-

BURZA RADA Nova radna mjesta u Dolini Neretve

Trenutno je na Burzi rada HZZ-a otvoren 51 natječaj za nova radna mjesta na području Metkovića, Ploča, Slivna i Opuzena.

Metković (22):

STRUČNI SPECIJALIST PROMIDŽBE (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: USTANOVA ZA KULTURU I SPORT METKOVIĆ
Rok za prijavu: 22.8.2025.

VOZAČ / ICA DOSTAVNOG VOZILA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Prijevoz i trgovina “TINA”, vl. Hrvatina Grgurinović, Komin
Rok za prijavu: 30.9.2025.

KONOBAR / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: VIND&P, obrt za ugostiteljstvo i usluge, vl. Davor Planinić, Metković, Kralja Zvonimira 4
Rok za prijavu: 8.9.2025.

ČISTAČ / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: NARONA, obrt za ugostiteljstvo, vl. Rajka Bulum, Metković, Trg kralja Tomislava 1
Rok za prijavu: 20.8.2025.

SKLADIŠNI RADNIK / CA U SORTIRNICI
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 35
Poslodavac: NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o. za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 31.8.2025.

AUTOMEHANIČAR / KA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DELTA PET, društvo s ograničenom odgovornošću za graditeljstvo i inženjering
Rok za prijavu: 31.8.2025.

POMOĆNI AUTOMEHANIČAR / KA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DELTA PET, društvo s ograničenom odgovornošću za graditeljstvo i inženjering
Rok za prijavu: 31.8.2025.

VOZAČ / ICA MOTORNOG VOZILA C KATEGORIJE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: EXPERT JURIĆ j.d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 31.8.2025.

POMOĆNI RADNIK / ICA U GRAĐEVINI
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: WINNER PRODUCT j.d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 31.8.2025.

INŽENJER / KA GRAĐEVINE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: WINNER PRODUCT j.d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 31.8.2025.

KNAUFER / FASADER (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: WINNER PRODUCT j.d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 31.8.2025.

ADMINISTRATOR / ADMINISTRATORICA OBRADE PODATAKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: EKO ARBORETUM d.o.o. za zaštitu okoliša i usluge
Rok za prijavu: 1.9.2025.

DOSTAVLJAČ C KATEGORIJA – KAMION (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ŠARM, d.o.o. za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 20.9.2025.

INŽENJER / INŽENJERKA GRAĐEVINE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: TASLAK društvo s ograničenom odgovornošću za graditeljstvo, trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 6.9.2025.

GRAĐEVINSKI RADNIK / GRAĐEVINSKA RADNICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: TASLAK društvo s ograničenom odgovornošću za graditeljstvo, trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 6.9.2025.

VOZAČ / ICA KAMIONA – KIPERA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: GNJEČ PROMET, obrt za cestovni prijevoz robe, vl.Antonio Gnječ, Metković, Petra Krešimira IV 483
Rok za prijavu: 31.8.2025.

KONOBAR / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: RESTORAN ADRIA, obrt za ugostiteljstvo, zajedničko obavljanje obrta Draga Musulin i Marko Kozina, Metković, Splitska 48
Rok za prijavu: 31.8.2025.

ELEKTROINSTALATER / ELEKTROINSTALATERKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: TEHNOMOBIL, obrt za elektroinstalacijske radove, tehničku zaštitu, usluge, trgovinu, skupljanje otpada i građevinarstva, zajedničko obavljanje obrta J
Rok za prijavu: 31.10.2025.

SAKUPLJAČ VOZAČ EE-OTPADA (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: TEHNOMOBIL, obrt za elektroinstalacijske radove, tehničku zaštitu, usluge, trgovinu, skupljanje otpada i građevinarstva, zajedničko obavljanje obrta J
Rok za prijavu: 31.10.2025.

KONOBAR / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DANAK društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 24.9.2025.

ZIDAR / ZIDARICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 3
Poslodavac: WINNER PRODUCT j.d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 21.8.2025.

TESAR / TESARICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: WINNER PRODUCT j.d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 21.8.2025.

Ploča (15):

KONOBAR / KONOBARICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: TiM, obrt za ugostiteljstvo, vl. Antonela Barbir, Ploče, Dalmatinska 1a
Rok za prijavu: 13.9.2025.

SURADNIK / SURADNICA ZA KONTROLU OBRAČUNA I GOTOVINSKU NAPLATU
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: LUČKA UPRAVA PLOČE
Rok za prijavu: 19.8.2025.

VOZAČ / ICA DOSTAVNOG VOZILA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Prijevoz i trgovina “TINA”, vl. Hrvatina Grgurinović, Komin
Rok za prijavu: 30.9.2025.

ELEKTRIČAR / KA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: KOMUNALNO ODRŽAVANJE društvo s ograničenom odgovornošću za komunalne djelatnosti
Rok za prijavu: 19.8.2025.

VOZAČ / VOZAČICA LAKOG DOSTAVNOG VOZILA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Prijevoz i trgovina “TINA”, vl. Hrvatina Grgurinović, Komin
Rok za prijavu: 26.8.2025.

OSOBNI ASISTENT / ASISTENTICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Udruga cerebralne i dječije paralize doline Neretve ‘LEPTIRIĆI’ Ploče
Rok za prijavu: 31.8.2025.

FRIZER / FRIZERKA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: FRIZERSKI SALON “DUJE”
Rok za prijavu: 31.8.2025.

PEKAR / PEKARICA
Mjesto rada: ŠARIĆ STRUGA
Traženo radnika: 2
Poslodavac: NIKOLAC, D.O.O. ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU
Rok za prijavu: 25.8.2025.

OPERATER / KA – AUTOKONTROLOR / KA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 4
Poslodavac: FORNIX d.o.o. za proizvodnju i usluge
Rok za prijavu: 31.8.2025.

RADNIK / CA NA TURISTIČKO-POLJOPRIVREDNOM OBITELJSKOM GOSPODARSTVU
Mjesto rada: KOMIN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: HINKO, NIKE MEDAK, Obala Stjepana Radia 158, KOMIN
Rok za prijavu: 31.10.2025.

MEDICINSKA SESTRA / MEDICINSKI TEHNIČAR
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: IVANA ustanova za zdravstvenu njegu u kući
Rok za prijavu: 15.9.2025.

DOSTAVLJAČ C KATEGORIJA – KAMION (M / Ž)
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 2
Poslodavac: ŠARM, d.o.o. za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 20.9.2025.

DIPLOMIRANI INŽENJER GRAĐEVINE / INŽENJER GRAĐEVINE (M / Ž)
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: EKO ARBORETUM d.o.o. za zaštitu okoliša i usluge
Rok za prijavu: 15.9.2025.

MAGISTAR / MAGISTRA FARMACIJE
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEKARNE TOMAS
Rok za prijavu: 31.8.2025.

KONOBAR / KONOBARICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: CAFFE BAR SPLENDID
Rok za prijavu: 30.9.2025.

Opuzen (12):

ODGOJITELJ / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DJEČJI VRTIĆ OPUZEN
Rok za prijavu: 22.8.2025.

SPREMAČ / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DJEČJI VRTIĆ OPUZEN
Rok za prijavu: 22.8.2025.

POMOĆNIK / CA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 4
Poslodavac: DJEČJI VRTIĆ OPUZEN
Rok za prijavu: 22.8.2025.

PRODAVAČ / ICA-KONOBAR / ICA NA BENZINSKOJ POSTAJI
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 2
Poslodavac: INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o. za usluge
Rok za prijavu: 30.8.2025.

AUTOMEHANIČAR / AUTOMEHANIČARKA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 22.8.2025.

SKLADIŠTAR / VILJUŠKARIST
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 8.9.2025.

PRODAVAČ / ICA -NA ODJELU GRAĐEVINSKOG MATERIJALA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 8.9.2025.

VODITELJ / ICA ODJELA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 8.9.2025.

ARMIRAČKI RADNIK / ARMIRAČKA RADNICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOKO GRAĐENJE d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 24.8.2025.

TESARSKI RADNIK / TESARSKA RADNICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOKO GRAĐENJE d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 24.8.2025.

POMOĆNI / A RADNIK / CA U TURISTIČKOM OPG-U
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: OPG VILA DOLINA,ANTE DROPULIĆ
Rok za prijavu: 30.9.2025.

SKLADIŠNI RADNIK / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: IN LINE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 31.8.2025.

Slivno (2):

MEDICINSKA SESTRA
Mjesto rada: KLEK
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Najbolje godine društvo s ograničenom odgovornošću za socijalne usluge, pomoć u kući, dom za starije, dnevni boravak
Rok za prijavu: 17.9.2025.

KUHAR / ICA
Mjesto rada: KLEK
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Najbolje godine društvo s ograničenom odgovornošću za socijalne usluge, pomoć u kući, dom za starije, dnevni boravak
Rok za prijavu: 17.9.2025.

 

Da ne ostane neznani junak našeg doba – Ivan Gabrić Jambo (1. veljače  1985. – 18. kolovoza 2024.)

S kojih je bandi doplivao i koje je matere dite, pita je more i obale i otiša u đite

Ima sad nešto malo više od četrdeset godina otkad sam se iz Pojstružja preselio „u Metkoviće“, kako bi rekla moja pokojna baka Anđa, no kako vas djetinjstvo uvelike obilježi, ostale su mi iz toga najranijega razdoblja u sjećanju mnoge slike i ljudi. Spominjem se tako kopanja bunkera na zemlji iza kuće zbog kojih sam znao naljutiti oca jer bi on po navici, ne gledajući, išao u breskve te bi skoro upao u netom iskopan rov, dugih ljetnih popodneva koje mi je najdraže bilo kratiti (dakako, kad nisam išao na more) zalijevajući voćke i povrće (ostalo mi valjda od oca da volim vodu, a ne volim poplave, pa sam pozorno motrio hoće li voda prijeći rub kanalića iskopanoga motikom koji je trebao dopremiti i čuvati vodu), utrkivao se sa starijom sestrom (mlađa je tek trebala doći) po dvorištu i tražio oca među stablima ili, kad bi mi dopustili, jer mališanu je put od tristotinjak metara bio što pustolovu nekoliko stotina kilometara nepoznatoga dijela Afrike, u vinograd.

U kući i oko kuće vazda bi bilo živo. Ujutro bi nas budio stric Rajko koji nije trpio spavalice, a kad bi zagrmio, svi bi vrapci ili lastavice (ovisno o godišnjemu dobu) napustili matična stabla dok grmljavina ne prestane, a imao sam dojam da su se stakla tresla još nekoliko minuta nakon što bi otišao. Dočim bi svoje odgrmio, krenuo bi nas nasmijavati ili bi nešto zapjevao i uputio se za poslom. Stric se Slobodan malo kasnije budio, ali nas je zato vodio svuda: od luna-parka do kafića, a kad smo poodrasli, i na more. Do bake bismo se spuštali svako jutro, a tetu bismo Mariju katkad iz daleka pomiješali s majkom, koju bismo čekali da se vrati s posla. Kad bi prišla bliže, čuli bismo što se zbiva u gradu i mnogo se puta nasmijali zato što se ona smije, a ni ne doznavši zašto to čini. Od rođaka s kojima nas je dijelio zidić najzanimljiviji mi je bio stric Ivan koji je živio u Sarajevu i koji mi je nekoliko desetljeća poslije, kad se Vidovića pleme družilo tijekom korone kod pojate uz mandarinik, priznao kako nije znao što bi s mojim pitanjima te da bi se pokušao skriti da ga ne mučim, ali bih ga uvijek nekako pronašao. Eto, možda sam propustio karijeru detektiva.

Preko puta nas živjeli su Puljani, a među njima i kum mi Ivan, koji mi je ostao zaštitnikom i kad smo se preselili. Teti Ivanki sam znao zamjeriti što mi majci nudi cigarete, ali sam od nje naučio važnu životnu lekciju kad sam bio posve mali i htio prijaviti ocu da majka povremeno puši: „Mali, nitko normalan ne voli špijune.“ S druge su nam strane najbliži bili Gabrići. „Znaš, moji su se pisali s CH, a ne ć“, govorio bi Radovan mojemu ocu. „I moji na Vidonjama, ali ne zato što su bili plemstvo nego zato što Talijani nisu znali napisati ć“, odgovarao je otac tijekom vječite prepirke između metkovskoga dotepenstva i starosjedilaštva, koja se prekidala čašom vina, razgovorom o poljoprivredi ili usporedbom širine ramena.

Svijet se za mene tako malena završavao negdje kod kuća Bojbaša (danas su tu rodijaci Obšivači), Bukvića i Medaka na istoku i njiva Martuša na zapadu zbog kojih me i danas Tomislav Martić naziva susjedom, a i Anđelku i danas susjedom zovem i smatram.

(Ivan Gabrić prvi zdesna)

Na ležaju se tijelo s nečim nevidljivim rve i hropti, i smalaksava, i stenje, i onda stane. Ko kad mašina stane. I stoji. Ni makac

Negdje na rubu svijeta mojega djetinjstva, u razdoblju kad se spremala moja seoba, rodio se 1. veljače 1985. Ivan Gabrić. Iz toga ranoga razdoblja jako se dobro sjećam njegova djeda, a dakako i Stipe i Bože kojih je bila puna Klada. Stipe se jako dobro spominju i Pučišćani, stanovnici rodnoga mjesta moje majke, gdje je nerijetko prodavao neretvanske plodove.

Iako sam Ivana viđao i u ulici koja je nekoć nosila ime Stanka Marevića Prpića, a sad nosi ime Petra Krešimira IV., počeo sam ga bolje upoznavati tek na košarkaškome igralištu gdje je, poput nas tolikih, učinio prve košarkaške korake. Ondje je najčešće dolazio u pratnji rođaka mi Hrvoja, a prvi mi je dojam bio: „Kako dobro odgojen i pristojan momak!“ Ivanov je naraštaj možda i posljednji koji je prolazio staru, „romantičnu“, košarkašku školu, onu u kojoj prvo skačeš i dodaješ, onda smiješ gađati zicer, zatim te puste da koji put opališ po košu, pa polako postaješ prva violina, a onda, kako si stariji, više igraš za druge nego za sebe. Premda je Ivan rastom nadmašivao gotovo sve nas, strogo se držao metkovskoga košarkaškog običajnog prava, koje je uključivalo i druženje nakon igre s Julijom, Štihom, Jatanom, Bobom, Ogijem, Markicom, Brlom, Jovom, Tonijem, neizostavnim Medom u paru s Perlijem i mnogim drugima.

Bilo je mnogih zgoda iz svačijih, pa dakako i njegovih prvih početnih koraka. Izdvojit ću tek jednu. U jednoj sam mu partiji uspio, „na iskustvo“, ukrasti loptu u nekoliko napada zaredom. Kako se ne bih umislio, neki me je glas iz pozadine upozorio: „Vidoviću, dosta je bilo, ostat ćeš bez stipendije!“ Okrenuh se da vidim tko to moje prezime doziva, kad ugledah Stipu kako mi se smije, a za njim i svekoliko okupljeno općinstvo. Naravno, prve je košarkaške korake Ivan brzo svladao i krenuo u izgradnju vlastite igračke karijere prvo u Splitu, poslije u Zagrebu, ali se uvijek vraćao na igralište s kojega je ponikao.

I ljudi u to što se zbilo gledaju ko u neki svršen poso i podižu se kao kad se podižu od stola i sluškinje se uprav tad najviše uzrade

Upravo se s toga igrališta 2006. počela oko Ivana kao dobroga duha, a, nemamo se što lagati, iza kluba je stao njegov otac, okupljati momčad koja će oživjeti metkovsku klupsku košarku te koja će 12. veljače 2011. dovesti utakmicu najboljih igrača hrvatske košarkaške lige (All stars) u Metković, pa kad se Ivan i povukao iz kluba, uvijek je pitao što se ondje zbiva te je bio silno razočaran nakon što se klub ugasio. Meni je i danas nekako žao što se ta prva momčad sastavljena većinom od Metkovaca i pokojega Pločanina prebrzo raspala jer je uz nju mogao stasati i pomladak koji bi poslije popunjavao prvu momčad, no kako košarkaški klubovi u Metkoviću nikad nisu bili duga vijeka, čudo je da se i tih trinaestak godina održao.

Igra sudbine sastavila me s Ivanom i kad smo obojica ušli u veteranske vode na terminu zagrebačkog vodovoda. Bio je to svojevrstan povratak u prošlost i neizmjeran užitak za obojicu. Tijekom igre bismo podizali jedan drugoga kad ne ide, a iza termina se u opuštenome ozračju podsjećali metkovskih košarkaških i ostalih zgoda, od dana kad je objektivna šibenska publika vikala „Bolan, bolan, bolan“, jer su se u dvorani čuli samo Toni Repar i Ivan Pekić, tj. Veliki i Mali Bolan (Ne zvuči li vam to tipično metkovski?), do pretposljednje sezone kad su nas na Ugljanu uvrijedili time što se na nas nisu ni obazirali nakon što su shvatili da su sudci iz Šibenika te umjesto da viču na nas (i mene, da se pohvalim, koji sam zabio tridesetak koševa u debelim veteranskim godinama) kao nemile protivnike, cijelu su utakmicu sudce nazivali šibenskim ovim i onim, dakako ničim lijepim i pohvalnim. Kad bih preko ljeta uglavnom bio na Braču, pratio sam i komentirao njegove statuse na WhatsAppu jer mi se činilo da obojica radimo na sjeveru, a živimo na jugu i jednostavno uživajući u prijenosu dobre energije kojom su zračili Ivan i njegovo društvo.

I smrt će biti nešto sasma ljudsko… Mati će (…) kriknuti, otac zaćutati i buljiti nijemo cijelog dana

Onda je jednoga dana, dok sam letio prema Italiji uslijedio šok nakon poziva iz kojega sam doznao da je Ivan preminuo. U nevjerici sam nazvao još nekoliko ljudi kako bih provjerio je li tužna vijest istinita, javio se Stanki, s kojom jedinom od Ivanove obitelji imam kontakt, a nakon što je loša vijest potvrđena, uslijedili su dugi razgovori sa zajedničkim prijateljima i znancima te na koncu moj osobni muk jer si jednostavno dugo, jako dugo nisam mogao predočiti što se zbilo iako sam u istoj godini izgubio oca i nekoliko mjeseci nakon Ivanove smrti strica. Kad sam sletio, vraćale su mi se slike: od onih iz mladih dana kad sam ga viđao dok sam obilazio rodbinu u staroj kući, preko susreta na igralištu i u dvorani dok smo se skupa znojili u dresu danas blagopokojnoga Košarkaškog kluba „Metković“ do čestih susreta u kafićima na Knežiji i rekreativnog igranja u Zagrebu koji nam je bio neviđen užitak.

Uvijek sam za njega govorio kako je pravi momak kojega ništa i nitko nije mogao pokvariti, osoba iskrena do boli koja bi vam s nokta rekla nešto što se vi nikad ne biste usudili izreći javno, jedna fina, glasna i vesela neretvanska duša i u Neretvi i u Zagrebu, momčina koja bi se javila s kilometra i s kojim je razgovor vazda završavao osmijehom. Upravo je zbog toga bio omiljen u svakoj sredini u kojoj se pojavio i nekako bi bilo gluho, nepošteno da se o takvu čovjeku za oproštaj ne napiše kakva lijepa riječ, da ga se ne spomene u kojemu stvarnom ili virtualnom spomenaru metkovskoga športa kako bi ponajprije njegova supruga i djeca, roditelji i sestre dobili potvrdu za sve ono što i sami znaju – da je Ivan bio krasan čovjek, kojega se, a mogu to svjedočiti na osobnome primjeru, spominje nakon svakoga termina ili kad se u drugoj zgodi skupe oni kojih ga poznaju, da nam takvi ljudi služe kao podsjetnici na to da premalo vremena trošimo na dobro i lijepo. Ivan je ujedno pokazatelj i za to da u nama kao zajednici ipak ima ono nešto dobroga da na jedan dan, onaj dan kad bi svijet „morao stati i zadrhtati težinom tuge, dubinom bola“, zaboravimo na sve prijepore i neslaganja, grijehe i propuste, koje nitko ne prešućuje, kojih je uvijek bilo i bit će, s kojima živimo, kako bismo se dostojanstvo privremeno oprostili od djeteta, brata, prijatelja, susjeda, znanca, suigrača, sugrađanina…

Ivana se i danas tijekom svakoga mojeg zagrebačkog termina njegova ekipa sjeti, nazdravi barem jednom u njegovo ime, a kad se popnem na Svetoga Ivana i posjetim svoje najbliže, uvijek učinim još nekoliko koraka da pozdravim Juricu i onda se prošetam do susjeda koji počiva, nije li i to simbolično, u središtu metkovskoga groblja, baš kao što je tolike godine bio „centrom“ za okupljanje tolikih ljudi koji su ga voljeli. Nije li takav čovjek zaslužio da barem netko ispriča barem dijelak njegove životne priče?

Foto: Nikica Medak

Fantasy iz Komina pobjednik 27. malonogometnog turnira “Stipe i Siniša”

U odličnoj organizaciji ŠU Rogotin završeno je 27. izdanje memorijalnog turnira Stipe i Siniša, koji se igra u spomen na poginule hrvatske branitelje iz Rogotina Stipu Štrbića i Sinišu Musulina.

Završna natjecateljska večer donijela je dva zanimljiva nadmetanja, pobjednički pehar otišao je zasluženo u vitrine momčadi Fantasy iz Komina, dok je bronca pripala prošlogodišnjim pobjednicima iz Columbije. Srebrna Stablina u svojim redovima ima prvog topnika turnira ubojite ljevice Duju Žderića i najboljeg vratara mladog Vedrana Kaleba. Za najboljeg igrača proglašen je Ante Mihaljević Šukan iz pobjedničke momčadi. Trofej fair play zaslužila je momčad Gremio.

Pobjednički sastav Fantasy: Božo Dragobratović, Marko Šuman, Ivan Vladimir, Marko Utovac, Ante Taslak, Ante Mihaljević, Ante Medak, Nedo Vlahović, Martin Šuman, Denis Deak, Josip Blažević.

REZULTATI ZAVRŠNE VEČERI: za 3. mjesto Gremio – Columbia USK Male branke 2:4 (Musulin, Popovac / Stjepanović 2, Markić, Markota), finale Stablina – Fantasy Komin 0:2 (A. Mihaljević, N. Vlahović).

Tekst i slika: Jurica Vukojević / Sportske novosti

Na Rujnici proslavljen blagdan sv. Roka

U subotu, 16. kolovoza proslavljen je blagdan sv. Roka na Rujnici na kojem su se okupilin vjernisci iz podrujničkih naselja.

Tradicionalno misno slavlje s procesijom predovdio je župnik Rgootina i Desana don Dalibor Milina.

Evo što je zabilježio Martin Burić…

Kapela sv. Roka na Rujnici se spominje prvi put 1761. godine prilikom jednog krštenja, a te godine se i župnik naselio u Rujnici. 1863. godine župnik tadašnje župe Desne-Rujnica iseljava u župnu kuću u Bagaloviće, pa župa dobiva novo ime Desne-Bagalovići. Početkom 20. st. staro selo Rujnicu su napustili i posljednji stanovnici.

Mislio da ga neće otkriti… Znate li koliko novca smijete prenijeti preko granice?

Svaki putnik koji ulazi u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja, ali i onaj koji iz Hrvatske putuje u treće zemlje, mora biti svjestan jedne važne obveze: gotovinu u iznosu od 10.000 eura ili više potrebno je prijaviti Carinskoj upravi.

Ova obveza nije formalnost – riječ je o zakonskoj mjeri koja ima ključnu ulogu u sprečavanju pranja novca, financiranja terorizma i drugih nezakonitih aktivnosti, piše Slobodna Dalmacija.

Neprijavljivanje gotovine može imati ozbiljne posljedice:

Novčane kazne – za fizičke osobe kazna se kreće od 1.320 do 13.270 eura, ovisno o iznosu i okolnostima.

Privremeno oduzimanje novca – do okončanja prekršajnog postupka. Prekršajni nalog ili sudski postupak – za teže prekršaje.

Carinska uprava stoga savjetuje: prije putovanja uvijek provjerite koliko gotovine nosite i prijavite je pri ulasku ili izlasku iz Hrvatske. Na taj način izbjegavate neugodne situacije i visoke kazne na granici.

Zbog počinjenja prekršaja iz članka 69.a Zakona o deviznom poslovanju, protiv putnika je poduzet prekršajni postupak, izdan mu je prekršajni nalog, te izrečena novčana kazna od 9.750 eura.

18. naraštaj metkovskih gimnazijalaca obilježio 50 godina mature

Pedeset godina nakon što su posljednji put sjeli u školske klupe kao učenici 18. naraštaja metkovskih gimnazijalaca ponovno se okupio ispred zgrade svoje Gimnazije.

U veselom raspoloženju, bivši maturanti najprije su se fotografirali ispred škole.

Druženje je nastavljeno u hotelu Narona, gdje su prisutni nastavili evocirati uspomene, prisjećati se anegdota iz srednjoškolskih dana te nazdravljati pedesetoj obljetnici mature.

OBAVIJEST! Odgađa se pučka fešta u Vidu

U subotu, 16. kolovoza planirali smo veliku pučku feštu povodom obilježavanja 50. godina lađara Vid. Jučer (11. kolovoza, op.ur.) nas je potresla vijest o smrti našeg malog sumještanina zbog čega se planirani događaj OTKAZUJE.

Do kraja godine planiramo obljetnicu obilježiti drugim događanjima, postavljanjem spomen ploče u središtu sela i svečanom sjednicom, objavio je organizator.

Daleke 1975. u Vidu se okupila prva lađarska ekipa u Dolini Neretve

Kad čujete riječi maraton lađa i žuta boja u istoj rečenici, gotovo da i ne trebate razmišljati – znate da je riječ o Domagojevim gusarima iz Vida. Ova ekipa već godinama boji neretvanske vode u prepoznatljivu žutu, ostavljajući upečatljiv trag gdje god se pojave. Domagojevi gusari su ime ponosno nose od otkrivanja spomenika Knezu Domagoju na vrhu brežuljka u Vidu 1997.godine, objavila je Slobodna Dalmacija.

Njihovi žuti dresovi postali su zaštitni znak, simbol odlučnosti, zajedništva i sportske borbe. U moru boja i natjecateljskih zastava, oni su ti koje ćete odmah uočiti – i zapamtiti.

Domagojevi gusari nisu samo veslači, oni su institucija na Neretvi, tim koji iz godine u godinu potvrđuje svoju snagu, uigranost i ljubav prema tradiciji. Njihovo ime veže se uz srčanost, upornost i naravno – nezaobilaznu žutu boju koja je postala njihov identitet.

Bez njih, maraton lađa jednostavno ne bi bio isti.

Foto: privatni album / SD

Ali manje je poznato da lađari Domagojevi gusari baštine tradiciju najstarije lađarske udruge koja aktivno djeluje već pola stoljeća. Ove godine slave svoj jubilarni 50. rođendan – punih pet desetljeća vjernosti veslu, lađi i Neretvi.

Skupila se družina daleke 1975. godine, kako i dolikuje, u jednoj neretvanskoj lađi – bez velikih planova, bez uniforme, ali s puno srca. Zaplovili su niz Neretvu, pa gdje ih voda odnese. Prva postaja bio je Opuzen, i to za blagdan svetog Stipana. Jelo se, pilo, arčilo i bančilo u lađi – veselje je bilo jednako važno kao i veslanje.

U toj se lađi, vjerovali ili ne, kuhalo na drva. Imali su čak i šporet – dimilo se, krčkao se neretvanski brudet, pilo se vino i pjevalo. Ali jedna stvar nikad nije izostala: povratak u Vid za blagdan Ledene Gospe, zaštitnice sela i župe. Bio je to i ostao sveti datum u njihovom kalendaru – bez obzira gdje ih plovidba odvede, znalo se gdje se mora biti toga dana. U prvoj vidonjskoj lađi te daleke 1975. godine bili su Šimun Ramić pok.Petra-kapetan, pok. Davor Taslak-Đuđa, Nikola Vučić-Korda, Mate Jakić-Bili, Jure Ilić-Uljavi, pok. Branko Boras-Kuso, Pero Suton-Žuti, Živko Boras-Žiga i Ivo Kaleb-Ivek. Plovili su na Pelješac pa do Gradca, a gdje su god dolazili izazivali su veliko zanimanje domaćih i fureštih. O njihovim gusarskih pohodima 1975 godine pisala je i Slobodna Dalmacija.

I tako je, iz druženja, ljubavi prema rijeci i običaju, nastala legenda koja traje već 50 godina.

Više na portalu Slobodna Dalmacija.

Duga povijest gusarenja

Domagojevi gusari iz Vida su najstarija lađarska ekipa u Neretvi. Njihova povijest seže u daleku 1975 godinu skupina vidonjskih mladića veslajući u staroj neretvanskoj lađi krenula u “gusarenje” nizvodno Noriljom i Neretvom što je narednih godina postalo tradicija. Za te prilike su kupili lađu izgrađenu 1895 godine, koja im je služila za “pohode”. Iste godine osnovani su „potomci-čuvari tradicije neretvanskih gusara -gusari Vid“. Tradicija je održavana do Domovinskog rata kada je prekinuta a lađa potopljena radi konzervacije i čuvanja.

Uskoro počinje još jedan Festival soli u Stonu: posvećen je ženskoj snazi i kreativnosti

Na jedinstvenoj pozornici povijesnog Stona i Pelješca, od 28. kolovoza do 15. rujna održava se Festival soli Ston 2025., manifestacija koja spaja stoljetnu tradiciju vađenja soli, vrhunske okuse juga Hrvatske i bogat kulturno-umjetnički program. Tijekom ovog razdoblja posjetitelji će uživati u posebnim ponudama u restoranima i vinarijama, edukativnim turama po čuvenoj Solani i Stonu, kreativnim radionicama, vinskim degustacijama, izložbama, koncertima, književnim večerima i gastro radionicama.

Ovogodišnji Festival, inspiriran prestižnim Dubrovačkim ljetnim igrama, nosi snažan umjetnički i društveni pečat – „lightmotiv“ manifestacije je ženska snaga i kreativnost. Program okuplja žene-vinarke, glazbenice, likovne umjetnice, edukatorice, spisateljice i gastro stručnjakinje koje kroz svoj rad i talent oblikuju suvremenu kulturnu scenu juga Hrvatske. U prostoru bogate tradicije i povijesti Stona, ove iznimne žene donose sinergiju okusa, zvuka, slike i riječi, slaveći ulogu žene u očuvanju baštine i stvaranju novih vrijednosti.

Festival soli Ston pokrenut je zbog potrebe kreiranja dodatnih sadržaja za turiste i stanovništvo, posebno u kontekstu skretanja pozornosti javnosti na iznimno atraktivan gospodarski, ali turistički sadržaj povijesne solane, koja datira iz 14.stoljeća i u razdoblju postojanja Dubrovačke republike bila je važan gospodarski čimbenik. Prostori solane sa svojim bazenima soli, u ovom razdoblju konca kolovoza postaju središte tradicionalnog vađenja soli, ali i središte multimedijalne manifestacije koja nudi sadržaje za sve uzraste.

Središnji dio programa započinje 28.kolovoza Eko placom na trgu ispred Kneževog dvora u Stonu gdje će svoj proizvode nuditi OPG-ovi s područja Dubrovačke – neretvanske županije, te ostalih dijelova Hrvatske. Od Vukovara, Sinja, Neretve do stonskog i pelješkog kraja na placi će se naći ekološki i tradicionalni proizvodi. Posebno omiljene vođene ture po solani i Stonu ispričat će priču o soli i solani, te srednjovjekovnom gradiću Stonu koji je obgrljen zidinama, drugima po duljini na svijetu, odmah iza Kineskog zida. U Tvrdjavi Kaštio 29.08. otvorit će se izložba akademske umjetnice keramičarke Lucije Perojević u organizaciji Doma Marina Držića Dubrovnik, a u solani će EventLab Dubrovnik predstaviti četiri vinarke s našeg područja i njihova iznimna vina, uz „Pjesme iz naftaline“ Katice Marinović. Subota 30.08. rezervirana je za predstavljanje slikovnica „Gledaj kako leti, slušaj kako cvrči“ Dubrovačke Tullio i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, te „Rime u Rimu“ autorice Valerije Jurjević i Doma Marina Držića Dubrovnik, uz program Tonke Balonke.

Jadranka NIčetić održat će svoju gastro- radionicu u nedjelju 31.kolovoza i predstaviti nam dvije biljke starih đardina i međa – Bella Luigiu i kapare kreirajući i predstavljajući delicije i način korištenja ovih biljaka.

U večernjim satima istog dana, Festival soli ugostit će iznimnu estradnu zvijezdu i spisateljicu Danijelu Martinović koja će u Stonu predstaviti svoju knjigu „Tuširanje duše“ i izvesti svoje skladbe u magičnom ambijentu predziđa tvrđave Kaštio.

Festival organiziraju udruga Amorettte uz partnere Solanu Ston i Vilu Koruna, te lokalne kulturne, turističke i gastronomske institucije uz podršku Općine Ston,Turističke zajednice općine Ston, HTZ i TZ Dubrovačko – neretvanske županije, te Dubrovačko-neretvanska županija i sponzori. Cilj je očuvati, promovirati i prenijeti bogatu stonsku baštinu, potaknuti održivi turizam i ponuditi posjetiteljima nezaboravno iskustvo juga Hrvatske – ove godine kroz prizmu ženskog stvaralaštva. Festival soli Ston povezna je uz postulate New European Bauhausa – lijepo, održivo i uključivo, a već nekoliko godina festival je i Plastic free.

Putnici se žale zbog dugih čekanja na Bijači

Granična policija BiH uputila je odgovor na upite vezane za dugotrajna čekanja na GP Bijača i pritužbe da je u funkciji većinom  samo jedna traka, čak i tijekom ljetnih mjeseci i pojačanog prometa.

Dopis Uredu za informiranje Granične policije Bosne i Hercegovine u vezi s povećanim gužvama na graničnim prijelazima, a posebno na graničnom prijelazu Bijača, uputio je portal Brotnjo.info:

  • Granična kontrola na Međunarodnom graničnom prijelazu Bijača provodi se u skladu sa zakonskim propisima i sigurnosnim standardima. Ljetne gužve su očekivane zbog velikog broja putnika i vozila prema turističkim odredištima, naročito Mostaru i Međugorju te pojačanog autobusnog prometa.
  • Svi resursi Jedinice granične policije Bosne i Hercegovine Doljani, u čijem je sastavu i prijelaz Bijača, usmjereni su na brže obavljanje provjera i protočnost ljudi i roba. Značajno je spomenuti i da osim putničkog, na prijelazu Bijača se odvija i robni promet, što zahtijeva dodatne provjere i dodatno angažiranje policijskih službenika.
  • Podsjećamo da je signalizacija usmjerenja kolovoznih traka, otvaranja istih za promet u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Za promet su uvijek otvorene najmanje dvije kolovozne trake, kako na ulasku u BiH tako i na izlasku iz BiH, ne računajući trake za teretni promet, a po potrebi, ovisno o ljudskim kapacitetima te jakosti prometa, otvaraju se i dodatne trake.
  • Naime, unatoč povećanom prometu, nisu zabilježena zadržavanja koja bi bila nesnošljiva i preduga za putnike. Organizacija rada se stalno prilagođava kako bi se postigla što veća protočnost, uz puno poštivanje sigurnosnih procedura.

Zašto toliki zastoji?

Pitanje koje se logično nameće: Zašto je toliki zastoj na izlazu iz BiH, dok se na ulazu u Hrvatsku, na graničnom prijelazu Nova Sela, vozila bez problema kreću?

Na graničnom prijelazu Bijača konstantno se bilježe kolone duže od stotinu metara, a ono što dodatno frustrira vozače jeste činjenica da je na izlazu iz BiH često otvorena samo jedna traka.

Nasuprot tome, ulaz u Hrvatsku odvija se u više traka, uz efikasan i profesionalan pristup službenika. Građani se pitaju – je li problem u tehnološkom sustavu, nedostatku kadra ili jednostavno u neorganiziranosti i neodgovornosti nadležnih, pisao je ranije Brotnjo.info.

Zadnje objavljeno