Nakon sedam godina stanke u Prudu je 24. kolovoza održana 6. po redu “Prudska noć”.
Uz obilje hrane i pića glazbeni sastav “Naro” se pobrinuo da zabava potraje do ranih jutarnjih sati.
Fotogaleriju iz Pruda možete pogledati na portalu Vidonjac.com.
Mandarine ima tko brati, Nepalci zamijenili Hercegovce na kalibratorima. Pogledajte kolika im je plaća!
Već je počela potraga za sezonskim radnicima za rad na poslovima berbe i otkupa mandarina. Trenutačno se traži pedeset skladišnih radnika, koji bi trebali početi raditi u prvom tjednu rujna. Kolike su plaće i kakvi su uvjeti rada?. Hoće li biti dovoljno domaće radne snage ili će nam doći još Nepalaca?-pokušali smo doznati u razgovoru s voditeljima otkupljivačkih poduzeća.
Fali radnika
Radnika nikad dovoljno, posebno domaćih koji rade u turizmu diljem Dalmacije. Problem je što se sezona produži ponekad i do polovine listopada pa takvi sezonci nisu raspoloživi na poslovima otkupa i berbe mandarina. Osim toga, iz godine u godinu se smanjuje broj domaćih radnika i onih iz Hercegovine, koje su zamijenili „uvezeni“ iz Nepala. Tako će čini se biti i ove godine, premda se očekuje manji urod mandarina pa će posljedično trebati i manje radnika, piše Slobodna Dalmacija
U jednom otkupljivačkom poduzeću već radi šest Nepalaca i do početka otkupa stići ih još 25. Uprava se nada da će s tim brojem moći zatvoriti sezonu otkupa mandarina zbog manjeg uroda koji se očekuje. Prošle su godine, naime zapošljavali 50 Nepalaca, međutim ove godine im zasigurno neće trebati toliko.
Kako se Nepalci snalaze-pitamo dalje, s obzirom na to da su to ipak radnici koji faktički mandarinu nikada nisu ni vidjeli.
Gazde su uglavnom zadovoljni. U početku im treba malo vremena da shvate kako sve funkcionira. Neki usvajaju brže neki sporije, kao i u svakom poslu.
Riječ je o najjednostavnijim poslovima za koje nije potrebna nikakva stručna sprema niti bilo kakvo predznanje. Rad u pakirnici mandarina za vrijeme trajanje sezone mandarine, rad na traci, rad u skladištu voća i povrća, manipulacija s robom unutar skladišta. Ostali poslovi vezani za skladište.
Jednostavni poslovi
– Ma sve su vam to jednostavni poslovi koji se lako mogu naučiti. Isti poslovi se rade i u Italiji i Španjolskoj. Nema tu nekog velikog razmišljanja kako i što napraviti-rekao nam je vlasnik jednog otkupljivačkog poduzeća, koji naglašava da u konačnici poslodavca više košta jedan Nepalac nego domaći radnik ili pak onaj iz Hercegovine.
Nepalac radi za oko 800 € plaće. Poslodavac im još isplaćuje putni trošak, a plaća im stan i hranu, što je dodatnih 500 €.
Međutim, kada bi sve i htjeli domaćem radniku povećati plaću 500 € (umjesto troškova stanovanja i hrane za Nepalce) svejedno se nitko ne bi javio. Nakon što odrade sezonu, koja je još i produžena do kasno u jesen imaju pravo na naknadu s burze rada najmanje tri, četiri mjeseca, pa tako opada interes za sezonske poslove u skladištima i na otkupima mandarina. Ako i budu nešto radili to će biti berba mandarina na plantažama za dnevnicu, nikako ne žele rad u skladištima, piše Slobodna Dalmacija
Ove jeseni se očekuje manji urod mandarina, tek nešto više od 40 tisuća tona, pa je za pretpostaviti da problema s radnom snagom na plantažama i skladištima neće biti.
Satnica
Neki otkupljivači plaćaju radnike 5 € po satu. Smatraju da je to najpošteniji način obračuna jer se nekada radi manje a nekada više sati, posebno na početku sezone berbe mandarina. U tom slučaju za dane u kojima rade dobiju i 6 € za marendu te nadoknadu putnih troškova od mjesta stanovanja do mjesta rada.
Piše: Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija
Kazne do 5000 eura za klime na pročeljima: Novi zakon donosi stroge mjere
Dok Vlada još traži način kako da građane zaštiti od skupe hrane, problemu ugradnje klima-uređaja na pročelja zgrada su, čini se, doskočili. Jer novi zakon za to predviđa i drakonske kazne, pa kome se klima vidi s ulice, platit će kaznu do pet i pol tisuća eura. – piše Dnevnik.hr
Vanjske jedinice klime ukrašavaju pročelja zgrada – iako ne bi baš smjele. Novim zakonom predviđaju se i sankcije.
– Ovo s klimama je problem grada. Neboderi mogu uskladit da bude na balkonu ne mora bit na glavnoj fasadi – rekli su građani.
– Klime su nužno zlo, nemamo gdje pa idu na pročelja – dodali su.
– Zgrade nam stvarno izgledaju katastrofa. Naravno da se još više ističe i to šarenilo s klimom, ali nije jednostavno. Oni koji su ugradili te stare klime će možda morati mijenjati i cijevi – rekao je predstavnik stanara Nedjeljko Tišljer.
Većina zgrada je zapuštena, a zakon stupa na snagu od nove godine. No neće se primjenjivati retroaktivno. Budući da bi neposlušni stanari ili izvođači mogli platiti paprene kazne.
– Tko sad postavlja klimu na pročelje vidljivo s ulice, taj izvođač radova može bit kažnjen između 5000 i 10.000 eura kao i suvlasnik zgrade od 1000 do 5000 eura – rekao je Željko Uhlir državni tajnik Ministarstva graditeljstva.
Uz klime, dio novog Zakona o upravljanju zgradama, su i naknadne preinake, poput zatvaranja balkona ili lođa.
– Imamo nekoliko stanara koji su zatvorili lođe i legalizirali, ali imate i dosta stanara koji su to pozatvarali – rekao je predstavnik stanara. – piše Dnevnik.hr
– Neovisno je li to Split ili Karlovac. Previše je vremena prošlo kada se zgradama nije dobro upravljalo. Ne samo zato što nam gradovi izgledaju ružno, nego su i poremećeni odnosi između suvlasniak i nisu jasna pravila – rekao je Uhlir.
Uz inspektore za red će biti zaduženi i komunalni redari.
– Te klime se i dalje ugrađuju na fasadu. Čak i majstori koji bi trebali upozoriti na to svoje kupce, ne rade to nego ugrađuju. Ja za sad nisam čuo da je netko zbog toga kažnjen – rekao je predstavnik stanara.
I ranije je zakon predviđao novčane kazne za nelegalne preinake.
Od Bijeloga Vira do Kopenhagena – doktorirala Matea Sršen
U petak, 23. kolovoza Matea Sršen obranila je na Odsjeku za kemiju Sveučilišta u Kopenhagenu doktorsku tezu Synthesis and Properties of Helicenes for Application in Chiral Molecural Device pod mentorstvom prof. dr. sc. Michaela Pittelkowa. Time je stekla akademski stupanj doktorice znanosti.
Obranom doktorske teze okrunjen je Matein obrazovni put koji je otpočeo u Osnovnoj školi Stjepana Radića i Gimnaziji Metković. Na početnome su joj dijelu toga puta osobito pomogli njezini nastavnici Ljilja Lauš i Eric Toth. Nakon završenoga srednjoškolskoga obrazovanja Matea se otputila u Zagreb te 2013. upisala studij Kemije na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Da je pred njom velika karijera, pokazalo se već tijekom studija kad je 2017. postala dobitnicom najuglednije nagrade koju neki hrvatski student može dobiti, Rektorove nagrade u području prirodnih znanosti. Studij je nastavila na Sveučilištu u Regensburgu u Njemačkoj, a usto se usavršavala u Hamburgu, New Yorku, Frankfurtu na Majni i Kjotu. Matea je ujedno prava poliglotkinja. Govori engleski, njemački, španjolski i danski.
Dok čestitamo Matei i ponosnoj obitelji na ovome iznimnom uspjehu, vjerujemo da su pred njom tek najveći uspjesi na ponos Bijeloga Vira, Neretve i hrvatske znanstvene zajednice. Sa zadovoljstvom ćemo ih popratiti!
Ako živite u zgradi onda ovo morate pročitati: Sve se mijenja, zgrade postaju tvrtke, stanarima raste pričuva…
U javnoj debati o prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, u sjeni iznajmljivača i vrućih turističkih tema koje mnogima egzistenciju znače, ostale su nadležnosti suvlasnika zgrada koje se bitno mijenjaju. Ukratko, suvlasnici zgrade od prvog siječnja imat će veću odgovornost u upravljanju zajedničkim dijelovima negoli su je imali do sada.
Najveća novost je da zgrada dobiva pravnu osobnost, vlastiti OIB. Pojednostavljeno, zgrada će funkcionirati kao tvrtka, a predstavnik suvlasnika, odluči li se tako, može biti njezin zaposlenik. Dalje; ta će “zgrada tvrtka” sa svojim bankovnim računom, imati normalne ekonomske i pravne relacije s upraviteljom zgrade, izvođačima radova svih vrsta, a u njeno će ime suvlasnici obavljati sve što im donosi svakodnevica po pitanju održavanja i popravaka zajedničkih dijelova.
Do sada su suvlasnici da bi ostvarili takva prava, morali osnivati udruge, na što su se tek rijetki odlučili zbog silne papirologije i procedura koje prate njihovo djelovanje. Osim toga, često se predstavnik stanara za određene poslove koje je trebalo obaviti na zgradi, izlagao vlastitim OIB-om, što znači i osobnom imovinom. Takva praksa od 1. siječnja 2025. odlazi u povijest.
Hitni popravci
I zakonski minimum pričuve po kvadratu raste. Inflacija je napravila svoje što je zakonodavac ispravno uvažio. Značit će to za stanare veće izdvajanja na zajednički račun, ali ruku na srce s pokojnom kunom i pedeset i četiri lipe po metru četvornom stana, kako se to sada definira, ionako se moglo napraviti malo i ništa.
Prijedlogom zakona se prvi put uvodi zajednica suvlasnika koja ima svoju pravnu osobnost, što odgovornost stanara, istaknuli smo, podiže na višu razinu. To znači da se neće više tek tako donositi odluke o zahvatima na zgradi i izbivati sa sastanaka suvlasnika: zakonski okviri su u tom smislu čvršći nego su bili, a zajednicu suvlasnika s pravnom osobnošću mogu nadgledati i kontrolirat će nadležne državne institucije. Zato će se sigurno i transparentnije poslovati zajedničkim sredstvima.
Kako je naveo ministar Branko Bačić, u proteklih tridesetak godina uočeni su nedostaci po pitanju potrebne većine suvlasnika koji odlučuju o pojedinim aktivnostima i radovima na upravljanju i održavanju zgrada i sada će ta potrebna većina biti smanjena, primjerice kada su u pitanju hitni i nužni popravci, investicijsko održavanje zgrada, kao i imenovanje upravitelja, predstavnika suvlasnika. No ono što je izostalo jest da se ta potrebna većina prikuplja putem e-mail poruka, a ne od vrata do vrata, tražeći potpise, što predstavnicima stanara u velikim zgradama zadaje prilično glavobolje i usporava važne popravke, naročito kad se moraju provesti istog trena da ne bi došlo do još veće štete.
Automobil ‘sletio‘ na krov kuće, susjedi priskočili u pomoć i unesrećene izvukli iz vozila: Muškarac i dijete helikopterom prebačeni u Split
U teškoj prometnoj nesreći koja se jutros dogodila u Stablini, stradala je obitelj iz Vinkovaca. U nesreći su, kako doznajemo, sudjelovala dva osobna automobila, a jedan je završio ispod ceste na krovu kuće.
U tom su automobilu, prema neslužbenim informacijama, bili muškarac, žena i dijete. Muškarac i dijete prebačeni su helikopterom u bolnicu u Splitu, a žena je vozilom pločanske Hitne pomoći odvezena također u splitsku bolnicu.
Iz dežurstva PU dubrovačko-neretvanske potvrdili su nam da je dojava o prometnoj nezgodi zaprimljena u 10.14 sati, kad se nesreća i dogodila. Sudjelovala su dva vozila, jedno dubrovačkih, a drugo vinkovačkih registarskih oznaka.
– Vozilo vinkovačkih tablica je nakon sudara završilo ispod ceste, na dubini oko 5 metara i zapalilo se. Tri osobe iz tog vozila, kao i jedna osoba iz vozila dubrovačkih registarskih oznaka prevezene su u KBC Split. Cesta je za promet u potpunosti otvorena u 11.30 sati. Očevid je još u tijeku – izvijestili su iz policije.
Foto i tekst: Ante Šunjić
Ugradnju dizala i obnove fasade država će sufinancirati sa 33%
Više od pet godina od pokretanja izrade zakona o upravljanju i održavanju zgrada na Vladi je napokon predstavljen njegov nacrt prijedloga. Ovaj zakon, rekao je Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dio je mjera Nacionalne strategije stambene politike koja bi tek trebala biti predstavljena, a čiji bi cilj, kao uostalom i zakona, trebao biti priuštivost kupnje ali i najma nekretnine.
Uspostava reda u upravljanju i održavanju zgrada bila je više nego nužna. Ono je trenutačno regulirano jedino Zakonom o vlasništvu koji ne predviđa sankcije za neodržavanje višestambenih zgrada. Dobar dio domaćih vlasnika stoga se prema svojoj imovini ponaša kao da ona nije njihova briga. Zgrade su nam tako danas u katastrofalnom stanju. Sam pogled na njihova pročelja govori sve. Bilo je krajnje vrijeme za promjene.
Noviteti koje donosi zakon
Prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada donosi više novosti. Uvodi se zajednica suvlasnika koja ima svoju pravnu osobnost i OIB, a koja će se osnovati u svakoj zgradi i bit će upisana u registar koji će voditi Državna geodetska uprava. To bi trebalo poboljšati narušene odnose u većini zgrada u Hrvatskoj, a onda i njihovo održavanje. Novost u odnosu na javno savjetovanje iz ožujka ove godine je da će država, uz 33 postotno sufinanciranje ugradnje dizala, s istim postotkom sufinancirati i obnovu fasade. Druga novost je, objašnjava Tin Bašić, suvlasnik portala Zgradonačelnik.hr, ograničavanje prenamjene stambenog prostora za kratkoročni najam. Za takav najam vlasnici će ubuduće morati dobiti suglasnost 80 posto suvlasnika. “To radimo jer 40 posto sveukupnog stambenog fonda u Hrvatskoj, odnosno 908 tisuća stanova, ne služi stanovanju što dovodi do povećanje cijena stanova, ali i njihovog najma”, rekao je Bačić. Usto, stižu i kazne za dograđivanje zgrada, zatvaranje balkona…
Najbitnija će biti primjena
Bašić koji već godinama aktivno prati ovu problematiku pozdravlja donošenje zakona. “Zakon nije idealan, ali se nadamo da će potaknuti dobre promjene, no sada će trebati strpljenja jer njegova implementacija zahtijeva prilagodbu i razumijevanje svih stanara”, ističe Bašić dodajući da se nada da neće doći do problema pri provedbi.
“Bitno je da se zakon provodi, da provedba bude brza i efikasna te da će u tome nadležno ministarstvo imati dovoljno snage i ljudstva. O tome će u konačnici ovisiti poboljšanje međuljudskih odnosa koji su trenutno jako narušeni upravo zbog nedostatka pravila”, zaključuje Bašić.
HZMO objavio službenu stopu usklađivanja: Evo koliko će rasti mirovine
Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u petak je donijelo odluku o usklađivanju mirovina od 1.srpnja 2024., kojom se mirovne povećavaju za 7,46 posto.
Nakon donesene odluke HZMO-a, aktualna vrijednost mirovine (AVM) iznosi 13,17 eura, što je 7,46 posto više od dosadašnjeg AVM-a od 12,26 eura.
Riječ je o dosad drugoj najvećoj stopi usklađivanja mirovina od 1. siječnja 1999., od kada se primjenjuje usklađivanje dva puta godišnje. Stopa povećanja mirovina 1. srpnja prošle godine iznosila je 8,42 posto, stoji u priopćenju HZMO-a.
AVM se usklađuje svakog 1. siječnja i 1. srpnja po stopi koja je rezultat pada ili rasta prosječnog indeksa potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj u prethodnom polugodištu.
Trenutno se godišnji rast mirovina određuje tako da se zbroji 30 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope promjene prosječne bruto plaće, pa stopa usklađivanja od 1. srpnja iznosi 7,46 posto.
Mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit će se u rujnu (s mirovinom za kolovoz), zajedno s razlikom za srpanj 2024.
Upravno vijeće HZMO-a donijelo je i Odluku o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja, prema kojoj ona iznosi 13,58 eura te Odluku o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja, nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, koja iznosi 301,92 eura.
Od utorka pojeftinjuje gorivo
Od utorka će gorivo biti jeftinije, doznaje RTL.
Pojeftinjuju sve vrste goriva. Tako će Eurosuper pojeftiniti za dva centa te će nova cijena iznositi 1.51 po litri. Jednako pojeftinjuje i Eurodizel pa će litra iznositi 1.39 eura.
Nova cijena plavog dizela po litri bit će 79 centi (također pojeftinjenje od dva centa).
