Početkom godine šalteri Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) bili su zatrpani zahtjevima građana za obiteljskom mirovinom.

Od 1. siječnja ove godine obiteljske su mirovine povećane za deset posto, a uvedena je velika novost u obliku modela po kojem udovice i udovci uz vlastitu mirovinu mogu primati i 27 posto obiteljske mirovine, što je i dovelo do golemog broja zahtjeva, javlja tportal.

Samo u prva tri mjeseca ove godine podneseno je 100 000 zahtjeva koji se odnose na obiteljske mirovine, a tportal je provjerio koliko ih je predano u prvih osam mjeseci i je li navala prestala.

Iz HZMO-a nam kažu da su do 29. kolovoza 2023. zaprimili 139 075 zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine. Riješeno je 103 728 zahtjeva (75 posto), od čega se na isplatu dijela obiteljske mirovine odnosi 85 984 zahtjeva, a ostatak su prava vezana uz ostvarivanje dijela obiteljske mirovine. Trenutačno je u postupku rješavanja 35 347 zahtjeva (25 posto).

‘Od 85 984 riješena zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, isplata je odobrena za 75 165 korisnika (87 posto). Zahtjevi koji nisu pozitivno riješeni odnose se na one korisnike kojima je obiteljska mirovina, koja je trenutačno u isplati, povoljnija od isplate dijela obiteljske i osobne mirovine (starosna, prijevremena starosna ili invalidska mirovina) ili koji ne ispunjavaju zakonski propisane uvjete za isplatu dijela obiteljske mirovine (nemaju navršenih 65 godina života, ne ispunjavaju pravo na obiteljsku ili osobnu mirovinu i sl.)’, poručuju.

Tko uopće ima pravo na obiteljsku mirovinu?

Zahtjev za obiteljskom mirovinom može predati član obitelji umrlog osiguranika ako je:

– navršio najmanje pet godina staža osiguranja (radnog staža) ili najmanje 10 godina mirovinskog staža (radnog i posebnog staža, npr. u domobranima)

– ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu

– bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine

– bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kažu iz HZMO-a, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika. Članovi obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu i uvjeti ostvarivanja prava udovice, udovca, izvanbračnog druga, životnog partnera te neformalnog životnog partnera na obiteljsku mirovinu:

– ako su do smrti bračnog druga nakon kojeg im pripada to pravo navršili 50 godina života

– ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga

–  ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a oni obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci – ako pak tijekom trajanja prava po toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost

– ako do smrti bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali 45 godina života, pravo na obiteljsku mirovinu imaju kad navrše 50 godina života

– ako su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršili 50 godina života, trajno zadržavaju pravo, a ako pravo prestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvariti kada navrše 50 godina života

– udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti.

Izvanbračni drugovi, razvedeni

Izvanbračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Razvedeni bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.

Članovi obitelji formalnog i neformalnog životnog partnera imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je formalno ili neformalno životno partnerstvo postojalo na dan 5. kolovoza 2014. ili kasnije i pod uvjetom da je trajalo najmanje tri godine. Status neformalnog životnog partnerstva utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:

– ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina, to pravo može koristiti do 18. godine u razdobljima u kojima nije zaposleno

– ako je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, za sve vrijeme dok traje potpuni gubitak radne sposobnosti. Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti

– kada je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti

– ako je u trenutku smrti osiguranika dijete na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. Pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.

Smrt oba roditelja

Dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom stječe pravo na obiteljsku mirovinu, neovisno o tome je li ga osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti. Također, dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koje je prije smrti roditelja stupilo u radni odnos ili je počelo obavljati djelatnost na osnovi koje postoji obveza osiguranja (npr. otvori obrt) prema ZOMO-u, nakon smrti roditelja ima pravo na obiteljsku mirovinu.

Isplata mirovine obustavlja se za vrijeme trajanja radnog odnosa ili drugog svojstva na osnovi kojeg se stječe svojstvo osiguranika, a pravo na mirovinu se ne gubi. Nakon prestanka obveznog osiguranja ponovno se uspostavlja isplata obiteljske mirovine. Nakon smrti oba roditelja dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu iza svakog roditelja, tj. ima pravo na dvije obiteljske mirovine. Roditelji, očuh, maćeha, životni partner roditelja i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:

– ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio 60 godina života

– ako je mlađi od 60 godina u slučaju da je do smrti osiguranika ili korisnika prava kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, sve dok traje takva nesposobnost. Ako za trajanja ovog prava navrši 60 godina života, trajno zadržava pravo na mirovinu.

Pravo na obiteljsku mirovinu ima i:

– pastorčad koju je osiguranik uzdržavao

– unučad, djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzdržavao ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ZOMO-u

– dijete nad kojim je osiguranik ostvarivao partnersku skrb

– dijete preminulog životnog partnera kojeg je osiguranik uzdržavao u skladu sa ZOMO-om i propisima o životnom partnerstvu osoba istog spola.