Danas, 24. kolovoza otvoren je dječji parkNova Sela: lijepo uređen prostor površine 1700 četvornih metara koji je namijenjen zabavi i druženju djece, ali i odraslih.
Večeras su na otvaranje došla i djeca iz RK Metković s kojima je trener Slavko Ujdur organizirao miniturnir i team building, te ostali uzvanici.
– Imamo igrališta za mali nogomet, rukomet, odbojku, tenis te ostale sadržaje za djecu svih uzrasta (tobogan, klackalice, ljuljačke, kućice), prostor za kampiranje. Imamo roštilj i peć, sjenice sa stolovima i klupama, wi-fi, manji apartman s ostavom i hladnjacima, uređene sanitarne čvorove, vanjsku rasvjetu, ukratko nam je opisao vlasnik Petar Bebić.
U dječjem parku Nova Sela moguće je organizirati rođendane, djevojačke i momačke večeri, obilježavanje raznih obljetnica, jednodnevne izlete, ali i višednevna druženja.
Na raspolaganju vam je i catering usluga Obrta Nikolić, te razni cvjetni aranžmani cvjećarnice Šetka.
Za sve narudžbe ili rezervacije potrebno je nazvati na 095 552 33 45 (Petar).
Kako doći do dječjeg parka? Ako u Nova Sela dolazite iz smjera Metkovića, potrebno je skrenuti iza crkve sv. Ante i pratiti znakove koji vas nakon 200-tinjak metara dovode do odredišta…
Zakon o državnom poljoprivredno zemljištu poglavito onaj dio o višegodišnjem zakupu državnih parcela koji je prevelike ovlasti ostavio gradovima i općinama izvor je brojnih problema na terenu ponekad na granici fizičkih sukoba novih i starih zakupoprimaca. Jedinice lokalne uprave uglavnom nisu kadre provesti zakupe državnog zemljišta pa mnogi natječaji padaju zbog nestručnosti i neznanja lokalnih čelnika prilikom raspisivanja natječaja. Često se i pogoduje određenim skupinama i lobijima, uvijek ima nezadovoljnika sa čime se lokalna uprava na terenu teško nosi. Najnoviji primjer je u gradu Pločama gdje zakup državnog poljoprivrednog zemljišta nije prošao, piše Dubrovački vjesnik.
Danima se vodila bitka između dosadašnjih korisnika tog zemljišta i gradske vlasti Ploča koju su optuživali da je kod odabira pogodovala određenim skupinama bliskim vlasti od kojih se neki bave ne obradom zemlje već trgovinom ili građevinom. Kominjani su pripremali i prosvjede ističući da su mirni posjednici i da imaju prednost kod zakupa državnih parcela koje obrađuju više od dvadeset godina. Međutim, sada su se i oni utišali i čekaju daljnji rasplet događaja. U ovom slučaju ingerenciju nad podjelom državnog zemljišta trebalo bi preuzeti Ministarstvo poljoprivrede jer ako lokalna uprava to ne želi ili ne može provesti program raspolaganja državnim zemljištem prelazi u ruke ministarstva.
I u gradu Opuzenu slijedi natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Ugovori dosadašnji zakupoprimcima za plantaže mandarina i oranice su odavno istekli i svi nestrpljivo čekaju kada će grad objaviti natječaj. Upućeniji u ovu problematiku očekuju još veće probleme negoli u Pločama pa se svi slažu da Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu treba mijenjati.
-Trenutni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar što pokazuju brojni primjeri primjene na terenu, te se pod hitno treba izmijeniti. Sve što je Hrvatska poljoprivredna komora predložila išlo je u dobrom smjeru, a isto nije prihvaćeno od strane Ministarstva poljoprivrede. Zato tražimo hitnu izmjenu Zakona, ako je potrebno i Uredbom da se njegova primjena zaustavi. U dopisu Ministarstvu i Vladi zatražili smo obustavu svih natječaja, dok se Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne promijeni, ističe Mladen Jakopović direktor Hrvatske poljoprivredne komore.
HPK će zatražiti i provjeru ustavnosti ovoga Zakona. Zatražili smo i hitni sastanak s predsjednikom Vlade i ministrima koji iste probleme mogu riješiti, te očekujemo i očitovanje Ministarstva poljoprivrede do 1.rujna 2023. godine, zaključuje predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Potpuno je neprihvatljivo da jedan grad ili općina u svom programu raspolaganja državnim zemljištem ima maksimalnu površinu za zakup od 12 hektara, a neka druga 1000 ili 2000 hektara. Na takav način nije moguće postići ciljeve Strateškog plana poljoprivredne proizvodnje a i izuzetno loše utječe na razvoj pojedinih jedinica lokalne uprave i njihovih poljogospodarstava jer se pri tome gase mnoga stabilna gospodarstva, koja na kraju ostaju bez državne zemlje.
Danas, iza 19 sati dogodila se prometna nesreća na Jadranskoj magistrali, kod mosta preko Male Neretve u Podgradini.
Na mjesto događaja su pristigle žurne službe, najmanje je jedna osoba ozlijeđena. Promet se odvija otežano, jednim kolničkim trakom uz regulaciju policije. Više nakon policijskog izviješća.
Slikoviti ambijent doline Neretve neiscrpno je vrelo inspiracije dizajnerice Matije Vuice. Nakon jedinstvene revije na lađama, u zagrljaju ove slikovite rijeke, upustila se u novo putovanje – i geografski i emocionalno. Editorijalom ”Vinogradi djetinjstva” spojila je modu i duboku povezanost s korijenima. Od berbe do piste u prilogu IN Magazina vodi vas Ana Vela.
Jedinstvena modna priča “Vinogradi djetinjstva” putovanje je kojim je Matija Vuica oživjela svoja najranija sjećanja, objavio je Showbuzz.dnevnik.hr.
“Ovaj put sam odabrala mjesto otkud ja zapravo potječem, gdje su moji pravi pravcati korijeni s majčine strane. I otišli smo u selo Vidonje, nešto niže postoji malo selašce koje se zove Ružine Njive i tu je moja majka rođena”, otkrila je Matija.
Pitoreskno kameno selo danas, nažalost, izgleda napušteno.
Mjesto koje je stoljećima bilo dom njezinim precima pretvorila je u pozornicu mode i elegancije.
“Te kuće su ostale autohtone, netaknute, rijetko tko je devastirao nešto da bi mu bilo ugodnije. Neki ljudi su malo nešto prilagodili, ali zapravo je sve ostalo kako je bilo nekada davno”, pojasnila je Matija za Showbuzz.dnevnik.hr.
“Danas tijekom jutra dobili smo nekoliko dojava o opažanju skupine velikih kitova u Jadranu. Analizom snimki opažanja kod Korčule koje su nam poslali građani utvrdili smo da se ne radi o velikom kitu (Balaenoptera physalus) već o skupini od najmanje pet ulješura (Physeter macrocephalus). S obzirom da se radi o životinjama koje inače obitavaju u područjima dubine preko 1.000 m, u Jadranu im prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanja”, otkrili su danas u izvanrednom priopćenju za medije iz Instituta “Plavi svijet”.
S obzirom na to da ulješure obitavaju u područjima velike dubine te da im brojnost nije velika, opažanja ulješura u Jadranu nisu česta. Rijetku, ali redovitu prisutnost ulješura u Jadranu bilježimo samo pomoću uređaja za snimanje zvuka u dubokom južnom dijelu Jadranskog mora i u blizini Otrantskih vrata.
“Na žalost, u većini slučajeva posjet ulješura srednjem i sjevernom Jadranu završavao je nasukavanjem i ugibanjem jedinki iz opaženih skupina, uglavnom s talijanske strane Jadranskog mora. Stoga je potrebno na svaki način osigurati praćenje ove skupine kako bi utvrdili pravac kretanja te kako bi na vrijeme mogli poduzeti aktivnosti spašavanja. Upravo zahvaljujući praćenju njihova kretanja u Hrvatskoj, a na temelju dojava građana i objava u medijima, u rujnu 2014. godine uspjeli smo upozoriti kolege iz Italije na mogućnost pojavljivanja skupine u talijanskim vodama. Rezultat je bila pravovremena reakcija Grupe za hitne intervencije u Italiji i četiri od sedam jedinki uspješno je vraćeno u more. Ovo je bila prva uspješno provedena akcija vraćanja ulješura u more provedena u cijelom Sredozemlju”, pojašnjavaju detaljno iz Instituta.
Naime, posljednje opažanje ulješura u Jadranu bilo je u blizini Rovinja u kolovozu 2016. kada su tri odrasle jedinke boravile u ovom području tijekom nekoliko dana. Zahvaljujući fotografijama građana, jednu od tri tada opažene životinje identificirali su kolege koje se bave njihovim istraživanjem u katalozima u Grčkoj i Italiji, potvrđujući kako ove životinje koriste cijelo Sredozemno more kao svoj dom.
“S obzirom da nam je cilj osigurati siguran izlazak ove skupine ulješura iz Jadrana, molimo sve građane da hitno dojave svoja opažanja kako bi mogli pratiti njihovo kretanje te po potrebi poduzeti potrebne akcije. Dojava kad ste u blizini ulješura ili odmah nakon opažanja svakako će nam pomoći da ulješure pronađemo s obzirom da su naši istraživački timovi na Visu i na Lošinju na terenu te se mogu uputiti prema lokacijama opažanja.
U slučaju opažanja molimo vas da napravite fotografije i/ili video snimke životinja te da zabilježite točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Informacije o ulješurama (po mogućnosti čim ih opazite!) dojavite nam na brojeve telefona Instituta Plavi svijet 051 604666 ili 091 4637424, email info@plavi-svijet.orgili putem aplikacije za mobilne uređaje Marine Ranger koju možete preuzeti sa www.marine-ranger.org.
Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude bezopasne ako im se ne približavaju. S obzirom da su životinje vjerojatno iscrpljene, dezorijentirane i uznemirene jer se nalaze u nepoznatom okruženju, molimo Vas da im se ne približavate i ne proganjate ih kako svojim djelovanjem ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje i ugibanje!
Sve daljnje informacije o ulješurama objavit ćemo na našem webu (www.plavi-svijet.org) i našoj Facebook stranici (www.facebook.com/blueworldinstitute) Hvala na pomoći i suradnji”, apeliraju iz spomenutog Instituta “Plavi svijet”.
ŠTO JE ULJEŠURA?
Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u koju pripadaju i npr. dobri dupini. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Žive u svim morima i oceanima svijeta osim u polarnim područjima, a preferiraju područja kontinentalnog slaza. Hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko 1.000 m. Boja im je sivo-crna ili smeđa, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu sa 8-12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama od 5-15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami. Za razliku od oceanskih, u skupinama ulješura u Sredozemnom moru često se mogu vidjeti i mužjaci što ukazuje na društvenu strukturu koja se razlikuje od ostalih.
“Populacija ulješura koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku što upućuje na izolaciju. Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u (ilegalne) ribarske mreže te zbog sudara s brodovima, a smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem – seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom te onečišćenje plastičnim otpadom koji životinje gutaju zamjenjujući ga za plijen dodatno negativno utječe na njih”, otkrivaju stručnjaci iz Plavog svijeta te nadodaju:
“Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu (kontinentalni slaz, podmorski kanjoni). Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4.000 m između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču. Ulješure u Sredozemnom moru poduzimaju opsežne migracije unutar cijelog bazena što je potvrđeno praćenjem pomoću fotoidentifikacije”, navode.
Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2.500 jedinki, a status ove vrste u Sredozemlju je „ugrožena“ prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Unutar Sredozemnog mora najveći broj jedinki obitava u zapadnom dijelu dok je procjena brojnosti u istočnom Sredozemnom moru (uključujući Jadran) svega 300-400 jedinki! Stoga ovaj događaj zahtijeva dodatnu pozornost. U Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene.
“Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora je hrvatska neprofitna nevladina organizacija sa sjedištem na otoku Lošinju. Područje našeg rada i interesa je cijelo Jadransko more. Naš primarni interes je more i morska biološka raznolikost, no naše aktivnosti također imaju za cilj podizanje svijesti javnosti i očuvanje i zaštitu cjelokupnog morskog okoliša te održivi razvoj. U našem radu stremimo izvrsnosti u istraživačkom, obrazovnom i programu zaštite”, zaključuju.
Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima jutros su predstavnici Grada Metkovića, gradskih ustanova, političkih stranaka i udruga položili vijence i zapalili svijeće na Gradskome groblju te pred spomenicima na rivi i u parku, objavio je metkovic.hr.
Na Gradskome groblju sv. Ivana Nepomuka vijenci i svijeće položeni su pred spomen-pločom Metkovcima i drugim hrvatskim domoljubima, koje su komunističke vlasti pogubile na tome mjestu u studenome 1944. godine. Molitvu odrješenja za duše stradalih predvodio je fra Marko Pudar, župni vikar u Župi sv. Ilije proroka. Vijenci i svijeće potom su položeni i pred Spomenikom hrvatskim braniteljima iz Metkovića poginulima u Domovinskome ratu te pred Spomenikom žrtvama fašističkoga terora u Gradskome parku.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskoga parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen je Rezolucijom Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio Spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Republici Hrvatskoj.
U utorak, 22. kolovoza održana je radna večera na kojoj su sudjelovali predsjednici lađarskih udruga i članovi upravnog odbora Udruge lađara Neretve.
Na sastanku se raspravljalo i iskazalo obostrano zadovoljstvo postignutim rezultatima te pronalazila još bolja rješenja u organizaciji Maratona lađa, kao i svih lađarskih događanja tijekom godine.
Raspravljalo se i o budućim prioritetima te su krenule nove inicijative od lađarskih udruga o koje bi trebale donijeti promjene, a o njima ćemo raspravljati u narednom periodu.
Sasvim je sigurno da je Maraton lađa kao sportski događaj odavno prerastao Dolinu Neretve te se proširio na cijelu Hrvatsku, ali i šire. Na svima nama u cjelini je zadaća promicati ovaj događaj koji je na ponos svakog Neretvanina, izvijestila je Udruga lađara Neretve.
Na službenoj mrežnoj stranici Grada Metkovića objavljen je Javni poziv za podnošenje Zahtjeva za ostvarivanjem prava na jednokratnu novčanu pomoć za sufinanciranje troškova nabavke školskog pribora, opreme i radnih materijala učenicima osnovnih i srednjih škola čiji roditelji/skrbnici imaju prebivalište na području Grada Metkovića za školsku godinu 2023./2024. u iznosu od 40,00 eura (301,38 kuna) po djetetu/učeniku.
Javni poziv otvoren je od 23. kolovoza 2023. godine (srijeda) i traje do 12. rujna 2023. godine (utorak).
Posebne napomene:
račun za nabavku školskog pribora, opreme i radnih materijala NIJE potrebno priložiti.
potvrdu o redovitom školovanju učenika s podatkom koji razred pohađaju prilažu ISKLJUČIVO UČENICI/CE KOJI POHAĐAJU SREDNJU ŠKOLU IZVAN PODRUČJA GRADA METKOVIĆA.
Učenici koji pohađaju Osnovnu školu Stjepana Radića, Osnovnu školu Don Mihovila Pavilnovića, Srednju školu Metković i Gimnaziju Metković ne trebaju dostavljati potvrde o redovitom školovanju, već će ih Grad Metković, po službenoj dužnosti u suradnji sa školama provjeriti.
Svim podnositeljima Zahtjeva koji ostvare pravo na jednokratnu novčanu pomoć sufinanciranja kupnje školskog pribora, opreme i radnih materijala sredstva će biti uplaćena na njihove račune najkasnije do 31. listopada 2023. godine.
S obzirom da se očekuje do 2.000 zahtjeva roditelja, u Gradu mole za razumijevanje i strpljenje zbog predviđenog trajanja obrade istih.
