U 13. kolu Superlige za boćare BK Metković pobijedio je zagrebački Zrinjevac s uvjerljivih 20:6 te se plasirao u Ligu za prvaka.
Susret je bio riješen već nakon preciznog izbijanja kada Metković dolazi do 14:2 preciznim izbijanjima Antonija Prlaguzića i nepogrješivog Markice Dodiga. Prethodno su bodove upisivali redom, po dva boda pojedinačno osvojili su Prlaguzić i Dodig, u paru klasično Mile Vidović i Jure Krstičević, u trojki Ivica Krstičević, Andrija Ćorluka i Marko Jerčić. U kružnom izbijanju bodove je upisao Mate Gabrić te u parovima Jure Krstičević i Mate Ćorluka te Dubravko Dražeta i Stjepo Šegedin.
Ovom pobjedom Metković je potvrdio četvrtu poziciju i status najbolje četvorke, koja uz Biston, Pulu i Istru Poreč igra Ligu za prvaka, piše metkovic.hr.
U moru nelogičnih propisa koje nam nameće Europska unija našao se i Pravilnik o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju. Tako su područja s prirodnim i ostalim ograničenjima razvrstavaju se na gorsko planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima, područja s posebnim ograničenjima.
Gorsko planinska područja poljoprivrednicima pružaju najviše novčanih poticaja i ostalih olakšica u poljoprivrednoj proizvodnji koji nije lako organizirati u tako otežanim uvjetima.
U ovu kategoriju u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji spadaju primjerice Brela, Baška Voda, Gradac, Knin, Lokvičići, Makarska, Otok, Podgora, Tučepi, Vrlika, Vrgorac, Zagvozd.
Poljoprivrednici se pitaju kako su se Makarska, Baška Voda, Tučepi, Gradac našli u istoj kategoriji sa Zagvozdom, Otokom i Kninom, Vrgorcem.
Druga još nelogičnija situacija je sa područja sa značajnim prirodnim ograničenjima koja je grad Dubrovnik stavila su skupinu sa Kulom Norinskom, Slivnom i Smokvicom. U tu kategoriju spadaju još Bol, Dubrovačko Primorje, Hvar, Jelsa, Klis, Komiža, Lećevica, Lovreć, Marina, Mljet, Nerežišća, Okrug, Postira, Prgomet, Pučišća, Slivno, Šestanovac, Trilj, Trpanj, Vis, Župa Dubrovačka.
“Najblaža” kategorija su područja s posebnim ograničenjima premda većina njih faktički i jest brdko područje: Blato, Dugopolje, Cista Provo, Dicmo, Janjina, Imotski, Kaštela. Konavle, Korčula, Lastovo, Lumbarda, Omiš, Orebić, Ploče, Podbablje, Podstrana, Pojezerje, Primorski Dolac, Proložac, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Ston, Supetar, Sućuraj, Šolta, Trogir, Vela Luka, Zadvarje, Zažablje, Zmijavci.
Zanimljivo je da je područje grada Vrgorca svrstano u gorsko planinska područja dok općina Pojezerje nije a dijele isto polje.
Poljoprivrednici sa kojima smo razgovarali smatraju da je nužno izmijeniti kriterije razvrstavanja. Navode primjer iz doline Neretve gdje poljoprivrednik sa područja općine Slivno ima veće poticaje od onoga sa područja grada Opuzena (koji nije svrstan u nijednu od tri kategorije a sjedište je poljoprivredne proizvodnje) a samo ih dijeli rijeka Mala Neretva, koja je administrativna granica između jedinica lokalne uprave. Smatraju da osim nadmorskih visina treba u obzir uzeti vodoplavnost pojedinih područja jer poljoprivrede površine na nižim kotama često poplave što poljoprivrednicima zahtijeva primjenu posebnih agrotehničkih mjera koje su znatno skuplje.
Iz Ministarstva poljoprivrede pojašnjavaju da su na razini Europske komisije utvrđena nova pravila za ovo programsko razdoblje, u odnosu na programsko razdoblje 2014. – 2020., te je došlo do promjena u utvrđivanju područja s ograničenjima na način da 61 jedinica lokalne samouprave više ne pripada tom području, te poljoprivrednici ne ostvaruju pravo na potporu za područje s ograničenjima, dok je novih 39 temeljem Studije definirano kao područje sa značajnim prirodnim ograničenjem. Ovime su poljoprivrednici iz pojedinih jedinica lokalne uprave, koji to do sada nisu imali, ostvarili prava na dodatna plaćanja s ciljem poticanja poljoprivrede proizvodnje u težim uvjetima gospodarenja. Svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja i Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete, odnosno mora se pridržavati propisane metodologije.
Ministrica poljoprivrede, Marija Vučković je izrazila razumijevanje spram interesa i brige jedinica lokalne samouprave vezano uz potporu razvoju poljoprivrede na njihovim područjima te najavila kompenzacijsku potporu za prijelazno razdoblje za one koji su izgubili pravo na potporu za područja s ograničenjima ili promijenili status iz područja sa značajnim ograničenjima na područja s posebnim ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju, u iznosu potpore koji neće biti manji od one koju bi primili u ovoj financijskoj perspektivi.
U nedjelju je u Ljubuškom održano prvo kolu Hercegovačke karate lige 2023 u kojem je nastupio 16 klubova, sa 320 natjecatelja. Vrlo dobre rezultate su ostvarili metkovski karataši, članovi klubova KK Metković i KK Knez Domagoj.
Karate klub Metković nastupio s 25 natjecatelja koji su ostvarili čak 11 finala.
Zlato su osvojili: Jakov Nižić, Gabrijel Turudić, Katja Jerković, Ema Galov i Duje Mihaljević. Srebro su osvojili: Matej Marević, Nedo Mihovil Družijanić, Ela Bezer, Nedjeljko Prusac, Mila Vekić i Ante Leontić. Broncu su osvojili Filip Prusac, Sara Marević i Jozo Maslać. Još su nastupili: Lucija Jakić, Josip Krešić, Andrija Petrov, Lovro Lorenco Barišić, Marko Marković, Roko Barišić, Mia Romić, Mirko Matić, Luca Maslać, Ana Maslać i Ana Marija Kapović.
Kadeti KK Metković su na ovom turniru pokazali dobru formu pred predstojeće Prvenstvo Hrvatske u Zagrebu u mjesecu svibnju.
Karate klub Knez Domagoj Metković je u raznim uzrastima osvojio 14 medalja.
Za klub su najuspješnija bila Rita Kapović osvojivši prvo mjesto u kategoriji djevojčice kate. Medalje u katama još su osvojili: Gabriela Volarević i Filip Zovko 2. mjesto, Eva Volarević, Elena Herceg, Šime Volarević , Marin Pehar 3. mjesto.
U borbama najuspješniji je bio Matej Kljusurić, on je osvojio 2.mjesto. Gabrijela Bebić, Dean Knežić, Lucija Plećaš Lulu, Ena Nižić, Ena Kaleb, Lucija Zovko su bili treći.
Metkovski karate klubovi su 18. ožujka domaćini jednodnevnog trening susreta svih dalmatinskih klubova od najmlađih do seniorskih uzrasta, a 25. ožujka KK Metković odlazi na međunarodni klupski turnir Kup Jadrana koji se u Splitu.
Danas je odigrano 13. kolo 1. ŽNL DN. ONK Metković je na gostovanju u Smokvici kod Jadrana ostao bez bodova. Maestral je podijelio bodove s Hajdukom 1932, Gusar je na svom travnjaku pobijedio Župu dubrovačku.
Cijene goriva od utorka bi trebale opet porasti, doznaje RTL Danas. Kako se navodi, benzin, dizel i plavi dizel bi trebali biti skuplji i to za dva centa po litri.
Benzin će tako porasti sa 1,38 na 1,40 eura, koliko će koštati i dizel. Plavi dizel po novome bi trebao koštati 90 centi po litri.
U rogotinskom akvatoriju provedena je akcija čišćenja kojoj su obol dali članovi Udruge za očuvanje tradicijskih vrijednosti Rogotin. U ronilačkom odijelu veliku količinu otpada iz jezera Vlaška do obale je dopremao Petar Šunjić, hrvatski veslački šampion i državni reprezentativac, te ekološki osviješten momak.
Akciji su se odazvali i najmlađi, koji se na taj način pokazali da im je stalo do očuvanja prirode. Među otpadom najviše je bilo automobilskih guma, ali i zavidna količina boca, televizor, wc školjka i mnoštvo drugoga otpada kojem nije mjesto u vodi.
Akciju je pomoglo Komunalno održavanje iz Ploča koje je dopremilo kontejner u koji je otpad odložen. Prema raspoloženju sudionika akcije, nije teško zaključiti da će ovakvih akcija biti još.
U narodnoj medicini list masline već je dugo prepoznat kao prirodni antibiotik, pa se često koristi za jačanje imunološkog sustava organizma.
Biljno carstvo bogata je riznica spojeva vrlo izraženog antimikrobnog djelovanja. U tom je carstvu uloga pojedinih biljnih vrsta, poput masline, već stoljećima poznata i prisutna u narodnoj medicini. Pojava sve otpornijih bakterijskih vrsta, koja je zasigurno dijelom i posljedica nekontrolirane konzumacije antibiotika te posljedičnih mutacija mikroorganizama, postala je sve veća prijetnja učinkovitoj borbi protiv patogena.
Lista zaraznih oboljenja za koja još nije pronađena odgovarajuća terapija čini se da postaje sve dužom. Bakterije su vrlo inteligentni i vrlo prilagodljivi oblici života pa borba s njima nije nimalo jednostavan zadatak.
Prirodni spojevi
Zato je potraga za prirodnim spojevima koji se mogu koristiti kao alternativa antibioticima danas jako popularna. Naravno, uvjet da bi ti spojevi mogli biti korišteni u terapeutske svrhe je dokaz o njihovoj sigurnosti za zdravlje čovjeka kao i njihova bioraspoloživost (stupanj u kojem neki nutrijent ili biološki aktivan spoj iz hrane postaje dostupan ciljnom tkivu nakon unosa u organizam).
Antimikrobna aktivnost masline pronađena je u listu i plodu i povezuje se s koncentracijom polifenola, biološki aktivnih spojeva kojima se pripisuje širok spektar biološke aktivnosti (antimikrobno, antioksidacijsko, antitumorsko djelovanje).
Najzastupljeniji polifenoli u maslini su gorki glukozid oleuropein (odgovoran za karakterističan gorak i oštar okus maslinovog ulja) i hidroksitirozol, spoj koji nastaje razgradnjom oleuropeina.
Za oba spoja istraživanja pokazuju jako antimikrobno djelovanje na izuzetno širok spektar mikroorganizama, uzročnika kvarenja namirnica i uzročnika oboljenja kod ljudi.
U narodnoj medicini list masline već je dugo prepoznat kao prirodan antibiotik, pa se često koristi za jačanje imunološkog sustava organizma.
Znanstvenici navode oko 126 patogenih mikroorganizama koji su osjetljivi na djelovanje spojeva prisutnih u listu masline, poput bakterija uzročnika upala u probavnom i dišnom traktu (Haemophilus influenzae, Moraxella catarrhalis, Salmonella typhi, Vibrio parahaemolyticus, Staphylococcus aureus, Vibrio cholerae, Vibrio alginolyticus).
Patogene bakterije
Maslinovo ulje pokazuje vrlo jako antimikrobno djelovanje protiv niza patogenih bakterija u hrani. Također, maslinovo ulje pokazuje antimikrobno djelovanje na štetne bakterije iz crijevne mikroflore čovjeka: Escherichia coli i Clostridium perfrigens.
Posebno je zanimljivo inibicijsko djelovanje maslinovog ulja na bakteriju Helicobacter pylori, koja se prema epidemiološkim studijama i istraživanjima na animalnim modelima povezuje s pojavom čira na želucu te nekim vrstama karcinoma želuca.
Svjetska zdravstvena organizacija je 1994. godine ovu bakteriju klasificirala kao karcinogen prve skupine (tvar za koju je epidemiološkim studijama dokazano da uzrokuje karcinom).
Infekcija ovom bakterijom dovodi do akutnog, a potom i kroničnog gastritisa što u konačnici rezultira nizom patoloških promjena koji se navode u patogenezi karcinoma želuca. Zanimljivo je da je u slučaju infekcije ovom bakterijom zamijećena pojava sve većeg broja njenih sojeva koji pokazuju otpornost na dostupne antibiotike.
U tom je smislu potraga za prirodnim spojevima koji pokazuju inhibicijsko djelovanje na ovu bakteriju od iznimnog značaja. Rezultati in vitro istraživanja pokazuju izraženu inhibicijsku aktivnost maslinovog ulja, posebno polifenola, na rast bakterije Helicobacter pylori.
Nadalje, uočeno je da zamjena životinjskih masnoća u prehrani maslinovim uljem dovodi do smanjenja veličine čira na želucu kod pacijenata.
U subotu je odigrano šest utakmica 19. kola 3. NL jug. Neretva je na gostovanju u Unešiću kod Zagore izgubila 3:0. Strijelci su bili: Božić 12′, Gabrić 41′ i Ivanišević 59′.
Vodeća Zagora opravdala je ulogu favorita te su nastavili niz na Borovištu i upisali desetu pobjedu. Metkovci nisu ozbiljnije ugrozili gol Lukača.
– S neretvanskom lađom u naš studio došli su gosti iz Dubrovačko-neretvanske županije. Brojni aktivni članovi KUD-a Metković pokazali su običaje, napjeve, nošnje, delicije i tradiciju neretvanskog kraja – objavio je HTV o jutrošnjem nastupu metkovskog KUD-a u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
Snimku nastupa naših folkoraša možete pogledati OVDJE.
Nakon objave priče naše hrabre Marije Puljić koja je iskreno i otvoreno progovorila o zdravstvenim problemima koji su je doveli do transplatacije bubrega, javila nam se Jelena Dominiković, nastavnica u dubrovačkoj Medicinskoj školi, medicinska sestra, nadasve hrabra, mlada žena koja sa zahvalnošću piše o donorima. Ljudima koji su u najtežem trenutku svog života, opraštajući se od nekoga svoga, mislili na druge. Zahvaljujući takvim velikim i nesebičnim ljudima život se nastavio. Jelena je transplatirala pluća, piše Dubrovniknet.
– Svoju bol i smrt pretvorili ste u novi život i nadu. Hvala je malo, ali to je jedino što Vam mogu napisati. U mojim ste mislima stalno. I znajte, da svakog dana netko vaš najmiliji negdje diše – napisala je dirljivu posvetu donoru Jelena.
Ovo je njezina priča. Jelena, hvala!
Čudo ćeš pronaći jedino ako u to i vjeruješ
Zovem se Jelena Dominiković, rođena sam u Metkoviću. Imam 33 godine. Završila sam Srednju medicinsku školu u Dubrovniku, potom studij Sestrinstva u Zadru, a nakon toga se zaposlila u Medicinskoj školi Dubrovnik kao nastavnik stručno-teorijskih predmeta za smjer medicinska sestra/tehničar.
Uz rad završila sam i diplomski studij sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te stekla zvanje magistra sestrinstva.
Zvuči sve idealno i školski, ali daleko je od idealnog jer sam se svaki dan borila za dah. Borba za dah uzrokovana je cističnom fibrozom. Bolest koja mi je dijagnosticirana sa 11 godina. Kao dijete imala sam česte upale pluća koje bi obično prolazile nakon antibiotske terapije, ali svaka upala ostavljala je ožiljak na plućima. I onda je stigla dijagnoza cistične fibroze. Unatoč dijagnozi nisam dopustila da me sve to sputava u normalnom i aktivnom životu. Barem sam ja tada mislila da me neće sputavati i da će se sve komplikacije rješavati antibiotikom.
Nakon niza uputa o uporabi terapije krenula sam dalje kroz život. Bila sam još odlučnija u svakodnevnim odlukama. Jedan period mog školovanja i života bolest nije bila toliko dominantna. Ja sam uredno uzimala terapiju, učila, stjecala nova prijateljstva, putovala i krojila planove za dalje.
Transplatacija pluća
U svemu tome mi se činilo da to i nije tako strašno. Zato mi je prvi spomen transplantacije pluća izazvao šok o kojem nisam željela razmišljati i odgoditi ga koliko je to moguće. Normalno sam funkcionirala i radila uz povremenu zaduhu. Ali ubrzo je zaduha postajala sve izraženija kada bih hodala i penjala se uz stepenice.
Kako je zaduha postajala sve izraženija tako sam i ja shvaćala ozbiljnost bolesti. I došao je trenutak koji je bio prekretnica u mom životu. Nisam mogla napraviti dva koraka i tada sam hitno završila u Općoj bolnici Dubrovnik, na odjelu pulmologije. Svi su se borili da me stabiliziraju, no bolest je pokazivala svoje lice.
Od tog trenutka kisik mi je trebao 24 sata i znala sam da je stanje ozbiljno i da je transplantacija pluća neizbježna. Koje su se emocije miješale teško je opisati. Tuga, strah, ali i želja za životom. Ja sam željela živjeti. I od tada je krenula moja avantura. Sada mogu reći da je to bila najbolja moguća stvar koja mi se dogodila. Sebe sam stavila na prvo mjesto. Nakon što su me liječnici u Dubrovniku stabilizirali, slijedila je obrada za transplantaciju pluća na Klinici za plućne bolesti Jordanovac, potom prvi pregled u AKH klinici u Beču, a potom i stavljanje na aktivnu listu.
Zbog udaljenosti, ja i mama smo se preselile u Zagreb kada sam došla na aktivnu listu. U Zagrebu sam ukupno provela 18 mjeseci, s time da u tom periodu niti jedanput nisam otišla u svoj rodni kraj. Moj Metković i Dubrovnik. Klinika za plućne bolesti Jordanovac postala je mjesto gdje je oživjela moja nada u normalan život.
Kada ste zdravstveni djelatnik u ulozi pacijenta sve vam izgleda drugačije. Sve ono što sam učila svoje učenike o važnosti uloge medicinske sestre i tehničara u svakodnevnom radu osjetila sam na svojoj koži. Koliko je divno kada osjetite tu empatiju, kada vam netko ne daje lažni optimizam, ali niti crnu prognozu. Kada vas onaj pogled pun nježnosti i nade pogleda ravno u oči. I kada vas netko iskreno pita kako ste, a ne reda radi. To je za mene stručna medicinska sestra i liječnik. Sve to sam doživjela. Nikoga od njih ne mogu izdvojiti već im samo mogu poručiti da i dalje ostanu takvi. Stručni, empatični i predani svom poslu cijelim srcem.
Skrivena kamera
U tom periodu čekanja na nova pluća i skoro svakodnevnih odlazaka na Kliniku za plućne bolesti Jordanovac najviše sam se smijala, bez obzira što me boca s kisikom pratila svugdje kada bih izašla. Koliko je bilo smiješnih situacija i reakcija ljudi. Bilo je onih koji su mislili da je skrivena kamera.
U tom periodu naučila sam da samo sebe možete kontrolirati, a ne ponašanje drugih. Može se sve raspadati oko vas, ali ako vi želite ići naprijed sve će biti dobro. Kada je stigao poziv za Beč tuga i sreća su se istodobno miješale.
Dolazak u Beč je bio posebno emotivan za mene i mamu jer smo nas dvije same, budući da mi je otac preminuo prije 12 godina. Znala sam da ne bih podnijela da i mene izgubi. Prije samog odlaska na operaciju nismo se pozdravljale jer smo vjerovale da se vidimo. Budući da je i mama sa mnom doputovala u Beč, moja draga prijateljica nas je već čekala u AKH-u. Kako vam život složi karte. Prijateljica je živjela odmah uz AKH kliniku.
Kada su mi rekli da u operacijsku salu odlazim u 22 sata, zamolila sam mamu već u 21 sat da se pođe odmoriti i da sada želim ostati sama. Dok sam ostala sama tih sat vremena, razmišljala sam o svemu što sam proživjela. Nisam osjećala tugu već pobjedu. Koliko zdravih osoba odustane prije nego pokušaju, a ja sam uspjela sa cističnom fibrozom i unatoč cističnoj fibrozi. Sama, svojim rukama, svojim trudom i uz sve one ljude koji su vjerovali u mene. Oni su bili vjetar u leđa. Dok sam se vozila liftom prema operacijskoj dvorani, u misli su mi došli Oni.
Svaki udah je zahvalnost
Oni koji su u svojoj najvećoj boli mislili na druge živote. Obitelj donora. Donor. Netko njegov. Netko dok se pozdravljao sa svojim najmilijim i ljubio ga za vječnost znajući da je to zadnje, imao je snage misliti na druge živote i spasiti druge živote. Sljedeće čega se sjećam je jutro nakon transplantacije i kada sam vidjela mamu, moju dragu prijateljicu Ružicu i medicinsku sestru uz krevet.
Oči pune osmijeha i suza. Taj osjećaj ne mogu opisati, ali ga nosim u sebi svaki dan. Svaki udah je zahvalnost. Samo život, a za ostalo ćemo se pobrinuti. Trebamo se manje žaliti, a više se trebamo usuditi, riskirati, voljeti sebe i život. Moramo živjeti punim plućima. Ja živim zbog nekoga tko je znao da negdje netko može živjeti zahvaljujući nesebičnoj odluci darivanja organa.
I zato ovu priču završavam sa njima zbog kojih sam danas tu. Donor. Donorova obitelj. Svoju bol i smrt pretvorili ste u novi život i nadu. Hvala je malo, ali to je jedino što Vam mogu napisati. U mojim ste mislima stalno. I znajte, da svakog dana netko vaš najmiliji negdje diše. Tebi, hvala na snazi koju si mi davao i dalje daješ.
”Ponekad samo pogledam prema gore, nasmijem se i kažem: Znam da si to bio Ti! Hvala Ti!!”
