U teškoj prometnoj nesreći koja se jutros, 28. siječnja, oko 5 sati, dogodila na Korčuli, na mjestu događaja smrtno je stradao 20-godišnji vozač, dok je suputnik iz njegovog vozila zadobio lakše tjelesne ozlijede, , objavila je PU dubrovačko-neretvanska.
Do prometne nesreće je došlo kada je 20-godišnji vozač, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, tijekom kretanja državnom cestom D-118, iz smjera Blata u smjeru Vela Luke, izlaskom iz lijevog zavoja, zbog neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad vozilom i udario u kameno-betonski zid uz rub kolnika. Potom je vozilo u nekontroliranom kretanju prvo prednjim, a zatim i stražnjim dijelom vozila, udarilo u nadstrešnicu, nakon čega se u prevrtanju zaustavilo na suprotnoj kolničkoj traci.
Mladi vozač, koji tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas, od zadobivenih je ozljeda na žalost preminuo na mjestu događaja, dok je njegov suputnik, također 20-godišnjak, koji je za vrijeme vožnje koristio sigurnosni pojas, zadobio lakše tjelesne ozlijede.
Zbog potreba provođenja očevida promet na ovoj dionici ceste bio je u potpunosti zatvoren do 10,10 sati kada je pušten u promet.
Izvođač radova na projektu Aglomeracija Metković, tvrtka Comsa obavještava da će započeti s radovima u Ulici Svetog Franje Asiškog.
Radovi će se započeti 29. siječnja 2023. a za vrijeme izvođenja radova promet navedenom dionicom će biti otežan. Stanovništvo se moli e da koristi alternativne pravce kretanja preko Ulice Ljudevita Gaja. Navedeni radovi će trajati jedan dan.
U šali će reći kako su naučile sve ‘tajne odgoja’, ali iz dana u dan uče i djecu kojom su svakodnevno okružene. Ana Nikolić po struci je pedagoginja, a njezina kolegica Tina Taslak socijalna radnica, a obje od 2018. rade kao školske odgojiteljice u Dječjem domu Maslina, piše Dubrovački vjesnik.
– Početak prve smjene je u 6 sati ujutro, od 6.30 do 7.30 sati traje buđenje djece za školu ili u vrtić. Potom slijedi održavanje osobne i prostorne higijene, doručak i interni dogovori između nas i djece oko škole i slično. S kolegama se dogovorimo oko organizacije dana jer ima djece koju se odvozi u vrtić i školu. Nakon toga se bude druga djeca, pazimo da im osobna higijena i uređivanje sobe prijeđu u naviku. Zatim slijedi pisanje školskih zadaća. Tjedni planirani program dosta je fleksibilan, što posao čini zanimljivijim, započinje Ana.
Tina dodaje kako na početku smjene odgojitelji podijele poslove, ne radi uvijek isti odgajatelji iste smjene, timovi se stalno mijenjaju. Netko će jedan dan obaviti više domskih zaduženja zajedno s djecom, a netko savjetodavni dio posla.
– Ako dijete ima neki problem ili to uočimo, na licu mjesta djelujemo savjetodavno. Svi imamo ‘matične grupe’ odgojitelja, pa ako nas kontaktira netko iz stručne službe škole ili razrednik, pokušavamo naći najbolje rješenje, govori Tina objašnjavajući savjetodavni dio rada.
Otkriva kako je popodnevna smjena malo zahtjevnija od jutarnje.
– Večera je u 19 sati, a nakon večere mlađima pomažemo oko osobne higijene. Provjeravamo osobnu higijenu kod djece od 1. do 4. razreda, pogledaju neki crtić, podruže se pa odu na spavanje. Djeca od 1. do 4. razreda i djeca vrtićke dobi do 21 su u krevetu, a stariji mogu ostati budni do 22 sata, kad se po pravilniku i kućnom redu gase svjetla, ali i internet, govori Tina i napominje kako u Domu borave djeca od vrtićke dobi do maturanata.
Tina ističe kako je dobro, ali i zahtjevno raditi s djecom, nerijetko jako stresno i nepredvidivo, ali ona i kolegice iz dana u dan stječu nova korisna iskustva. Ne reagira svako dijete jednako na autoritet, svako ima svoju ‘priču’.
Nakon dvogodišnje pauze Arheološki muzej Narona se posebnim programom pridružio Noći muzeja 2023. koja se održava diljem Hrvatske s ciljem izlaganja muzejske građe što većem broju posjetitelja.
Ove godine se održava pod geslom Muzeji su važni! Program je počeo otvaranjem izložbe fotografija pod nazivom Kamene gomile. Fotografije su snimljene tijekom terenskog pregleda prostora Metkovića i Zažablja 2021. i 2022. g. u sklopu višegodišnjeg projekta Arheološka karta delte Neretve. U ovoj zelenoj oazi Hrvatske gomile su bile neizbježne pri svakoj šetnji prirodom jer su najbrojnija i najuočljivija arheološka nalazišta ovog prostora.
Potom je uslijedila radionica za djecu i odrasle Izradi antički mozaik i igraonica Napravi pretpovijesnu kamenu gomilu.
Večerašnje razgledanje postava muzeja je besplatno i bit će moguće do 1 sat u noći, s tim da će u vremenu od 21:00 do 21:45 i od 22:00 do 22:45 biti organizirano i stručno vodstvo kroz stalni postav.
Posljednji petak u siječnju tradicionalno je rezerviran za Noć muzeja u Hrvatskoj koja se ove godine se održava po 17 put odvija i to pod krilaticom Muzeji su važni!
Večeras se ovoj manifestaciji pridružio Prirodoslovnom muzeju Metković koji je za posjetitelje otvoren od 19 do 22 sata. Pričajmo/ učimo/ dijelimo sjećanja po starinski u muzeju tema je koju su pokušali obraditi u neformalnom razgovoru starijih stanovnika grada koji je vodila ravnateljica muzeja Ivana Baće. Razgovaralo se o sadnji i otkup duha u zgradi Vage, kako je bilo živjeti u njoj, lovne i ribolovne zgode i nezgode, kako je bilo živjeti u Metkoviću i Neretvi tih davnih godina kada je nastajala prekrasna ornitološka zbirka koja danas čini jezgru muzejskog postava.
Razgledanje muzejskog postava u navedenom vremenu je besplatno s ciljem popularizacije muzeja a tu pogodnost su iskoristili mnogi, a stigle su i organizirane skupine učenika izvan Metkovića.
Parkiralište Sportskog centra Metković i samposlužne autopraonice (stara Karlovačka) bit će zatvoreno od večeras, 27. 01. (petak) u 23 sata do 29. 01. (nedjelja) u 7 sati zbog održavanja 6. Metkovske VW roštiljade.
– Vozila koja ostanu biti ce uklonjena! – napominje organizator.
Gradilište nasipa za obranu od poplava u Gabela Polju na dijelu trase kroz Bosnu i Hercegovinu dužine oko 2,5 kilometara odavno je prazno. Riječ je o nastavku projekta obrane od poplava desne strane grada Metkovića koji se odvija na teritoriju druge države BiH (općine Čapljina) a financiraju ga Hrvatske vode.
Već duže vrijeme radovi se ne izvode na terenu. Izvođač je napustio gradilište. Što je razlog?
Jesu li uočeni tehnički nedostaci s obzirom na standarde izgradnje (kakav je materijal ugrađen i jesu li poštovani standardi izgradnje kako i na dijelu trase u RH ?-pitali smo u Hrvatskim vodama, piše Dubrovački vjesnik.
– Prilikom izgradnje nasipa izvršeno je u jednom dijelu odstupanje od projektne dokumentacije u načinu postavljanja geotekstila i geomreže. Kako takvo odstupanje, temeljem mišljenja projektanta neodrživo, isto će biti potrebno sanirati. Zbog plavljenja okolnog terena trenutno nije moguće izvoditi radove. Radovi se planiraju nastaviti nakon što se za isto steknu uvjeti, odnosno nakon povlačenja vode – pojasnili su u Hrvatskim vodama.
Radove na izgradnji obrambenog nasipa u Gabela polju – Grad Čapljina, u sklopu prekograničnog projekta obrane od poplava Grada Metkovića izvodi tvrtka Roading d.o.o.Gračanica, a usluge stručnog nadzora vrši tvrtka Bumat d.o.o. Trebižat. Ukupna vrijednost ugovora za izvođenje radova iznosi 4,53 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno oko 2,32 milijuna EUR-a, a usluge stručnog nadzora 0,094 milijuna KM-a odnosno oko 0,049 milijuna EUR-a. Nositelj prava i obveza za realizaciju projekta te buduće upravljanje i održavanje istog je Grad Čapljina. Hrvatske vode financiraju navedeni projekt u iznosima definiranim godišnjim Planovima upravljanja vodama-doznajemo u Hrvatskim vodama, vodnogospodarskom odjelu za slivove južnog Jadrana u Splitu.
Do sada su na realizaciji ovog projekta izvođeni radovi izgradnje pristupnih putova te izgradnja samog nasipa, doznajemo.
Zbog čega su napustili gradilište te hoće li se i kada vratiti u Gabela Polje pokušali su doznati u poduzeću Roading d.o.o. Gračanica, koje se diljem BiH bavi izgradnjom vodnogospodarskih objekata, ali unatoč obećanju nisu uspjeli dobiti odgovore. Međutim, bh. mediji su objavili da je Roading d.o.o. napustio gradilište u rujnu prošle godine jer im grad Čapljina od 1. lipnja kada su počeli raditi pa do 15. rujna 2022 godine “nije isplatila ni feninga”.
Podsjetimo, ugovor za projekt izgradnje obrambenog nasipa na području Gabela Polja u sklopu prekograničnog projekta obrane od poplava grada Metkovića nedavno su potpisali gradonačelnik grada Čapljine dr. Smiljan Vidić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Projekt obuhvaća izgradnju obrambenog nasipa, ustave Glibuša, ustave Strimen, crpne stanice Glibuša, preljevne građevine s uređajem za kontrolirano upuštanje voda u branjeno područje i ostalih hidrotehničkih objekata koje štite branjeno područje od poplava.
Jedinstveni obrambeni zaštitni sustav čine dva podsustava. Prvi podsustav obuhvaća naselje Jerkovac i Glibušu na području grada Metkovića u Republici Hrvatskoj, a drugi dio podsustava obuhvaća naselje Gabela Polje na području grada Čapljine.
Cilj projekta je stavljanje u funkciju oba podsustava kao jedan učinkovit sustav obrane od poplava, koji će braniti kuće i gospodarske objekte sa obadvije strane granice. Iako je nasip za obranu od poplava na desnoj strani grada Metkovića odavno završen i uspješno brani od poplava dio projekta u Bosni i Hercegovini je stao i pitanje je kada će se nastaviti. Sve dok se ne izgradi i nasip u Gabela Polju Metković neće biti potpuno siguran od poplava.
Lovni turizam u Hrvatsku privlači brojne turiste. Naša zemlja je prometno dobro povezana s Europom i lovcima iz drugih zemalja nije teško pronaći put do bogatih hrvatskih lovišta. Najčešće su to lovci s područja Austrije, Njemačke ili Italije, koji uz lov mogu uživati i u prelijepoj prirodi, vrhunskoj gastronomiji i bogatoj baštini.
Jedno od 1106 lovišta u Hrvatskoj, koja obuhvaćaju 3,7 milijuna hektara lovnih površina, je Striževo, na području Grada Ploča. Riječ je o državnom lovištu površine 1.153,00 hektara, kojim gospodari Lovačko društvo „Vranjak“ iz Ploča, kao i zajedničkim lovištem Ploče, površine 6.580,00 hektara, objavio je Rogotin.hr.
Upravo Striževo pruža sve uvjete za razvoj lovnog turizma na gradskome području Ploča. Zadnji koji su se nedavno u to uvjerili su austrijski lovci Arnold Wimmer i Reinhard Schwarz koji su u Striževu ustrijeli dva srebrena muflona. Prije njih, brojni drugi lovci su shvatili da ovaj kraj, osim sunca i mora, može ponuditi i druge zanimljivosti za posjetitelje.
Naime, raznolikost vegetacije, koja na relativno malom prostoru obuhvaća čak tri mediteranska pojasa, uvjetuje veoma bogatu faunu, što omogućava razvoj i unaprjeđenje lovstva a time i lovnog turizma, kojemu se do sada nije posvećivala posebna pažnja. Sva neretvanska lovišta bila su bogata sitnom, posebno pernatom divljači, pa nije bilo potrebe za unošenjem drugozemne divljači na umjetan način. O tome se počelo razmišljati tek nakon 1968. godine, kada se, zbog brojnih razloga, smanjilo brojno stanje starosjedilačke divljači, posebice ptica selica, raznih vrsta pataka i lisaka.
Prva unesena divljač bili su zec i kamenjarka u manjem broju, a kasnije se počeo masovnije unositi fazan, do tada u Neretvi potpuno nepoznata lovna divljač. Početkom 1978. u Vranjak je pušteno 17 komada divljih kunića, koji su se izvrsno prilagodili novim uvjetima, kao i jarebice, dopremljene deset godina kasnije, dok se srndaći, dovezeni iz Modriče 1987., stradali od krivolovaca i pasa lutalica.
Ipak, najznačajniji uspješni pokušaj naseljavanja drugozemnih divljači bili su mufloni, pri čemu je odlučujuću ulogu imao tadašnji tajnik LD „Vranjak“ Ivan Markota. Na njegov zahtjev poslan Kabinetu predsjednika Republike u srpnju 1978., sa Brijuna je sredinom studenoga iste godine, posebnim kamionom sa šest specijalnih sanduka, u Ploče dovezeno prvih šest muflona, dvije ženke i četiri odrasla (3 i 4 godine) muškarca. Nakon toga mufloni su u još nekoliko navrata dopremani u lovište.
Proces naseljavanja sitne i krupne divljači bio je potpuno zaustavljen zbog Domovinskog rata, nakon čega su na svoje došli krivolovci pa je broj divljači, posebno muflona, drastično smanjen. Zbog toga je deset godina bila na snazi zabrana lova na muflone, koja je ukinuta nakon što je njihov broj povećan.
Lord Cunningan lovio divljač, a domaćini njegovu suprugu
Počeci lovnog turizma u Neretvi vezani su za Metković, koji je u staroj Jugoslaviji bio proglašen turističkim mjestom. Englezi su uveli parabrodsku liniju Malta-Metković i obratno, na kojoj je prometovala stara topovnjača preuređena u trgovački brod pod imenom „Car Dušan“. Njime je do ušća Neretve, a onda manjim čamcem do Metkovića, od 1936. do 1939. dolaziolord Cunningan, s mladom i zgodnom suprugom i društvom i odsjedali su u hotelu „Zagreb“, u kojem je lord priređivao bogate večere i zabave.
Zlobnici su tada govorili, a kroničari zapisali, da mu je supruga vrijeme provodila sa viđenijim Metkovcima, dok je on bio u lovu. Ivan Matić, koji je primao cimu lordovog čamca na obali u Metkoviću posvjedočio je kako je austrijski princ, koji je u to vrijeme bio u lovu na Kljenku u Neretvi, darovao lovačku pušku lovcu koji ga je pratio u lov, pa mnogi smatraju da se taj upravo taj događaj može smatrati početkom lovnog turizma u Neretvi.
Poštar Ante (51) dobio je u siječnju prošle godine otkaz nakon što je Hrvatska pošta utvrdila da je za vrijeme dugotrajnog bolovanja nastupio na malonogometnom turniru te se bavio građevinskim radovima, piše Dnevnik.hr.
Nakon otkaza Ante je podnio tužbu protiv Pošte te je tražio da ga vrate na posao. Pošta tvrdi da je Ante zbog tegoba s rukom i nogom na bolovanju bio gotovo dvije godine.
“Tražili smo kontrolu bolovanja u veljači 2020. te mu je temeljem toga zatvoreno bolovanje po toj osnovi, a slijedećeg dana je otvorio bolovanje po drugoj osnovi zbog psihičkih problema”, poručila je Pošta.
Sud je zaključio kako je poštar opravdano bio na bolovanju, ali da je opravdan i otkaz. Presuda kojom je odbijen poštarov zahtjev da ga se vrati na posao nepravomoćna je i na nju se može žaliti u zakonom propisanom roku od 15 dana.
POJAŠNJENJE HZZO-a
Smijemo li na bolovanju u šetnju? Tko provodi kontrole i kolike su kazne za one koji zlorabe bolovanje? Tko je dužan upozoriti pacijenta o njegovim pravima, ali i onome što mu je zabranjeno?
Nakon otvaranja bolovanja – što oboljela osoba smije, a što ne? Za kontrolu bolovanja zadužen je HZZO, od kojeg doznajemo odgovore na pitanja o vremenu tijekom kojeg je zaposlenik na bolovanju, piše Dnevnik.hr.
Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad “utvrđuje izabrani doktor u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama koje pravilnikom propisuje ministar zdravstva”, navode u HZZO-u.
Izabrani doktor daje upute
Ističu kako je sve vezano uz bolovanje u izravnoj nadležnosti izabranog doktora koji je upoznat sa zdravstvenim stanjem osiguranika.
“Izabrani doktor s obzirom na zdravstveno stanje daje uputu pacijentu vezano za korištenje privremene nesposobnosti za rad. Očekuje se od osigurane osobe da će s obzirom na svoje zdravstveno stanje postupiti odgovorno te se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad neće izlagati naporima koji bi mogli ugroziti zdravlje. Ako je osigurana osoba u stanju da dođe kod liječnika na kontrolu i obavi nužne radnje, izabrani doktor u tom će smjeru i dati svoje upute”, navode u HZZO-u.
Dakle, sve ovisi o tome na koji će način izabrani liječnik procijeniti zdravstveno stanje oboljelog pacijenta. No, kako dodaju – nema putovanja iz mjesta prebivališta ili boravišta bez suglasnosti liječnika.
Kad oboljeli nema pravo na naknadu plaće?
Oboljeli nema pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:
-ako je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,
-ako ne izvijesti izabranog doktora da je obolio u roku od tri dana od dana početka bolesti odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio,
-ako namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje za rad,
-ako za vrijeme bolovanja radi odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.),
-ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za kontrolu bolovanja,
-ako izabrani doktor, doktor kontrolor ili tijelo HZZO-a ovlašteno za kontrolu bolovanja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi bolovanje na neki drugi način.
U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih, poručuju u HZZO-u.
Skijalište na Blidinju radi punom parom i za vikend očekuje oko tri tisuće gostiju sa šireg područja Hercegovine i Dalmacije. Već su sve vikendice bukirane i traži se mjesto više za prenoćište u zimskoj idili prirodne oaze u podnožju Vran planine i Čvrsnice, piše Klix.ba.
Direktor Ski staze na Blidinju Dalibor Marić za Klix.ba kaže kako su skijaške staze uređene i otvorene već u ponedjeljak te skijaša ima značajan broj od prvog dana, što pokazuje koliko je Blidinje atraktivno tijekom zimskih dana.
“Već imamo dosta skijaša, a u tijeku su i pripreme za nadolazeći vikend kad očekujemo veliki broj gostiju sa šireg područja Hercegovine i Dalmacije”, kaže Marić.
Ističe da su sve vikendice već davno bukirane za nadolazeći vikend, te da ima veliki broj rezervacija čak i do kraja drugog mjeseca. Zbog toga se doslovno traži mjesto više za prenoćište, jer svi koji su posjetili ovaj turistički biser, po njegovim riječima znaju da je to jedinstveno mjesto gdje će apsolutno uživati.
“Mi smo ovu sezonu kao i svaku dočekali apsolutno spremni, jer se svake godine pripremamo kao da će snijega biti kroz čitavu sezonu. Koristimo prirodni snijeg i nemamo topova za osnježavanje, tako da snijeg koji padne mi maksimalno iskoristimo, kako po dužini trajanja skijaških dana, tako i po kvaliteti sadržaja da nam gosti budu zadovoljni skijaškom stazom, restoranom i svim sadržajima koji su im na raspolaganju i zato nam se svi rado vraćaju”, kaže Marić.
Otkriva kako je popodnevna smjena malo zahtjevnija od jutarnje.
Potom je uslijedila radionica za djecu i odrasle Izradi antički mozaik i igraonica Napravi pretpovijesnu kamenu gomilu.
