-

Tina Taslak i Ana Nikolić, odgojiteljice u Dječjem domu Maslina: Najsretnije smo kad mali štićenici dobiju pravu obitelj

By
LIKEmetkovic.hr
-

U šali će reći kako su naučile sve ‘tajne odgoja’, ali iz dana u dan uče i djecu kojom su svakodnevno okružene. Ana Nikolić po struci je pedagoginja, a njezina kolegica Tina Taslak socijalna radnica, a obje od 2018. rade kao školske odgojiteljice u Dječjem domu Maslina, piše Dubrovački vjesnik.

– Početak prve smjene je u 6 sati ujutro, od 6.30 do 7.30 sati traje buđenje djece za školu ili u vrtić. Potom slijedi održavanje osobne i prostorne higijene, doručak i interni dogovori između nas i djece oko škole i slično. S kolegama se dogovorimo oko organizacije dana jer ima djece koju se odvozi u vrtić i školu. Nakon toga se bude druga djeca, pazimo da im osobna higijena i uređivanje sobe prijeđu u naviku. Zatim slijedi pisanje školskih zadaća. Tjedni planirani program dosta je fleksibilan, što posao čini zanimljivijim, započinje Ana.

Tina dodaje kako na početku smjene odgojitelji podijele poslove, ne radi uvijek isti odgajatelji iste smjene, timovi se stalno mijenjaju. Netko će jedan dan obaviti više domskih zaduženja zajedno s djecom, a netko savjetodavni dio posla.

– Ako dijete ima neki problem ili to uočimo, na licu mjesta djelujemo savjetodavno. Svi imamo ‘matične grupe’ odgojitelja, pa ako nas kontaktira netko iz stručne službe škole ili razrednik, pokušavamo naći najbolje rješenje, govori Tina objašnjavajući savjetodavni dio rada.

Otkriva kako je popodnevna smjena malo zahtjevnija od jutarnje.

– Večera je u 19 sati, a nakon večere mlađima pomažemo oko osobne higijene. Provjeravamo osobnu higijenu kod djece od 1. do 4. razreda, pogledaju neki crtić, podruže se pa odu na spavanje. Djeca od 1. do 4. razreda i djeca vrtićke dobi do 21 su u krevetu, a stariji mogu ostati budni do 22 sata, kad se po pravilniku i kućnom redu gase svjetla, ali i internet, govori Tina i napominje kako u Domu borave djeca od vrtićke dobi do maturanata.

Tina ističe kako je dobro, ali i zahtjevno raditi s djecom, nerijetko jako stresno i nepredvidivo, ali ona i kolegice iz dana u dan stječu nova korisna iskustva. Ne reagira svako dijete jednako na autoritet, svako ima svoju ‘priču’.

Više možete pročitati na portalu Dubrovački vjesnik.

Piše: Bruno Lucić
Foto: Tonći Plazibat

Arheološki muzej Narona se posebnim programom pridružio Noći muzeja 2023.

By
K. J.
-

Nakon dvogodišnje pauze Arheološki muzej Narona se posebnim programom pridružio Noći muzeja 2023. koja se održava diljem Hrvatske s ciljem izlaganja muzejske građe što većem broju posjetitelja.

Ove godine se održava pod geslom Muzeji su važni! Program je počeo otvaranjem izložbe fotografija pod nazivom Kamene gomile. Fotografije su snimljene tijekom terenskog pregleda prostora Metkovića i Zažablja 2021. i 2022. g. u sklopu višegodišnjeg projekta Arheološka karta delte Neretve. U ovoj zelenoj oazi Hrvatske gomile su bile neizbježne pri svakoj šetnji prirodom jer su najbrojnija i  najuočljivija arheološka nalazišta ovog prostora.

Potom je uslijedila radionica za djecu i odrasle Izradi antički mozaik i igraonica Napravi pretpovijesnu kamenu gomilu.

Večerašnje razgledanje postava muzeja je besplatno i bit će moguće do 1 sat u noći, s tim da će u vremenu od 21:00 do 21:45 i od 22:00 do 22:45 biti organizirano i stručno vodstvo kroz stalni postav.

FOTO | Noć muzeja u Prirodoslovnom muzeju Metković

By
K. J.
-

Posljednji petak u siječnju tradicionalno je rezerviran za Noć muzeja u Hrvatskoj koja se ove godine se održava po 17 put odvija i to pod krilaticom Muzeji su važni!

Večeras se ovoj manifestaciji pridružio Prirodoslovnom muzeju Metković koji je za posjetitelje otvoren od 19 do 22 sata. Pričajmo/ učimo/ dijelimo sjećanja po starinski u muzeju tema je koju su pokušali obraditi u neformalnom razgovoru starijih stanovnika grada koji je vodila ravnateljica muzeja Ivana Baće. Razgovaralo se o sadnji i otkup duha u zgradi Vage, kako je bilo živjeti u njoj, lovne  i ribolovne zgode i nezgode, kako je bilo živjeti u Metkoviću i Neretvi tih davnih godina kada je nastajala prekrasna ornitološka zbirka koja danas čini jezgru muzejskog postava.

Razgledanje muzejskog postava u navedenom vremenu je besplatno s ciljem popularizacije muzeja a tu pogodnost su iskoristili mnogi, a stigle su i organizirane skupine učenika izvan Metkovića.

OBAVIJEST! Zbog održavanja VW roštiljade zatvara se parkiralište u Karlovačkoj

By
LIKEmetkovic.hr
-

Parkiralište Sportskog centra Metković i samposlužne autopraonice (stara Karlovačka) bit će zatvoreno od večeras, 27. 01. (petak) u 23 sata do 29. 01. (nedjelja) u 7 sati zbog održavanja 6. Metkovske VW roštiljade.

– Vozila koja ostanu biti ce uklonjena! – napominje organizator.

Stao nasip u Gabela Polju! Radnici “zaboravili” postaviti geotekstil pa utekli u Bosnu! Sve se mora rušiti i nanovo raditi…

By
K. J.
-

Gradilište nasipa za obranu od poplava u Gabela Polju na dijelu trase kroz Bosnu i Hercegovinu dužine oko 2,5 kilometara odavno je prazno. Riječ je o nastavku projekta obrane od poplava desne strane grada Metkovića koji se odvija na teritoriju druge države BiH (općine Čapljina) a financiraju ga Hrvatske vode.

Već duže vrijeme radovi se ne izvode na terenu. Izvođač je napustio gradilište. Što je razlog?

Jesu li uočeni tehnički nedostaci s obzirom na standarde izgradnje (kakav je materijal ugrađen i jesu li poštovani standardi izgradnje kako i na dijelu trase u RH ?-pitali smo u Hrvatskim vodama, piše Dubrovački vjesnik.

– Prilikom izgradnje nasipa izvršeno je u jednom dijelu odstupanje od projektne dokumentacije u načinu postavljanja geotekstila i geomreže. Kako takvo odstupanje, temeljem mišljenja projektanta neodrživo, isto će biti potrebno sanirati. Zbog plavljenja okolnog terena trenutno nije moguće izvoditi radove. Radovi se planiraju nastaviti nakon što se za isto steknu uvjeti, odnosno nakon povlačenja vode – pojasnili su u Hrvatskim vodama.

Radove na izgradnji obrambenog nasipa u Gabela polju – Grad Čapljina, u sklopu prekograničnog projekta obrane od poplava Grada Metkovića izvodi tvrtka Roading d.o.o. Gračanica, a usluge stručnog nadzora vrši tvrtka Bumat d.o.o. Trebižat. Ukupna vrijednost ugovora za izvođenje radova iznosi 4,53 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno oko 2,32 milijuna EUR-a, a usluge stručnog nadzora 0,094 milijuna KM-a odnosno oko 0,049 milijuna EUR-a. Nositelj prava i obveza za realizaciju projekta te buduće upravljanje i održavanje istog je Grad Čapljina. Hrvatske vode financiraju navedeni projekt u iznosima definiranim godišnjim Planovima upravljanja vodama-doznajemo u Hrvatskim vodama, vodnogospodarskom odjelu za slivove južnog Jadrana u Splitu.

Do sada su na realizaciji ovog projekta izvođeni radovi izgradnje pristupnih putova te izgradnja samog nasipa, doznajemo.

Zbog čega su napustili gradilište te hoće li se i kada vratiti u Gabela Polje pokušali su doznati u poduzeću Roading d.o.o. Gračanica, koje se diljem BiH bavi izgradnjom vodnogospodarskih objekata, ali unatoč obećanju nisu uspjeli dobiti odgovore. Međutim, bh. mediji su objavili da je Roading d.o.o. napustio gradilište u rujnu prošle godine jer im grad Čapljina od 1. lipnja kada su počeli raditi pa do 15. rujna 2022 godine “nije isplatila ni feninga”.

Podsjetimo, ugovor za projekt izgradnje obrambenog nasipa na području Gabela Polja u sklopu prekograničnog projekta obrane od poplava grada Metkovića nedavno su potpisali gradonačelnik grada Čapljine dr. Smiljan Vidić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Projekt obuhvaća izgradnju obrambenog nasipa, ustave Glibuša, ustave Strimen, crpne stanice Glibuša, preljevne građevine s uređajem za kontrolirano upuštanje voda u branjeno područje i ostalih hidrotehničkih objekata koje štite branjeno područje od poplava.

Jedinstveni obrambeni zaštitni sustav čine dva podsustava. Prvi podsustav obuhvaća naselje Jerkovac i Glibušu na području grada Metkovića u Republici Hrvatskoj, a drugi dio podsustava obuhvaća naselje Gabela Polje na području grada Čapljine.

Cilj projekta je stavljanje u funkciju oba podsustava kao jedan učinkovit sustav obrane od poplava, koji će braniti kuće i gospodarske objekte sa obadvije strane granice. Iako je nasip za obranu od poplava na desnoj strani grada Metkovića odavno završen i uspješno brani od poplava dio projekta u Bosni i Hercegovini je stao i pitanje je kada će se nastaviti. Sve dok se ne izgradi i nasip u Gabela Polju Metković neće biti potpuno siguran od poplava.

Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik

Lovište Striževo – idealno mjesto za lovni turizam na području Grada Ploča

By
LIKEmetkovic.hr
-

Lovni turizam u Hrvatsku privlači brojne turiste. Naša zemlja je prometno dobro povezana s Europom i lovcima iz drugih zemalja nije teško pronaći put do bogatih hrvatskih lovišta. Najčešće su to lovci s područja Austrije, Njemačke ili Italije, koji uz lov mogu uživati i u prelijepoj prirodi, vrhunskoj gastronomiji i bogatoj baštini.

Jedno od 1106 lovišta u Hrvatskoj, koja obuhvaćaju 3,7 milijuna hektara lovnih površina, je Striževo, na području Grada Ploča.  Riječ je o državnom lovištu površine 1.153,00 hektara, kojim gospodari Lovačko društvo „Vranjak“ iz Ploča, kao i zajedničkim lovištem Ploče, površine 6.580,00 hektara, objavio je Rogotin.hr.

Upravo Striževo pruža sve uvjete za razvoj lovnog turizma na gradskome području Ploča. Zadnji koji su se nedavno u to uvjerili su austrijski lovci Arnold Wimmer i Reinhard Schwarz koji su u Striževu ustrijeli dva srebrena muflona. Prije njih, brojni drugi lovci su shvatili da ovaj kraj, osim sunca i mora, može ponuditi i druge zanimljivosti za posjetitelje.

Naime, raznolikost vegetacije, koja na relativno malom prostoru obuhvaća čak tri mediteranska pojasa, uvjetuje veoma bogatu faunu, što omogućava razvoj i unaprjeđenje lovstva a time i lovnog turizma, kojemu se do sada nije posvećivala posebna pažnja. Sva neretvanska lovišta bila su bogata sitnom, posebno pernatom divljači, pa nije bilo potrebe za unošenjem drugozemne divljači na umjetan način. O tome se počelo razmišljati tek nakon 1968. godine, kada se, zbog brojnih razloga, smanjilo brojno stanje starosjedilačke divljači, posebice ptica selica, raznih vrsta pataka i lisaka.

Prva unesena divljač bili su zec i kamenjarka u  manjem broju, a kasnije se počeo masovnije unositi fazan, do tada u Neretvi potpuno nepoznata lovna divljač. Početkom 1978. u Vranjak je pušteno 17 komada divljih kunića, koji su se izvrsno prilagodili novim uvjetima, kao i jarebice, dopremljene deset godina kasnije, dok se srndaći, dovezeni iz Modriče 1987., stradali od krivolovaca i pasa lutalica.

Ipak, najznačajniji uspješni pokušaj naseljavanja drugozemnih divljači bili su mufloni, pri čemu je odlučujuću ulogu imao tadašnji tajnik LD „Vranjak“ Ivan Markota. Na njegov zahtjev poslan Kabinetu predsjednika Republike u srpnju 1978., sa Brijuna je sredinom studenoga iste godine, posebnim kamionom sa šest specijalnih sanduka, u Ploče dovezeno prvih šest muflona, dvije ženke i četiri odrasla (3 i 4 godine) muškarca. Nakon toga mufloni su u još nekoliko navrata dopremani u lovište.

Proces naseljavanja sitne i krupne divljači bio je potpuno zaustavljen zbog Domovinskog rata, nakon čega su na svoje došli krivolovci pa je broj divljači, posebno muflona, drastično smanjen. Zbog toga je deset godina bila na snazi zabrana lova na muflone, koja je ukinuta nakon što je njihov broj povećan.

Lord Cunningan lovio divljač, a domaćini njegovu suprugu

Počeci lovnog turizma u Neretvi vezani su za Metković, koji je u staroj Jugoslaviji bio proglašen turističkim mjestom. Englezi su uveli parabrodsku liniju Malta-Metković i obratno, na kojoj je prometovala stara topovnjača preuređena u trgovački brod pod imenom „Car Dušan“. Njime je do ušća Neretve, a onda manjim čamcem do Metkovića, od 1936. do 1939.  dolazio lord Cunningan, s mladom i zgodnom suprugom i društvom i odsjedali su u hotelu „Zagreb“, u kojem je lord priređivao bogate večere i zabave.

Zlobnici su tada govorili, a kroničari zapisali, da mu je supruga vrijeme provodila sa viđenijim Metkovcima, dok je on bio u lovu. Ivan Matić, koji je primao cimu lordovog čamca na obali u Metkoviću posvjedočio je kako je austrijski princ, koji je u to vrijeme bio u lovu na Kljenku u Neretvi, darovao lovačku pušku lovcu koji ga je pratio u lov, pa mnogi smatraju da se taj upravo taj događaj može smatrati početkom lovnog turizma u Neretvi.

Foto: Rogotin.hr

Sud je zaključio! Poštar dobio otkaz jer je za vrijeme bolovanja igrao nogomet i postavljao knauf

By
LIKEmetkovic.hr
-

Poštar Ante (51) dobio je u siječnju prošle godine otkaz nakon što je Hrvatska pošta utvrdila da je za vrijeme dugotrajnog bolovanja nastupio na malonogometnom turniru te se bavio građevinskim radovima, piše Dnevnik.hr.

Nakon otkaza Ante je podnio tužbu protiv Pošte te je tražio da ga vrate na posao. Pošta tvrdi da je Ante zbog tegoba s rukom i nogom na bolovanju bio gotovo dvije godine.

“Tražili smo kontrolu bolovanja u veljači 2020. te mu je temeljem toga zatvoreno bolovanje po toj osnovi, a slijedećeg dana je otvorio bolovanje po drugoj osnovi zbog psihičkih problema”, poručila je Pošta.

Sud je zaključio kako je poštar opravdano bio na bolovanju, ali da je opravdan i otkaz.  Presuda kojom je odbijen poštarov zahtjev da ga se vrati na posao nepravomoćna je i na nju se može žaliti u zakonom propisanom roku od 15 dana.

POJAŠNJENJE HZZO-a

Smijemo li na bolovanju u šetnju? Tko provodi kontrole i kolike su kazne za one koji zlorabe bolovanje? Tko je dužan upozoriti pacijenta o njegovim pravima, ali i onome što mu je zabranjeno?

Nakon otvaranja bolovanja – što oboljela osoba smije, a što ne? Za kontrolu bolovanja zadužen je HZZO, od kojeg doznajemo odgovore na pitanja o vremenu tijekom kojeg je zaposlenik na bolovanju, piše Dnevnik.hr.

Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad “utvrđuje izabrani doktor u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama koje pravilnikom propisuje ministar zdravstva”, navode u HZZO-u.

Izabrani doktor daje upute

Ističu kako je sve vezano uz bolovanje u izravnoj nadležnosti izabranog doktora koji je upoznat sa zdravstvenim stanjem osiguranika.

“Izabrani doktor s obzirom na zdravstveno stanje daje uputu pacijentu vezano za korištenje privremene nesposobnosti za rad. Očekuje se od osigurane osobe da će s obzirom na svoje zdravstveno stanje postupiti odgovorno te se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad neće izlagati naporima koji bi mogli ugroziti zdravlje. Ako je osigurana osoba u stanju da dođe kod liječnika na kontrolu i obavi nužne radnje, izabrani doktor u tom će smjeru i dati svoje upute”, navode u HZZO-u.

Dakle, sve ovisi o tome na koji će način izabrani liječnik procijeniti zdravstveno stanje oboljelog pacijenta. No, kako dodaju – nema putovanja iz mjesta prebivališta ili boravišta bez suglasnosti liječnika.

Kad oboljeli nema pravo na naknadu plaće?

Oboljeli nema pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:

-ako je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,

-ako ne izvijesti izabranog doktora da je obolio u roku od tri dana od dana početka bolesti odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio,

-ako namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje za rad,

-ako za vrijeme bolovanja radi odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.),

-ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za kontrolu bolovanja,

-ako izabrani doktor, doktor kontrolor ili tijelo HZZO-a ovlašteno za kontrolu bolovanja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi bolovanje na neki drugi način.

U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih, poručuju u HZZO-u.

Skijalište na Blidinju za vikend očekuje tri tisuće gostiju, sve vikendice bukirane

By
LIKEmetkovic.hr
-

Skijalište na Blidinju radi punom parom i za vikend očekuje oko tri tisuće gostiju sa šireg područja Hercegovine i Dalmacije. Već su sve vikendice bukirane i traži se mjesto više za prenoćište u zimskoj idili prirodne oaze u podnožju Vran planine i Čvrsnice, piše Klix.ba.

Direktor Ski staze na Blidinju Dalibor Marić za Klix.ba kaže kako su skijaške staze uređene i otvorene već u ponedjeljak te skijaša ima značajan broj od prvog dana, što pokazuje koliko je Blidinje atraktivno tijekom zimskih dana.

“Već imamo dosta skijaša, a u tijeku su i pripreme za nadolazeći vikend kad očekujemo veliki broj gostiju sa šireg područja Hercegovine i Dalmacije”, kaže Marić.

Ističe da su sve vikendice već davno bukirane za nadolazeći vikend, te da ima veliki broj rezervacija čak i do kraja drugog mjeseca. Zbog toga se doslovno traži mjesto više za prenoćište, jer svi koji su posjetili ovaj turistički biser, po njegovim riječima znaju da je to jedinstveno mjesto gdje će apsolutno uživati.

“Mi smo ovu sezonu kao i svaku dočekali apsolutno spremni, jer se svake godine pripremamo kao da će snijega biti kroz čitavu sezonu. Koristimo prirodni snijeg i nemamo topova za osnježavanje, tako da snijeg koji padne mi maksimalno iskoristimo, kako po dužini trajanja skijaških dana, tako i po kvaliteti sadržaja da nam gosti budu zadovoljni skijaškom stazom, restoranom i svim sadržajima koji su im na raspolaganju i zato nam se svi rado vraćaju”, kaže Marić.

Objavljeno koliko su točno rasle cijene hrane u Hrvatskoj i ostatku EU

By
LIKEmetkovic.hr
-

Statistička  agencija EU Eurostat objavila je podatke o rastu cijena hrane u EU, raščlanjene po članicama. Hrvatsku se može usporediti s prosjekom i ostalim državama, a to otkriva koliko su i zbog čega/koga rasle cijene hrane prethodnih godina, i to prilično detaljno.

Cijene hrane može se pratiti na više načina. Radi jednostavnosti prikazivanja, usporedit ćemo Hrvatsku s prosjekom EU, susjednim zemljama Slovenijom, Mađarskom i Italijom te Njemačkom kao najvećom ekonomijom EU. Dodana je još Slovačka, kao država EU koja je najsličnija Hrvatskoj po broju stanovnika i standardu, piše Index.

Osim ukupnog rasta cijena, podaci su dani i po tipu prehrambenih proizvoda. Čitatelji mogu mijenjati kategorije klikom na izbornik u interaktivnim tablicama koje donosimo u nastavku. Objavljene su tablice s podacima o rastu cijena kruha, mesa, mlijeka, sira, jaja, ulja, masti, voća, povrća, piva i vina.

Koliko su rasle cijene hrane u trgovinama?

Najvažnija kategorija rasta cijena hrane za građane je harmonizirani indeks potrošačkih cijena, što je zapravo mjera inflacije i pokazuje kako su se mijenjale cijene u trgovinama koje plaćaju krajnji kupci, odnosno građani. U prosincu 2022. cijena hrane u Hrvatskoj, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, bila je veća za 19.7 posto u odnosu na prosinac 2021.

To je veći rast cijena nego u Italiji, malo veći od prosjeka EU i Slovenije te u razini Njemačke. U Slovačkoj je hrana znatno više poskupjela, ali apsolutni rekorder je Mađarska, u kojoj je cijena hrane u trgovinama bila veća za 49.6 posto tijekom prosinca 2022. u odnosu na prosinac 2021.

Kruh

Razumljivo, nisu cijene svega rasle jednako. Cijena kruha u Hrvatskoj je rasla puno više nego u Italiji, Sloveniji i od prosjeka EU. Približno je isti rast zabilježen u Slovačkoj, a Mađarska je s rastom od 82.1 posto apsolutni rekorder EU. Zanimljivo je da je u listopadu rast uvoznih cijena tog proizvoda u Hrvatskoj bio 30.9 posto, daleko manje nego u Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji, u kojima su uvozne cijene kruha rasle oko 50 posto.

Meso

Rast cijena mesa u Hrvatskoj je na razini prosjeka EU (17 posto), više nego u Italiji, a manje nego u Njemačkoj i Sloveniji. Slovačka i Mađarska izdvajaju se posebno velikim rastom, od 30 i 40 posto. Uz indeks rasta potrošačkih cijena, odnosno cijena u trgovinama, mogu se pratiti rast uvoznih cijena nekog proizvoda te rast proizvođačkih cijena.

U studenom su proizvođačke cijene mesa u Hrvatskoj rasle najmanje od promatranih zemalja i manje od prosjeka EU. No podaci za listopad pokazuju da su uvozne cijene u Hrvatskoj rasle najviše od svih zemalja osim Mađarske.

Gledano po vrstama mesa, izdvaja se piletina, čiji je rast cijena u Hrvatskoj (18.1 posto) najmanji među promatranim zemljama i ispod prosjeka EU (23.5 posto).

Mlijeko, sir i jaja

Cijene mlijeka, sira i jaja u trgovinama (potrošačke cijene) u Hrvatskoj su bile veće od prosjeka EU, ali manje nego u Njemačkoj i Slovačkoj. Poskupljenje za 73.2 posto u Mađarskoj u odnosu na prosinac 2021. daleko je najveće u EU (drugo najveće je u Litvi i iznosi 47.4 posto).

Gledano po kategorijama, svježe punomasno mlijeko u Hrvatskoj je u odnosu na EU najmanje poskupjelo iako je do kolovoza Hrvatska bila rekorder po poskupljenju te namirnice. No između kolovoza i prosinca cijena je naglo pala pa je Hrvatska završila godinu s najmanjim poskupljenjem te namirnice od promatranih zemalja. Zanimljivo je kako podaci od listopada za uvozne cijene tog proizvoda pokazuju najveći rast u Hrvatskoj iako potrošačke cijene oštro padaju od kolovoza.

Iznimno je visok rast cijene jaja u Hrvatskoj, za čak 64.5 posto. To je manje nego u Slovačkoj i Mađarskoj, ali daleko iznad prosjeka EU (30.2 posto). Rast cijena jogurta i sira ne odstupa toliko puno od prosjeka EU iako je veći u Hrvatskoj.

Ulja i masti

Cijene ulja i masti najmanje su rasle u Hrvatskoj od promatranih zemalja. Do lipnja 2022. raste je bio čak veći od prosjeka EU, ali se od tada oštro smanjuje, odnosno cijene padaju. Uvozne cijene zabilježile su značajan rast tijekom godine (33.6 posto) iako od lipnja padaju. Proizvođačke cijene u Hrvatskoj su rasle puno manje od uvoznih, a u prosincu su bile samo 5.5 posto veće nego isti mjesec 2021.

Voće

Rast cijena voća u prosjeku je bio slabiji od rasta ostalih prehrambenih proizvoda. U Hrvatskoj (9 posto) je malo veći od prosjeka EU (8.1 posto). Zanimljivo, ukupno gledajući cijena voća od 2015. narasla je za 17.2 posto u Hrvatskoj, 29.9 posto u EU, a čak 94.5 posto u Mađarskoj. Za Hrvatsku je to najmanji rast cijena od te godine za sve kategorije hrane.

Povrće

Rast cijena povrća u Hrvatskoj (8.8 posto) najmanji je među promatranim zemljama i ispod prosjeka EU (15 posto). U odnosu na 2015. te su cijene 23.2 posto veće, a rekorder je Mađarska sa 117.9 posto većim cijenama u prosincu 2022. u odnosu na prosjek cijena povrća 2015.

Riba i morski plodovi

Cijene ribe i morskih plodova u Hrvatskoj su rasle više od prosjeka EU, 17.7 posto prema 13.3 posto. Od promatranih zemalja rast je bio veći samo u Njemačkoj, a u Mađarskoj je bio toliko velik (39.4 posto) da spada u vlastiti razred. Rast uvoznih cijena bio je veći od rasta proizvođačkih cijena.

Pivo

S obzirom na ostale prehrambene proizvode, cijena piva nije značajno rasla. U Hrvatskoj je zabilježen rast od 10.7 posto, koji se uglavnom dogodio u prosincu. Da nije bilo tog naglog skoka, rast cijene bio bi samo 5.1 posto i najmanji od promatranih zemalja. Rekorder je opet Mađarska.

Vino

Rast cijene vina u Hrvatskoj 2022. je bio atipičan, većinu godine i veći nego u Mađarskoj. U prosincu je rast cijene u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosio 18.6 posto, što je usporavanje u odnosu na studeni. U Mađarskoj se usporavanje nije dogodilo pa je pretekla Hrvatsku s rastom od 19.5 posto. Prosjek EU je 7.6 posto.

Proizvođačke i uvozne cijene

U Hrvatskoj je cijena uvozne hrane rasla za 25.3 posto, manje od proizvođačke cijene koja je rasla 17.1 posto. To znači da rast cijena više proizlazi iz rasta uvoznih cijena nego iz rasta cijena domaćih proizvođača. Isto vrijedi za Italiju i Sloveniju.

Mađarska ima suprotnu situaciju – rast proizvođačkih cijena u zemlji veći je od rasta uvoznih cijena. Iako se proizvođačke cijene odnose na cijene domaćih i stranih proizvođača, uvozne cijene odnose se samo na inozemstvo. Po tome se može zaključiti što je imalo veći utjecaj na rast potrošačkih cijena u trgovinama.

U prosincu je zamjetno usporavanje rasta cijena većine kategorija prehrambenih proizvoda. Na razini EU indeks cijena hrane (HICP) pao je s 18.3 na 18.2 posto, što može biti nagovještaj početka novog trenda. U Hrvatskoj rast usporava još od kraja listopada, u kojem je rast u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosio 20.5 posto, a u prosincu 19.7 posto. To ne znači da cijene padaju, ali je signal usporavanja rasta.

Više o ovome možete pročitati na portalu Index.hr.

MUP i Policijska akademija provode kampanju za srednjoškolce „Postani policajac/policajka“

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ministarstvo unutarnjih poslova i Policijska akademija Prvi hrvatski redarstvenik provode kampanju „Postani policajac/policajka“ s ciljem informiranja o programu srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka te programu srednjoškolskog dvogodišnjeg obrazovanja upisom učenika u treći razred srednje škole.

U oba programa polaznicima/polaznicama, odnosno učenicima/učenicama osigurani su:

  • udžbenici, nastavni materijal, pribor, školska torba, sportska oprema,
  • dodatno osiguranje,
  • mjesečna stipendija,
  • smještaj i prehrana,
  • sudjelovanje u radu policijskog zbora i tamburaškog orkestra,
  • omogućavanje nastavka trenažnog procesa športašima,
  • sva potrebna policijska oprema i odora

I kao najbitnije, budućnost vam nije neizvjesna, jer vas čeka osiguran posao u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Objave vezane uz kampanju pratite na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova i Policijske akademije “Prvi hrvatski redarstvenik”, ali i na društvenim mrežama:

Više informacija nalazi se na poveznici: Postani policajac/policajka

1...466467468...1.996Page 467 of 1.996

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr