Ovoga petka granični prijelazi Gabela Polje i Doljani suočavaju se s nezapamćenim gužvama, stvarajući kilometarske kolone vozila koje čekaju satima na putu ka svojim odredištima.
Ovaj neplanirani zastoji u prometu uglavnom je rezultat produženog vikenda i proslave Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, kada su mnogi građani odlučili iskoristiti priliku za produženi odmor i zaputiti se prema moru.
Vozači na graničnim prijelazima izvještavaju o teškoćama u prolasku. Gužva se stvara i u samom Metkoviću zbog čega policija regulira promet u središtu grada.
Prema dostavljenim rezultatima (iz uzoraka vode za piće uzetih danas – 01.03.2024.g.) Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, u uzorcima vode za ljudsku potrošnju iz vodoopskrbne mreže iz izvorišta Prud (uzorci uzeti iz vodovodne mreže u naseljima Vid i Prud) izmjerene vrijednosti mutnoće su i dalje iznad graničnih vrijednosti koja iznosi MDK = 4,00 NTU.
Dolje niže nalaze se izmjerene vrijednosti mutnoće za uzorke a koji su dostavljeni danas 01.03.2024.g.
LB: V 0616/2024 KO kod crkva Sv. Ivana, PRUD, uzorkovano 01.03.2024.. u 07:30, mutnoća=6,0 NTU
LB: V 0617/2024 Mjesno groblje VID, uzorkovano 01.03.2024.. u 08:00, mutnoća=5,4 NTU
Isporučena voda iz ovog izvorišta redovito se klorira i u potpunosti je mikrobiološki ispravna. Iako ovakva voda nije štetna za zdravlje, ipak preporučamo da se voda za piće prije uporabe pusti da se istaloži te da se nakon toga bistri dio prokuha. Voda se može koristiti za kuhanje, kao i za tuširanje, pranje zubi te ostale sanitarne potrebe.
Napomena: Ova obavijest vrijedi za slijedeća naselja gdje vodu distribuira METKOVIĆ d.o.o.
Naselje Vid
Naselje Prud
U uzorcima vode iz izvorišta Doljani (svi ostali dijelovi vodoopskrbnog sustava grada Metkovića osim Pruda i Vida) nisu uočene povećane vrijednosti mutnoće, te voda udovoljava Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće i može se koristiti za piće bez prokuhavanjakao što smo već i ranije obavijestili javnost.
Vodovod Metković konstantno prati stanje na čitavom području vodoopskrbne mreže, uzorkuje se konstantno svaki dan i naši korisnici će o svim eventualnim promjenama biti pravovremeno obaviješteni
U Galeriji Gradskoga kulturnog središta Metković u ponedjeljak, 4. ožujka s početkom u 19.30 bit će otvorena prodajna izložba fotografija HPD Gledavac.
Prihod od prodaje namijenjen je projektu postavljanja via ferrate na Kablini (Mala Rujnica).
– Početna cijena fotografija je 10€, a pravo prvootkupa imaju autori fotografija. Dođite, pogledajte i uživajte s nama šetnjom planinskim vrhovima, poručili su iz HPD Gledavac.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 61-godišnjak se sumnjiči za kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju i kazneno djelo povrede obveze vođenja poslovnih i trgovačkih knjiga.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni, kao odgovorna osoba trgovačkog društva čije je sjedište u Velikoj Gorici, s namjerom da trgovačkom društvu pribavi protupravnu imovinsku korist, od kraja listopada prošle godine do 6. siječnja ove godine, lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica, doveo u zabludu 45-godišnjaka s područja Dubrovnika i oštetio ga za novčani iznos od 7.000,00 eura.
Naime, osumnjičeni je preko Internet oglasnika oglasio prodaju teretnog vozila za kojeg mu je oštećeni, prema dogovoru, uplatio predujam od 7.000,00 eura, nakon čega mu je trebao isporučiti teretno vozilo što do danas nije učinio niti mu je vratio uplaćeni predujam.
Također je utvrđeno da osumnjičeni u poslovnim knjigama trgovačkog društva nije prikazao uplatu za primljeni predujam, niti je kupcu izdao račun za primljeni predujam.
Zbog počinjenih kaznenih djela policija je protiv osumnjičenog podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.
Županijska smotra LiDraNo održana 29. veljače 2024. u Kazalištu Marina Držića i ove je godine pokazala bogatstvo stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola Dubrovačko-neretvanske županije i njihovih mentora.
LITERARNI IZRAZ
Asija Kursar, Mariela Marković i Tia Nenadić, članice Povjerenstva za literarni izraz, predložile su sljedeće radove za državni LiDraNo:
Osnovne škole
Karmen Skokandić, Zima, 4. razred OŠ Ante Curać Pinjac, Žrnovo, mentorica: Anamarija Radovanović
Roza Grbić, Kratak vodič za preživljavanje blagdana, 6. razred OŠ Župa dubrovačka, mentorica: Žana Burin
Gašpar Franušić, Bio sam vjetar, 6. razred OŠ Slano, mentorica: Ljilja Šimunović
Marija Klinac, Tajanstveni svijet knjiga, 6. razred, OŠ Cavtat, mentorica: Mirna Gjuraš-Car
Nikolina Ereš, Zadnji zvuk bučne tišine, 8. razred, OŠ Župa dubrovačka, mentorica: Rebeka Milković
Srednje škole
Toni Pavlović, Kad vrganji plivaju,1. razred Gimnazije Dubrovnik, mentorica: Stanislava Nikolić Aras
Ana Erak, Kolpomorto, 4. razred SŠ fra Andrije Kačića Miošića, Ploče, mentorica: Dejana Knežić Primorac
Ana Lea Herceg, Voštanožuti motivi u ponavljanju, 4. razred Gimnazije Dubrovnik, mentorica: Ana Ban
DRAMSKI IZRAZ
Angela Bulum, Hrvoje Sebastijan, Ante Vlahinić i državni izbornik Paolo Tišljarić iz Prosudbenog povjerenstva za dramski izraz odabrali su sljedeće nastupe:
Osnovne škole – pojedinačni dramski nastupi
Nora Cvjetković, Letači srebrnih krila (Melita Rundek), 6. r. OŠ Župa dubrovačka, mentorica: Tanja Galjuf
Karakondžula (Teme koje grebu), Tia Bošnjak, Marta Mikulić i Martina Skvrce, učenice 4. razreda, OŠ Ivana Gundulića, Dubrovnik, mentorica: Martina Skvrce (dramsko-scenska igra)
More, skupina autora, učenici 4. r. OŠ Smokvica, mentorica: Marina Šego (recital)
Klara Josipa Pivac, Činjenično (Danijel Dragojević), 4. razred, Gimnazija Metković, mentorica: Marija Tomić Veraja (kazivanje poezije)
Srednje škole – skupni dramski nastupi
Iz Ćelave pjevačice, Eugene Ionesco, učenici 2. i 4. razreda, Gimnazija Metković, mentorica: Suzana Nižić (dramsko-scenska igra)
Ubojstvo u Ćiro Expressu, tekst dramske skupine učenika 1. i 2. razreda, Gimnazija Dubrovnik, mentorica: Matilda Perković (dramsko-scenska igra)
NOVINARSKI IZRAZ
Bruno Lucić, Ivica Puljić i Ivana Smilović, članovi Prosudbenog povjerenstva za novinarski izraz predložili su sljedeće radove:
Osnovne škole – samostalni novinarski radovi
Nika Raguž, Omiljeni predmet u školi – školski ormarić (reportaža), 6. razred OŠ Montovjerna, mentorica: Hajdi Hajdić Vićan
Nela Trešćec, Dijabetes je kao dosadni član obitelji, ali ako ga prihvatiš, onda ti ne smeta (intervju), 8. razred OŠ Mokošica, mentorica: Ivana Obradović
Lucija Martinović, Nije malena ispod zvijezda (intervju), 8. razred OŠ Stjepana Radića Metković, mentorica: Manuela Šiljeg Malezija
Srednje škole – samostalni novinarski radovi
Petra Tomičić, Svestrana profesorica Nora Mojaš – od kimchija do grafike (intervju), 3. razred Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik, mentorica: Marija Matana Bazdan
Anja Klečak, Daj vremenu vremena (intervju), 2. razred Gimnazije Dubrovnik, mentorica: Ana Njirić Aleksić
Osnovne škole – školski listovi
Vidra, školski list Osnovne škole Marina Držića, Dubrovnik, urednica: Laura Đurić, 8. razred, mentorica: Matea Mustapić
Slovo do slova, školski list učenika Osnovne škole Lapad, urednica: Petra Bogdanović, 8. razred, mentorica: Anela Barčić
Tintilinić, školski list učenika Osnovne škole Gruda, urednik: Miho Radin, 8. razred, mentorica: Ana Veselić
Srednje škole – školski listovi
Libertina, školski list Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik, urednica: Mara Ruščić, 3. razred, mentorica: Marija Matana Bazdan
Osnovne škole – radijske emisije
Tko je dobar, a tko ne, Crvenkapice?, učenici Lucija Kulaš, Nika Puljizević, Karmen Nonveiller, Toni Kolunđija, Marijo Kulić i Vito Čović (5. i 7. razred) OŠ Montovjerna, mentorica: Danijela Bubalo
Legenda o vilama iz Žrnova, učenice Karmen Skokandić, Ivana Šegedin, Iva Čagalj, Nikola Leleković, Antonia Curać (4. razred) OŠ Ante Curać Pinjac, Žrnovo, mentorica: Anamarija Radovanović
Srednje škole – radijske emisije
Kolap, učenice Katarina Skokandić i Kata Silić (3. i 4. razred), SŠ Petra Šegedina, Korčula, mentorica: Gloria Petković
Neretva na pjatu, učenici Marta Penović, Borna Kovač, Ema Oršulić i Melani Primorac (2. i 4. razred), Gimnazija Metković, mentorica: Suzana Nižić
Županijsko povjerenstvo za provedbu Smotre LiDraNO čestita svim učenicima koji su predloženi za državnu razinu i želi im da i dalje uspješno stvaraju.
Nakon što je jučer premijerno puštena u eter nova pjesma Olivera Dragojevića naziva ‘Ne mogu ti reći’, danas je objavljen i njezin video, prenosi Dalmacija danas.
Spot je sniman na Visu, u Baški na Krku i u Splitu, a glume Dakica Sanko, Jelena Knezović, Issa Žitko i Oliverov unuk Toni Dragojević.
Ova je pjesma najava albuma koji će sadržavati 12 novih, nikad objavljenih pjesama Olivera Dragojevića koji nas je napustio u srpnju 2018.
Djelatnik MORH-a uhićen je prije 10-ak dana na odmorištu Dusina (A1), a tereti ga se kako je prevozio migranta, neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik.
Prema neslužbenim informacijama, na očevidu je bila prisutna i vojna policija. Događaj su potvrdili iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske.
“Policijski službenici Postaje granične policije Vrgorac dovršili su kriminalističko istraživanje nad 30-godišnjakom, provedenim zbog sumnje da je ostvario obilježja prekršaja iz Zakona o strancima. Dana 19. veljače 2024. na odmorištu Dusina na autocesti A1 policijski službenici zaustavili su osobno vozilo kojim je upravljao navedeni 30-godišnjak, a kao putnik u vozilu se nalazio državljanin Kosova za kojega je utvrđena sumnja da je nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku te se prema njemu proveo postupak sukladno Zakonu o strancima”, odgovorili su iz policije.
Kako stoji u njihovom odgovoru, protiv 30-godišnjaka je podnijet optužni prijedlog iz čl. 53. Zakona o strancima nadležnom Općinskom prekršajnom sudu.
Pročelje Gradskoga kulturnoga središta Metković večeras je osvijetljeno ljubičastom bojom. Metković se tako pridružio gradovima diljem Hrvatske koji, osvjetljavanjem građevina od posebnoga značaja, obilježavaju Međunarodni dan rijetkih bolesti te pružaju podršku svima onima koji boluju od takvih bolesti, objavio je metkovic.hr.
Rijetke bolesti su one koje pogađaju pet osoba na 10 000 stanovnika, što znači da u Hrvatskoj od rijetkih bolesti boluje preko 200 tisuća ljudi, od kojih polovicu čine djeca. Prema podatcima udruženja za rijetke bolesti Eurordis, postoji više od 6000 rijetkih bolesti od kojih boluje između 30 i 40 milijuna ljudi u EU-u, a među njima je oko 50 % djece.
Kako je objavljeno na stranici Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, oko 80 % rijetkih bolesti ima genetski uvjetovanu etiologiju, a druge su rezultat infekcije, alergije i okolišnih uzroka. Utjecaj takvih bolesti na bolesnike, njihove obitelji i njegovatelje je velik, a često ostanu i nedijagnosticirane zbog nedostatnog znanja ili teškoća. Mnogi se nedostaci povezuju s rijetkim bolestima – nedovoljna informiranost o rijetkim bolestima, nezadovoljavajuća medicinska skrb, nedovoljno dostupna terapija, nedostatak šifri za rijetke bolesti u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti Svjetske zdravstvene organizacije. Za velik dio rijetkih bolesti još uvijek nisu pronađeni u potpunosti učinkoviti lijekovi, dok su za one za koje postoje, lijekovi uglavnom skupi i nedostupni većini pacijenata.
Zbog potrebe da se skrb za oboljele od rijetkih bolesti kontinuirano unapređuje i da se javnost o tome senzibilizira, svake se godine obilježava Međunarodni dan rijetkih bolesti. Ovogodišnji slogan kampanje kojom Hrvatski savez za rijetke bolesti obilježava Međunarodni dan rijetkih bolesti je ‘S rijetkima svaki dan, a ne svake prijestupne’.
Poštari, dostavljači tiskovina i vozači Hrvatske pošte odsad uz sve ostale benefite rada i povećanja primanja mogu računati i na dodatnu nagradu. Ako u tvrtki ostanu do kraja godine, mogu dodatno zaraditi 1200 eura neto.
Ova nagrada uvedena je za radna mjesta na kojima je utvrđena najveća fluktuacija i potreba za zapošljavanjem te će se odnositi i na sve buduće radnike na tim radnim mjestima koji se zaposle najkasnije do kraja lipnja 2024. godine, prenosi Dalmacijanews.
Hrvatska pošta, kao i brojni drugi poslodavci na tržištu rada, već dulje vrijeme ima u određenim područjima izazova s nalaženjem adekvatne radne snage i fluktuacijom. Svjesna kako je povećanje primanja jedini pravi odgovor na povećanu fluktuaciju radnika, Pošta je u zadnje dvije godine pokrenula brojne inicijative za njihovo zadržavanje.
Tako u ožujku 2024. svim radnicima Hrvatske pošte opet raste plaća – treći put u posljednjih šest mjeseci – što je rast od ukupno 25%. Rast primanja započet je još 2022. kada je plaća za 8000 radnika na operativnim poslovima povećana 20%. Poštaricama i poštarima godišnje se isplaćuju tri jednokratne prigodne nagrade, uskrsnica, božićnica i regres.
Radnici na operativnim radnim mjestima uz redovitu plaću svaki mjesec dobivaju i varijabilnu nagradu za učinkovitost. Dodajmo tomu sistematske i specijalističke zdravstvene preglede, karticu MultiSport, ali i povećanje participacije za prijevoz i prehranu te posebnu nagradu za uspješnost koja ovisi o ispunjenju godišnjih ciljeva i može dosegnuti iznos mjesečne netoplaće uplatom u treći mirovinski stup. Sve to samo su neki od benefita rada u Hrvatskoj pošti.
U Hrvatskoj je 2.399 osoba rođeno 29. veljače, pa rođendan imaju svake prijestupne godine, kakva je i ova 2024., objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS) pozivajući se na popis stanovništva iz 2021.
U proteklih 40 godina najviše je djece rođeno 29. veljače 1988. godine, kada ih se rodilo 202. Najmanje ih je bilo 2020., kada je na taj datum rođeno ukupno 66 beba, priopćio je DZS u kojemu su provjereni podaci za deset prijestupnih godina.
Tog specifičnog datuma podjednako se rađaju i djevojčice i dječaci, iako je, ukupno gledajući, unutar promatranih godina rođeno više dječaka. Roditi se na ovaj dan posebno je samo po sebi, no sreća može biti i dvostruka. Tako su u milenijskoj godini, 29. veljače 2000., rođena čak tri para blizanaca, a u promatranome četrdesetogodišnjem razdoblju jedina prijestupna godina bez blizanaca 29. veljače bila je 1992.
U DSZ-u su uvjereni da je veliko zadovoljstvo puhnuti svjećice na rođendanskoj torti upravo 29. veljače iako se taj datum rođendana inače slavi dan prije ili dan poslije. Svima koji sutra slave rođendan poželjeli su da uživajte u tom jedinstvenom danu jer do sljedećega ih dijele četiri (duge) godine. Veljača je jedini mjesec ženskog roda, a ujedno i najkraći u godini, kojemu se svake četiri godine dodaje 29. dan kako bi se vrijeme kalendarske godine poklapalo sa Zemljinom rotacijom.
