U Paket24 Premijer ligi B 4. kolo su večeras u Gradskoj sportskoj dvorani u Metkoviću otvorili Nexe, formalno kao domaćin, a ustvari gost i Metković – Mehanika.
Našičani su nadigrali Metkovce koji nisu imali prave prilike tijekom cijeloga susreta. Nexe je nakon početnih ispipavanja snaga u prvim minutama susreta preuzeo inicijativu te je već na kraju prvoga poluvremena imao debelu prednost (22:11). U istom ritmu su Našičani nastavili i u drugome poluvremenu te potvrdili ulogu favorita koje je završilo s rezultatom (38:29).
Kod Metkovaca najefikasniji je bio Amir Bašić (6/9), slijede Josip Čutura (4/5) i Hrvoje Batinović (4/4). Vratar Kozina je upisao 9, a Romić 2 obrane.
Kod Nexea najefikasniji strijelac je bio Marko Tomić (6/8), slijede Aleksandar Bakić (5/6) i Gal Marguč (5/5). Vratar Kuzmanović je upisao 8, a Radovanović 7 obrana.
U subotu, 30. rujna 2023. navršava se 150 godina od otvorenja Narodne čitaonice u Metkoviću. Tim je povodom Građanska udruga Metković 600 u suradnji s Hrvatskom poštom izradila prigodni poštanski žig koji će toga nadnevka biti u službenoj uporabi u poštanskom uredu Metković.
Uz to, Udruga je tiskala određenu količinu omotnica s citatom iz podužega govora don Mihovila Pavlinovića, koji je nazočio otvorenju Narodne čitaonice u Metkoviću 30. rujna 1873. godine. Na omotnicu je nalijepljena poštanska marka tiskana povodom 600 godina Metkovića.
Sve to bio je povod večerašnjem skupu u Gradskoj knjižnici Metković. Ivca Puljan se ukratko osvrnuo na rad udruge Metković 600 koja se želi baviti lokalnim temama, nadopunjujući tako rad drugih ustanova i udruga.
U ime Hrvatske pošte prisutnima se obratila Miljenka Manenica istaknuvši važnost ovakvih suradnji za lokalne zajednice, ali i šire. Žig će nakon upotrebe biti pohranjen u muzej Hrvatske pošte u Zagrebu i ako takav će ostati trajni spomen na ovu važnu obljetnicu za grad Metković i Neretvansku dolinu.
Potom su Ivica Puljan i ravnateljica Gradske knjižnice, Vesna Vidović, koristeći se prikazima povijesnih fotografija i dokumenta na velikom platnu, ukratko opisali povijesne okolnosti koje su dovele do osnivanja ove važne kulturne ustanove za Metković i povijesni razvoj Gradske knjižnice koja se danas nalazi u zgradi Vage.
Za sve je posjetitelje na kraju je bio pripremljen domjenak uz ugodno druženje.
Nedavno sam od gosp. Mije Ostojića upozoren na jedan lijepi akvarel vedute Metkovića koji se nalazi u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu.
Akvarel je rad slikarice Alme Pichler-Tennenberg rođ. Sova. Gđa. Alma je rođena u Zlataru 1894.godine, a preminula 1985.godine. Bila je kći Ane i Slavoljuba te udana za Rudolfa Pichlera Tennenberga, pukovnika austro-ugarske vojske.
Studij slikarstva upisala je na Privremenoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu 1908.godine.
U MUO nalazi se veliki broj njenih radova raznih mjesta iz Slovenije, kontinentalne Hrvatske, ali i primorskih i dalmatinskih mjesta. Najraniji radovi su već iz 1910.godine. Tako nalazimo i slike, i to sve akvarele Zlarina, Biograda, Hvara, Raba, Splita, Boke Kotorske, ali i jedan Zaostroga te našega Metkovića.
Ove dvije slike su nastale 1932.godine. Kako se ova slikarica odlučila da i naš mali gradić bude dio njenog slikarskog opusa, nikada nećemo saznati. Vjerujem da je, čekajući vlak na svom putovanju, odlučila napraviti sliku i Metkovića s mostom i crkvom sv. Ilije.
Možda je netko od vas već imao priliku se upoznati sa ovom slikaricom i njenim radom te vidjeti ovu sliku ali ja sam morao na ovaj način upoznati i širu publiku ljubitelja svega što ima veze sa našim gradom.
Bez formalnog ili projektnog udruživanje lokalnih turističkih zajednica, Dolina Neretve kao turistička destinacija nema budućnosti. Istaknuto je to na konferenciji pod nazivom „Neretva kao novi potencijal destinacijskog turizma” koju je u hotelu Narenta u Metkoviću organizirao Dubrovački vjesnik. O turističkom potencijalu doline Neretve koja je dugo bila prepoznata uglavnom po poljoprivredi, mandarinama i lubenicama, ovom prigodom govorili su predstavnici struke i politike istaknuvši da je izgradnja Pelješkog mosta dolini Neretve otvorila nove turističke mogućnosti.
Nakon uvodnih obraćanja, direktora Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacije Vinka Ursića Glavanović, pročelnice ureda župana, Žakline Marević te državnog tajnika Ministarstva turizma, Tončija Glavine uslijedila je panel rasprava kojom je moderirao direktor razvoja specijaliziranih izdanja Hanza Medije te glavni urednik Dubrovačkog vjesnika, Jadran Kapor.
Pozdravljajući sve okupljene direktor Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacije, Vinko Ursić Glavanović istaknuo je važnost ove konferencije.
– Svi ste čuli da se mediji trude biti prvi. Nama u Dubrovačkom vjesniku i Slobodnoj Dalmaciji još je važnije biti prvi u rješavanju životnih izazova naših čitatelja s kojima Dubrovački vjesnik živi već 73 godine a Slobodna Dalmacija punih 80. Zato ćemo danas na ovoj konferenciji po prvi puta zajednički razgovarati o dolini Neretve kao potencijalno novoj zvijezdi na hrvatskoj turističkoj karti-kazao je Ursić Glavanović.
ako se za Neretvu desetljećima govorilo da je hrvatska Kalifornija malo tko je pri tome mislio na pješčane plaže, gastronomiju i sve ono što prati turizam. Neretva je oduvijek bila perjanica mediteranske poljoprivrede ali ne puno više od toga, naglasio je Ursić Glavanović.
Konferenciju je u ime županije Dubrovačko-neretvanske pozdravila pročelnica ureda župana, Žaklina Marević koja je istaknula značenje Pelješkog mosta koji je učinio puno za turizam delte Neretve.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, Tonči Glavina ovom prilikom je govorio o turističkom potencijalu doline Neretve. Osvrnuo se na politiku Vlade RH koja, kazao je, jednako brine o razvoju svakog dijela Hrvatske. Posebno je istaknuo auto cestu do Dubrovnika koja će se naslanjati na Pelješki most.
– Hrvatski jug, Neretva i Dubrovnik mogu biti cestovna i avio destinacija, koja funkcionira tijekom čitave godine. Gosti koji dolaze radi gastronomije i agroturizma putuju tijekom čitave godine, kazao je Glavina, naglašavajući da će se osigurati dodatna sredstva iz EU fondova za razvoj turističkih kapaciteta.
Riječ je o projektima vrijednima pet milijardi EUR-a koja će se uložiti u projekte u manje razvijenim turističkim područjima. Tu nema razvijenih destinacija uz obalu.
Glavina je naglasio potrebu udruživanja lokalnih turističkih zajednica koje bi zajednički nastupale na turističkom tržištu navodeći kao primjer dobre prakse udruživanje turističkih zajednica Imotske krajine.
– Neretva je turistička destinacija koja je iako ima ozbiljne turističke rezultate tek zagrebala svoj turistički potencijal. Najveća prednost Neretve je upravo to što ima sve elemnte da bude cjelogodišnja destinacija. Destinacije koje se oslanjaju samo na turističko proizvod sunca i mora su kalendarski na neki način izolirane-istaknuo je Glavina.
Dolina Neretve ima sve preduvjete turističke destinacije koje u narednim godinama uz brzu prometnu povezanost treba iskoristi. Što joj za to još nedostaje, što još mora ponuditi da bi od izletničke postala odredišna destinacija samo su neka od pitanja na koje su odgovore tražili panelisti okupljeni u Metkoviću: direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Julijo Srgota, gradonačelnici Metkovića i Opuzena, Dalibor Milan i Ivan Mataga, načelnik općine Slivno, Smiljan Mustapić, agronom, Robert Doko, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona, Toni Glučina, zamjenica pročelnika upravnog odjela za gospodarski razvoj Ploča, Ivana Šalinović Radaljac.
A odakle ste Vi, gospođo?naziv je predstave koju su Ksenija Prohaska i Marijan Nejašmić Banić izveli sinoć u Gradskome kulturnom središtu Metković, objavio je metkovic.hr.
Riječ je o autorskome projektu cijenjene hrvatske glumice Ksenije Prohaske koja je tijekom svoje karijere uspjeh postigla i u Hollywoodu. Koautorica predstave je Ana Tonković, a režiju potpisuje Krešimir Dolenčić. Produkcija je Umjetnička organizacija Cabaret.
Radnja predstave odvija se kada Barbaru Oblak (Ksenija Prohaska) glavobolje dovedu do psihijatrijske ordinacije, a uz mnogo humora otvaraju se granice svih života koje je ona nosila u sebi, pitajući nas je li stvarnost zaista samo jedna ili je možda jednako stvarno i ono što izmislimo. Sve što nije prepušteno zaboravu čini našu sadašnjost koja se lakše podnosi uz osmijeh, a to će se najbolje pokazati trenucima u kojima se događa ova predstava. Dr. Mucić (Marjan Nejašmić Banić) nas vodi kroz seanse da bi osvijestio problem pacijenta, koji u principu uvijek negira i podešava prošlost onako kako mu se sviđa – a rješenje toga je vidjela publika na predstavi.
Teška prometna nesreća dogodila se jutros na dalmatinskom dijelu autoceste A1.
Kako doznajemo, sudar se dogodio na potezu između čvorova Šestanovac i Bisko. Zbog toga je prekinut promet kolnikom u smjeru Splita i Zagreba, a vozače se upućuje na okolne zamjenske ceste.
Zajedno s jučerašnja dva incidenta na zadarskom području, kod čvora Zadar istok i u tunelu “Sveti Rok”, riječ je o trećem zatvaranju Dalmatine u manje od 24 sata.
Gradska knjižnica Metković organizira akciju Svrati u knjižnicu i vrati knjige bez naplate zakasnine, i to u petak, 29. rujna 2023. godine.
Akcija se organizira povodom Dana Gradske knjižnice Metković, koji se obilježava 30. rujna, na dan osnivanja Narodne čitaonice u Metkoviću 1873. godine, a u sklopu obilježavanja 150 godina od osnutka Čitaonice i 10 godina u novim prostorima.
Uspješno upravljanje hipotekarnim kreditom ključan je aspekt stjecanja vlasništva nad kućom i osiguravanja financijske budućnosti. Prije podizanja kredita uzmite u obzir vaše financijske mogućnosti, kreditnu sposobnost, kamatne stope i ostale uvjete kredita.
Kupnja kuće jedna je od značajnih životnih prekretnica, a većina ljudi odlučuje se za podizanje hipotekarnog kredita kako bi je otplatili. Hipoteka je, dakle, instrument osiguranja na temelju kojeg vam banka daje kredit. Kako bismo vam pomogli da se uspješno snađete na ovom polju, donosimo vam kraći vodič za razumijevanje, osiguranje i upravljanje hipotekarnim kreditima.
Razumijevanje osnova hipotekarnog kredita
Prije nego što zaronite u svijet ovakvih kredita, važno je da shvatite temeljne koncepte:
vrste hipotekarnih kredita: postoje razne vrste hipotekarnih kredita koje se razlikuju prema fiksnoj odnosno promjenjivoj kamatnoj stopi. Svaki dolazi sa svojim odredbama i uvjetima. Razumijevanje raznih opcija prvi je korak u pronalaženju one koja u potpunosti odgovara vašim potrebama. Za razliku od nekih drugih kredita, kod hipotekarnog banka stavlja hipoteku na vašu nepokretnu imovinu kao instrument osiguranja
kamatne stope: svaki kredit dolazi s kamatnom stopom ovisno o iznosu kredita i roku otplate. Kamatna stopa itekako utječe na vaša mjesečna plaćanja i ukupne troškove. Istražite aktualne kamatne stope kod raznih banki i imajte na umu da mogu biti promjenjive
depozit: banke obično zahtijevaju depozit odnosno predujam koji iznosi određeni postotak od kupoprodajne cijene kuće. Veći predujam može dovesti do boljih uvjeta kredita i nižih mjesečnih rata.
Procijenite vašu financijsku spremnost
Prije podnošenja zahtjeva za podizanje hipotekarnog kredita, procijenite svoju financijsku situaciju i utvrdite kakav vam je kreditni rejting koji, neminovno, igra važnu ulogu ne samo u odobravanju kredita nego u procjenjivanju vašeg rizika, odnosno vaše sposobnosti da vratite dug. Pregledajte svoje kreditno izvješće, riješite sve eventualne probleme i po potrebi radite na poboljšanju vašeg rejtinga.
Još jedna stavka tiče se vašeg financijskog budžeta i troškova. Izračunajte svoj mjesečni prihod i odredite koliko mjesečno možete izdvojiti za otplatu kredita. Ne zaboravite uzeti u obzir porez na imovinu, osiguranje i troškove održavanja.
Istražite ponudu banaka i provjerite recenzije
Odlučili ste da želite podići hipotekarni kredit, no još uvijek niste sigurni u kojoj banci ćete ga realizirati? Svaka banka ima svoju ponudu, svoje uvjete i odredbe. Istražite sve aktualne hipotekarne kredite, provjerite njihove kamatne stope, rok otplate i kao i iznos kredita koji možete zatražiti.
Nikad, dakle, nemojte prihvatiti prvu ponudu. Na osnovi vaše dokumentacije i financijskih mogućnosti zatražite ponude od više banaka i provjerite koja nudi najpovoljniju opciju.
Postupak podnošenja zahtjeva za kredit i njegovo zatvaranje
Nakon što ste pronašli banku u kojoj ćete podići hipotekarni kredit, započinje postupak prijave koji se sastoji od ispunjavanja zahtjeva za kredit. U zahtjevu morate navesti vaše financijske informacije. Priložite svu potrebnu dokumentaciju, a u nekim slučajevima banka će od vas tražiti i potvrdu poslodavca.
Nakon toga slijedi procjena vrijednosti vaše kuće čime se osigurava da je njezina vrijednost usklađena s iznosom kredita.
U vremenu trajanja kredita redovno otplaćujte rate kako biste izbjegli zakašnjele naknade. Pratite kamatne stope i razmislite o refinanciranju kredita ako tako možete ostvariti značajne uštede tijekom vremena.
Nastavite pažljivo planirati vaš proračun kako biste bili sigurni da možete podmiriti sve troškove vlasništva kuće i bezbrižno uživati u budućnosti.
Nakon što ste u potpunosti otplatili kredit, slijedi službeno zatvaranje kredita. Pročitajte sve dokumente koje ste dobili i potpišite ih, platite troškove zatvaranja kredita kako biste službeno postali vlasnik kuće.
Devet mjeseci otkako je Hrvatska u šengenskom prostoru, stanovnici pograničnih područja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dalje su nedovoljno upućeni u prava i mogućnosti prijenosa poljoprivrednih i drugih proizvoda bez plaćanja carine i PDV-a. To se odnosi na osobe s pograničnom propusnicom koji sa svojih gospodarstava u Bosni i Hercegovini žele prenijeti krumpir, jabuke, grah i ostale prinose u Hrvatsku, gdje žive. A, postupak je zapravo jednostavan i brz, piše Dubrovački vjesnik.
TEŠKO DO INFORMACIJE
Stroži carinski nadzor na prijelazima gdje se nekad lakše prenosilo voće i povrće iz Hercegovine u Hrvatsku, doveo je do toga da se malo tko više usudi prenijeti kilogram krumpira ili kupusa za vlastite potrebe. Iskustvo sugovornika koji je rođen i ima poljoprivredna zemljišta u pograničnom području BiH, a živi i radi u Dubrovniku, pokazalo je da je najteže doći do informacija, može li se to uopće ovdje u nas prenositi, kakav to papir treba imati, otkuda krenuti i na čiju se adresu obratiti.
– Zapravo sam više-manje do informacija dolazio zahvaljujući poznanstvima. Prijatelj je nazvao prijatelja, ovaj nekoga trećega, dok nismo došli do prave adrese koja je znala odgovoriti na pitanje koji je prvi korak do ishođenja carinskog evidencijskog lista. Rečeno mi je da najprije treba tražiti nekakvo rješenje Ministarstva poljoprivrede. Došao sam u zgradu Fine, gdje je ured tog ministarstva, ali oni nisu znali ništa o tome pa sam se obratio mailom njima u Zagreb. U roku dva dana sam dobio upute. Jednom kad dobijete potpunu i jasnu informaciju o proceduri, sve ide brzo i glatko – kaže sugovornik.
Dakle, prva adresa bila je Ministarstvo poljoprivrede. Da građanima nije lako doći do informacije potvrđuje i činjenica da na novinski upit o vrsti potvrde koju oni izdaju radi ishođenja evidencijskog lista, nisu odgovorili nego uputili na Carinsku upravu. Sugovornik navodi kako je rješenje Ministarstva poljoprivrede za odobrenje unosa bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta na granična područja RH dobio u vrlo kratkom roku. S pismenom molbom i procjenom prinosa, dostavio je izvod iz katastra, kopiju osobne iskaznice RH i pogranične propusnice, vlasnički list (ili ugovor o korištenju za one koji nisu vlasnici nego korisnici poljoprivrednog gospodarstva u pograničnom području).
– Kad se obratite mailom, rješenje stigne već za 15 do 20 dana, ako šaljete poštom to možda potraje do 30-ak dana. Meso ni med nisu odobreni. Dakle, s tim sam rješenjem za odobrene biljne proizvode pošao na Granični carinski ured Karasovići. U Graničnom uredu upišu evidencijski list, a mogu promijeniti i mjesto prelaska granice. To funkcionira na način da Ministarstvo poljoprivrede, recimo, izda rješenje da godišnje možete prenijeti 50 kila česna za vlastite potrebe, tako navedu količine za svaki odobreni proizvod, i svaki put kad prelazite granicu upisuju koliko ste prenijeli. Za ove proizvode koje su mi odobreni ne treba fitosanitarni certifikat. Ne smiju se prekoračiti dopuštene količine. Na ovaj način ja mogu prenijeti konzumni, ali ne smijem prenositi sjemenski krumpir – kaže sugovornik. Dosad uglavnom nije imao nikakvih poteškoća na graničnim prijelazima.
OD TREŠNJE DO DRVA
Pogranično područje s BiH određeno je sporazumom iz 2013. godine, a prostire se u dubinu od pet kilometara od zajedničke državne granice i obuhvaća, primjerice, Ravno, Neum, Čapljinu, itd. Na hrvatskom teritoriju to se odnosi na Dubrovnik, Metković, Ploče, Ston, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka, Konavle, Kuna Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje.
Iz Carinske uprave Ministarstva financija navode kako su dosad prihvaćeni svi podneseni zahtjevi za izdavanje carinskog evidencijskog lista radi oslobađanja od plaćanja carine i PDV-a. Granični carinski ured Karasovići dosad je prihvatio 41, a GCU Metković 65 podnesenih zahtjeva, što je zapravo jako malo u odnosu na broj stanovnika koji u pograničnom području imaju i obrađuju zemlju. A što se najviše prijavljuje u tim evidencijskim listovima i prenosi preko granice? Iz Carinske uprave odgovaraju kako su najčešće evidentirani proizvodi krumpir, salata, luk, grah, paprika, rajčica, kupus, jabuke, smokve, lubenice, trešnje i ogrjevno drvo. Iako nije među najzastupljenijima, na listama se našla i bobica, za koju su, kako se prepričava među podnosteljima zahtjeva, iz Ministarstva poljoprivrede tražili pojašnjenje o čemu se radi. Ova je mahunarka othranila krševite krajeve, a danas je rijetko na jelovniku i nije lako doći do sjemena, ali se još uvijek sadi u Hercegovini.
Dokumentacija
Uz zahtjev za izdavanje carinskog evidencijskog lista u pograničnom prometu za uvoz dobara iz pograničnog područja susjedne zemlje podnosi se osobna iskaznica ili putovnica s naznačenim prebivalištem u pograničnom području Republike Hrvatske i zemljišno knjižni izvadak, izvadak iz katastra ili drugu ispravu kojom utemeljuje pravo na obradu dijela svojega poljoprivrednog gospodarstva koje se nalazi u pograničnom području susjedne treće zemlje. Carinski evidencijski list u pograničnom području izdaje se s rokom važenja od 12 mjeseci. U RH nije dopušteno unošenje gomolja krumpira namijenjenih sadnji i bilja iz roda loza (cijepovi vinove loze, lozni pupovi, podloge za vinovu lozu, reznice, trsovi i sl.), isključujući grožđe, te nije dopušteno unošenje preko graničnih prijelaza za pogranični promet sadnog materijala višegodišnjega bilja (sadni materijal voćaka, drvenasto ukrasno bilje), presadnica jagode (Fragaria spp.) i tla i supstrata za uzgoj bilja koji se sastoje od organskih tvari, isključujući supstrate koji se u cijelosti sastoje od treseta.
Zbog radova na elektromreži sutra, 29. rujna 2023. od 9 do 15 sati bez električne energije će biti Komarna i Vinarija Poljopromet. Obavijest za ostala naselja je sljedeća:
