Ako niste nekome čestitali Božić, još nije prekasno da to učinite.
Naime, za nas katolike rimskog obreda Božićno vrijeme ne završava sutra, na blagdan Bogojavljenja (kako neki krivo misle) niti na Staru godinu (kako neki drugi krivo misle), nego ono službeno liturgijski završava u Nedjelju krštenja Isusova, tj. prvu nedjelju nakon Bogojavljenja (Sveta tri Kralja).
Ove godine, dakle, božićno vrijeme traje sve do 7. siječnja. Iskoristimo njegov blagoslov!
Iz Međunarodne zračne luke Mostar uskoro će se moći letjeti do četiri atraktivne destinacije. Naime, aerodrom Mostar i Grad Mostar u prošloj godini objavili su Javni poziv za izbor najpovoljnijih ponuditelja za uspostavu subvencioniranih redovitih letova za 2024. godinu.
Talijanska zrakoplovna kompanija SkyAlps ispunila je postavljene uvjete te poslala privlačnu ponudu za izravne letove za Rim, München, Bari i Veronu.
Ovo je samo početak pozitive priče koju donosi nadolazeća godina i radujemo se što ćemo zajedno s putnicima graditi uspješnu budućnost zračnog prometa iz Međunarodne zračne luke – aerodroma Mostar, poručili su iz Zračne luke Mostar.
Dodali su kako će detalji o ovom važnom koraku za razvoj zračne povezanosti Mostara biti objavljeni kroz nadolazeće dane.
Podsjetimo, mostarski aerodrom započeo je s projektom preuređenja interijera i eksterijera kojim planira modernizirati te poboljšati funkcionalnost prostora.
Nakon što je sredinom listopada 50-godišnja državljanka Sjeverne Makedonije s privremenim boravkom u RH Policijskoj postaji Ston prijavila računalnu prijevaru, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je istu počinila 33-godišnjakinja koja je kazneno prijavljena Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su osumnjičena i oštećena zajedno boravile u istom smještajnom objektu za vrijeme svog sezonskog rada na području Orebića.
Osumnjičena je iskoristila nepažnju oštećene i prepisala podatke s njene bankovne kartice, koje podatke je potom koristila za plaćanje većeg broja narudžbi, u ukupnom iznosu od 400 eura.
Puno je prašine podigao novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu – izglasan 15. prosinca prošle godine – radi promjene u jednom članku, za koju se tvrdi kako je revolucionarna, objavio je Index Auto.
Naime, po novom zakonu sudionici u prometnoj nezgodi imaju obavezu ispuniti europsko izvješće o prometnoj nesreći ili razmijeniti podatke, jer ako to ne naprave, gube prava od osiguranja, koja su se do sada gubila za teške prekršaje kao što su pijanstvo, vožnja pod utjecajem droga ili vožnja bez ispravne vozačke dozvole. Zvuči gordo, ali i nije baš tako.
U biti, riječ je prije svega o pobjedi osiguravateljskog lobija koji je sada i zakonski regulirao ono što je bila uobičajena obveza osiguranika, ali definirana tek u internim uvjetima svakog pojedinog osiguravatelja. Naime, kako bi eliminirali prevarante, osiguravatelji su i do sada od sudionika tražili da se nezgoda dokumentira ili policijskim zapisnikom, ili europskim izvješćem, ili zajedničkom izjavom sudionika ili da barem imaju kontakte svih sudionika kako bi mogli provjeriti njihove priče. Međutim, kako to nije bilo upisano u zakon, otklon šteta koje nisu imale takve dokaze u praksi je vrlo često padao na sudu, pa su nerijetko morali isplaćivati u najmanju ruku vrlo sumnjive štete.
Bijeg s mjesta nezgode ozbiljno se sankcionirao i do sada. Podsjetimo kako Zakon o sigurnosti prometa na cestama već sada propisuje kako će se kaznom od 390 do 920 eura kazniti onaj tko ne ostavi svoje podatke, ne ispuni europsko izvješće ili napusti mjesto nezgode, i to kada postoji samo manja materijalna šteta. Ako je šteta velika ili ima ozlijeđenih, kazne su i znatno veće, čak i zatvorske. Sada je to samo prošireno i na gubitak prava kod osiguranja.
Dakle, konkretno, što treba napraviti u slučaju nezgode s manjom materijalnom štetom (ako znamo da se u drugim slučajevima mora zvati policija), a da budete u skladu sa zakonom? Ako ste vi skrivili štetu na, primjerice, parkiranom automobilu, morate ostaviti svoje podatke: ime, prezime, adresu i broj telefona, da vas oštećeni može kontaktirati. Ako je vaš parkirani automobil oštećen, obavezno zovite policiju, jer riskirate da vam osiguranje otkloni štetu u skladu s novim zakonom.
Međutim, ako je došlo do nezgode gdje su prisutne obje strane, Hrvatski ured za osiguranje vas savjetuje da napravite sljedeće:
Uglavnom, ono što nipošto ne smijete napraviti je otići s lica mjesta, jer osim kazne, automatski ćete izgubiti i prava od osiguranja, objavio je Index Auto.
Foto: Sergi Kabrera / Unsplash
U 2023. godini na području TZ Grada Metkovića ukupno je ostvareno 10.463 dolazaka (22 % više nego tijekom 2022. godine), te 27.054 noćenja (10 % više nego tijekom 2022. godine), izvijestila je Turistička zajednica.
U odnosu na 2019. godinu to je rast od 60 % u dolascima, te 105 % u noćenjima. Tijekom prosinca ostvareno je 266 dolazaka (2 % manje nego 2022.) i 1579 noćenja (102 % više nego u prosincu 2022.). Po broju noćenja ostvarenih u prosincu Metković je na četvrtom mjestu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Na području Doline Neretve već se duži niz godina proučavaju orhideje i do sada je zabilježeno čak 30 vrsta! Turistička zajednica Grada Metkovića je zajedno s Ornitološkim društvom Brkata sjenica tijekom prošle godine radila na novom turističkom proizvodu kroz projekt Tragovima divljih orhideja.
Bariša Ilić godinama proučava i fotografira orhideje na području Doline Neretve, te je zajedno s Vedranom Šegotom pripremio tekst za 5 postavljenih tabli.
Uz financiranje od strane Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije postavljene su edukativne table za područja Pod gredom, Dragovija, Vid, Dubravica i Metković.
Orhideje su najbrojnija biljna porodica na svijetu. Većina ljudi ih poznaje samo kao raskošne ukrasne kućne biljke, ne znajući da tijekom bilo koje šetnje u prirodi, mogu susresti orhideje.
U Hrvatskoj raste gotovo 200 vrsta orhideja. Za razliku od tropskih orhideja koje većinom rastu kao epifiti na drveću, u zemljinom umjerenom pojasu orhideje rastu isključivu na tlu. Većina ih raste na otvorenim staništima (travnjacima), no ima i strogo šumskih vrsta.
Prošetajte prirodom i upoznajte raznolikost i šarenilo neretvanskih orhideja! No ne zaboravite da su sve orhideje u Hrvatskoj strogo zaštićene vrste te ih je zabranjeno brati. Stoga ih zadržite u svom sjećanju ili zarobite njihovu ljepotu fotoaparatom.
Ako tražite poduzetničku potporu, savjete i informacije, želite se hraniti zdravo i konzumirati eko proizvode, potrebna vam je njega tijela ili duše, savršena obiteljska fotografija ili unikatni komad odjeće, svakako posjetite Poduzetnički inkubator Ploče.
Poduzetnički inkubator Ploče je poduzetnička potporna infrastruktura koja djeluje unutar Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije i znatno doprinosi razvoju regionalne gospodarske konkurentnosti. Dom je devet poduzetničkih pothvata, mjesto rađanja novih ideja i susreta svih dionika društva.
Osnovni cilj projekta je sudjelovanje u ostvarivanju Programa poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jačanje gospodarskog razvoja grada Ploča, ali i doline Neretve, stvaranje dinamične i pozitivne poduzetničke klime, privlačenje poduzetnih i kvalificiranih stručnjaka te posljedično smanjenje nezaposlenosti.
Više o ovome možete pročitati u razgovoru novinara Ante Šunjića s voditeljicom Poduzetničkog inkubatora u Pločama, Marijom Grgurinović Bebić za Dubrovački vjesnik.
Google je uklonio ukupno 13 aplikacija iz svoje trgovine Play nakon što su sigurnosni stručnjaci iz McAfeeja otkrili da su zaražene opasnom greškom Xamalicious.
Nakon instalacije aplikacije opasni virus omogućava prevarantima da daljinski preuzmu neke značajke, uključujući navigaciju zaslonom i davanje niza dopuštenja. Uz takvu vrstu pristupa, hakeri mogu zaraziti uređaje neželjenim špijunskim softverom ili čak bankovnim trojancima koji kradu novac, a da vlasnik uopće nije svjestan da se nešto takvo događa.
McAfee je potvrdio da je pronađeno da ukupno 25 aplikacija sadrži ovaj opaki virus Xamalicious.13 ih je bilo lako dostupno za preuzimanje putem Googleove službene trgovine Play. Dosad ih je instaliralo više od 300.000 korisnika.
U pitanju su sljedeće aplikacije:
– Essential Horoscope for Android
– 3D Skin Editor for PE Minecraft
– Logo Maker Pro
– Auto Click Repeater
– Count Easy Calorie Calculator
– Sound Volume Extender
– LetterLink
– NUMEROLOGY: PERSONAL HOROSCOPE &NUMBER PREDICTIONS
– Step Keeper: Easy Pedometer
– Track Your Sleep
– Sound Volume Booster
– Astrological Navigator: Daily Horoscope & Tarot
– Universal Calculator, piše Express.co.uk.
Ako ste instalirali neku od ovih aplikacija, uklonite je što prije sa svog Androida. Osim toga, savjetuje se da pokrenete antivirusnu provjeru kako biste provjerili je li Xamalicious instaliran bez vašeg znanja, prenosi N1.
Nakon rekordno tople godine na globalnoj razini, ali i u mnogim krajevima Hrvatske, u 2024. godinu ušli smo s iznadprosječnom toplinom, javlja Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Prvi tjedan siječnja obilježile su manje promjene vremena, jer su se oblačni sustavi relativno brzo premještali preko Hrvatske u prevladavajućoj zonalnoj struji. Međutim, neuobičajeno toplom vremenu se ipak nazire kraj već sljedećeg vikenda.
Duboka dolina s vlažnim i hladnim zrakom približit će se našim krajevima s petka, 5. siječnja, na subotu, 6. siječnja, te će se u sklopu nje po visini stvarati ciklona s kojom će postupno početi pritjecati hladniji zrak sa sjevera kontinenta.
Izraženije zahladnjenje stiže s nedjeljom, 7. siječnja. Hladan zrak zadržavat će se nad našim dijelom Europe i Sredozemlja barem do sredine idućeg tjedna kad će temperatura u srednjim i višim slojevima atmosfere postupno rasti, dok će se pri tlu taj porast osjetiti kasnije.
Mjestimične kiše bit će i u četvrtak i u petak, dok glavnina oborine stiže za vikend. Pritom će već u petak, 5. siječnja, jačati jugo koje će u subotu biti vrlo jako i olujno. S premještanjem ciklone iz Tirenskog u Jadransko more, te padom tlaka zraka i visokim valovima može biti i poplavljenih riva. Jake kiše bit će osobito u drugom dijelu subote i u noći na nedjelju, kada je uz pad temperature u gorju vrlo velika vjerojatnost najprije susnježice, a potom i snijega.
S daljnjim zahladnjenjem, te jačanjem sjeveroistočnog vjetra, mokrog snijega, a zatim i onog koji će se zadržavati na tlu, bit će i u nizinama središnje Hrvatske, a u nedjelju poslijepodne i navečer i u istočnoj Hrvatskoj, te unutrašnjosti Dalmacije.
Potkraj subote jugo će na sjevernom Jadranu okrenuti na olujnu buru, koja će se u nedjelju širiti i po Dalmaciji. Uz nestabilnost atmosfere treba računati i na grmljavinu, kao i na poneku pijavicu na moru. Također, s burom može biti snježnih pahulja, ne samo pod Velebitom i Biokovom nego i drugdje uz obalu.
Početkom drugog siječanjskog tjedna oborine će postupno prestati, ali će s djelomičnim razvedravanjem noći biti hladne. Vrijeme po buri zadržat će se barem do sredine tjedna.
Iz DHMZ-a upozoravaju da budete spremni na zimske uvjete, posebice tijekom nedjelje kad će zbog bure i snijega biti mnogobrojnih ograničenja u prometu, osobito na Jadranu i u gorskom području.
Stanje u hrvatskoj poljoprivredi nije dobro, ali nije tako ni katastrofično kakvim ga neki žele prikazati. Najbolje to pokazuje vozni park s kojim su slavonski svinjogojci nedavno krenuli u prosvjede. Sve su to traktori od preko 250 tisuća eura, Ferrariji i Mercedesi među poljoprivrednom mehanizacijom, nabavljeni novcem iz EU fondova, objavio je Dubrovački vjesnik.
Dalmacija ima veliki potencijal za poljoprivrednu proizvodnju, od Konavala do Ravnih kotara, gdje je krenula intenzivna proizvodnja voća, bresaka, nektarina, marelica, trešanja i šljiva te tradicionalne višnje maraske, u Neretvi su to mandarine i plastenička proizvodnja voća, na Pelješcu i Korčuli vinogradarstvo i vinarstvo.
Proizvodnja bi bila još i veća kada bi se obradila naša krška polja, Konavosko, Sinjsko, Imotsko polje. Statistički gledano, Hrvatska u proizvodnji voća podmiruje 50 posto potreba, a u povrću 65 posto, dok se ostatak uvozi.
Republika Hrvatska bi trebala imati samodostatnost većine poljoprivrednih proizvoda jer postoje uvjeti za proizvodnju. Veliki problem za intenzivnu voćarsku proizvodnju jest nepostojanje kapaciteta za skladištenje voća i povrća. Osim toga u Hrvatskoj nema ni prerađivačkih kapaciteta, što je nužno za preradu tržišnih viškova. Međutim, posljednjih godina i ovdje su zapuhali novi vjetrovi.
Iz EU fondova povlače se financijska sredstva za izgradnju hladnjače kakvu, primjerice, gradi “PZ JabukaHR”, organizacija koja okuplja istaknute proizvođače jabuka u Hrvatskoj, koja svoje proizvode plasira na domaće i inozemna tržišta. Riječ je o investiciji od 15 milijuna eura za izgradnju i opremanje logističko-distributivnog centra za voće.
Dok je Europa prošle godine strahovala od nestašice ulja, Hrvati su mogli mirno spavati jer domaća proizvodnja suncokreta može podmiriti potrebe za uljem. U Hrvatskoj se suncokret sije na više od 30 tisuća hektara, što u rodnim godinama daje i do 120 tisuća tona sjemena suncokreta. Upravo se na primjeru suncokreta vidjelo koliko je u kriznim vremenima važno imati svoju proizvodnju i svoje sirovine, ističu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti još samo dovoljno kukuruza, pšenice, ječma, zobi, a od voća mandarina, te od povrća kupus. Sve druge poljoprivredne kulture nisu dostatne, zbog čega je uvoz voća i povrća, ali i mlijeka i mesa, uvelike premašio domaću proizvodnju.
Kupus je jedino povrće kod kojeg u boljim proizvodnim godinama Hrvatska dostiže punu samodostatnost. Na oko dvije tisuće zasađenih hektara pod kupusnjačama ubere se oko tridesetak tisuća tona. Nažalost, kupus je jedini. U Hrvatsku se uvozi uglavnom sve, od kruha do meda, mlijeka u prahu, sira, krumpira, češnjaka, govedine, sijena i slame… pa kad se na tržištu dogode tektonski poremećaji, Hrvatskoj ozbiljno zaprijeti nestašica hrane ili sve dramatično poskupi.
Republika Hrvatska je u proizvodnji (junećeg, goveđeg i svinjskog) mesa samodostatna od 60 do 70 posto, dok najviše proizvodimo meso peradi i njega nam najmanje nedostaje.
Hrvatska ne proizvodi ni dovoljno krumpira. Cijena mu je poprilično visoka, domaća skladišta su se ispraznila pa smo već sada ovisni o krumpiru iz uvoza (čak i iz Egipta), što je veliki apsurd jer naša krška polja, Konavosko, Imotsko, Sinjsko, leže zapuštena, u ledini… U rodnim godinama samodostatnost u proizvodnji krumpira u Hrvatskoj je oko 90 posto, a prosječno se godišnje uveze oko 34.000 tona krumpira.
Ništa nije bolje ni s proizvodnjom mlijeka, koja je već nekoliko godina na koljenima. Zbog visokih cijena stočne hrane, energenata i ostalih repromaterijala farmeri su i prije rusko-ukrajinskog rata zatvarali farme, a najnovija poskupljenja će primorati i one koji su godinama poslovali na nuli da odustanu od mljekarstva.
Loši dani za hrvatske mljekare počeli su uvođenjem povratne naknade od pedeset lipa na PET ambalažu, kada je u startu poskupjelo mlijeko u PVC boci. Zbog poskupljenja ljudi su odustajali od kupnje takvog mlijeka premda se zna da je upravo mlijeko u boci najkvalitetnije.
– Trajno mlijeko u tetrapaku nije mlijeko. To je mliječni pripravak kojemu se dodaju različiti aditivi da bi moglo trajati više mjeseci. Svježe mlijeko traje desetak do petnaest dana, ovisno o proizvođaču – pojašnjavaju slavonski proizvođači mlijeka.
Kada je u pitanju kukuruz, Hrvatska proizvodi dva puta više nego što su nam potrebe, pa znatan dio sirovine odlazi u izvoz, najvećim dijelom u Italiju i Austriju. Izvozi se jeftina sirovina na kojoj drugi zarađuju, dok su kod nas prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni, kao i stočarski sektor, koji je u padu već dugi niz godina unatoč mjerama koje se poduzimaju za revitalizaciju stočarstva, pokazuje analiza stručnjaka Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Pšenica je prošlog ljeta lošije rodila, prinosi su ispod očekivanja ratara, a i otkupna cijena je bila poprilično niska. Ipak, pšenice ima dovoljno za domaće potrebe, a bit će je i za izvoz. Ali s obzirom na manji urod i nižu cijenu ratari su nezadovoljni pa su neki odustali od jesenske sjetve jer neće imati sredstava za podmirenje troškova repromaterijala i goriva, koji su svakim danom sve skuplji. Tako dolazimo do paradoksalne situacije u kojoj s jedne strane slušamo da zbog rata u Ukrajini treba zasijati što više površina pod pšenicom, a s druge imamo ratare koji su dovedeni na rub opstanka i smanjuju proizvodnju jer je ne mogu financirati.
Državno zemljište
Hrvatska u ovom trenutku raspolaže s 1.563.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, na kojemu može uspijevati sve osim banana. Procjenjuje se da je državnog zemljišta gotovo 740.000 hektara.
Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik
