-

Ministar Božinović dodijelio iznimno priznanje Službi kriminalističke policije PU dubrovačko-neretvanske

Priznanje je u ime cijele Službe kriminalističke policije primio voditelj Službe Zoran Tikvica koji je istaknuo kako ovo priznanje pripada svim policijskim službenicima Službe kriminalističke policije, posebice Odjela kriminaliteta droga, ali i svim ostalim policijskim službenicima jer se kvalitetni rezultati rada mogu postići jedino ustrajnim radom i međusobnom suradnjom.

Odlikovanje je dodijeljeno za izniman doprinos općenitoj i specijalnoj prevenciji suzbijanja kriminaliteta droga, što je u javnosti proizvelo osobito pozitivan stav i povjerenje u policiju.

Podsjetimo, tijekom posljednje dvije godine Policijska uprava dubrovačko-neretvanska zaplijenila je preko 700 kg kokaina, 240 kg heroina, 250 kg ketamina, oko 200 kg marihuane, oko 1 500 stabljika indijske konoplje.

Spriječeno je više međunarodnih lanaca krijumčarenja kokaina i heroina iz Južne Amerike koja je preko Hrvatske bila namijenjena zapadnoeuropskom tržištu.
Zbog neovlaštene proizvodnje i promet drogama ova Policijska uprava je tijekom posljednje dvije godine uhitila 98 osoba, od kojih 16 stranih državljana.

Tijekom ovih kriminalističkih istraživanja Policijska uprava dubrovačko-neretvanska  usko je i uspješno surađivala s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Upravom kriminalističke policije, Policijskim nacionalnim uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Carinskom upravom, državnim odvjetništvom i kolegama iz drugih policijskih uprava i susjednih zemalja.

Priznanje je u ime ministra Božinovića predao načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević koji je i ovom prilikom zahvalio policijskim službenicima na predanom radu zahvaljujući kojima danas imamo siguran grad, sigurnu županiju i u konačnici sigurnu Hrvatsku.

Udruga DOBRA | Stručno osposobljavanje u sklopu programa ‘Od obrazovanja do zapošljavanja br. 2’

U tijeku je stručno osposobljavanje u sklopu provedbe treće godine trogodišnjeg programa Od obrazovanja do zapošljavanja br. 2.

Nakon završenog teorijskog dijela nastave, ciljana skupina praktičnu nastavu pohađa u Domu za starije osobe i rehabilitaciju Metković. Cilj programa je smanjenje socijalne isključenosti drugih socijalno osjetljivih skupina kao što su žene starije od 40 godina i/ili nezaposlene žene sa područja doline Neretve, te ruralnih područja Dubrovačko neretvanske županije i Splitsko dalmatinske županije, a kojeg provodi Udruga DOBRA.

Nositelj programa je udruga DOBRA, dok su partneri Centar za socijalnu skrb Metković i Grad Metković.

Program se financira sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Pomorac završio Poseban program obrazovanja, platio više od 8.700 eura, a završnom ispitu ne može pristupiti!

Pomorac iz okolice Dubrovnika upisao je Posebni program obrazovanja pomoraca, ni ne sluteći da će mu 10 mjeseci i više od 65 tisuća uplaćenih kuna kasnije biti onemogućen pristup završnom ispitu – uz obrazloženje da njegovo srednjoškolsko obrazovanje nije odgovarajućeg smjera.

Poprilično je čudno, složit ćete se, što odgovorne osobe grešku nisu uvidjele prilikom upisivanja pomorca u Posebni program obrazovanja, odnosno prije nego je pomorac uplatio gotovo 8.700 eura i proveo dva godišnja odmora između ukrcaja pohađajući Program na visokoj obrazovnoj instituciji. Priča pak prelazi sve granice apsurda kada shvatite da pomorac iz ove priče na temelju iste svjedodžbe plovi već punih 11 godina, a u Lučkoj kapetaniji koja mu je odbila pristup završnom ispitu zbog neodgovarajućeg srednjoškolskog obrazovanja, tijekom godina redovito je obnavljao sve potrebne brevete i stjecao nove, piše Pomorac.hr.

Kako je moguće da je srednjoškolska svjedodžba, dokument na temelju kojega se ovaj Dubrovčanin još prije više od desetljeća prvi put ukrcao na brod, odjednom postala neodgovarajuća, pitate se?

Pomorac, koji se sa svojom pričom javio u redakciju portala Pomorac.hr, u rujnu 2021. godine upisao je Posebni program obrazovanja pomoraca (PPOP) na Sveučilištu u Dubrovniku, kako bi stekao Svjedodžbu o osposobljenosti za drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3000 kW. Nakon upisa, sve je išlo svojim tokom. Pomorac je položio sve ispite u sklopu Programa, uredno uplatio Sveučilištu u Dubrovniku 65 tisuća kuna (8.675 eura), uz dodatne troškove koji su uplaćeni u državni proračun, prikupio svu potrebnu dokumentaciju te što je još važnije – utrošio dva svoja godišnja odmora u trajanju od šest mjeseci na pohađanje Programa. Sve kako bi osigurao napredovanje u struci, a time i bolji život za sebe i svoju obitelj.

Međutim, u srpnju 2022. godine, nakon što mu je po završetku PPOP-a ostalo tek položiti završni ispit, ‘pokupiti’ svjedodžbu i otvoriti novo poglavlje u svojoj karijeri, pomorca je nekoliko dana prije održavanja završnog ispita zatekao telefonski poziv iz Lučke kapetanije Dubrovnik.

Službenik s druge strane telefona usmenim putem objasnio mu je da ne može pristupiti završnom ispitu jer nije završio odgovarajuće srednjoškolsko obrazovanje. Iako je upravo na temelju te iste srednjoškolske svjedodžbe godinama dobivao sve potrebne brevete, ali i ključno uvjerenje – potvrdu o plovidbenoj službi temeljem koje je upisao Posebni program obrazovanja pomoraca (PPOP) na Sveučilištu u Dubrovniku.

Kako to??

Kapetanija je, čini se, upravo tada odlučila ispraviti svoju grešku staru 11 godina.

Veliki propust

Naime, Lučka kapetanija Dubrovnik ovom pomorcu je još 2011. godine odobrila ukrcaj u svojstvu vježbenika stroja na temelju spornog dokumenta – svjedodžbe Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik o završenom obrazovnom programu strojarstvo u trajanju od 4 godine, čime je pomorac stekao zanimanje strojarski tehničar.

Ni to nije sve – jer nakon odrađenog vježbeničkog staža, ovaj pomorac je još 2013. godine položio ispit kojim je stekao Svjedodžbu o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 KW ili jačim, što je također odobrila LK Dubrovnik. U međuvremenu je, kao i svi pomorci, bez problema redovito obnavljao brevete i stjecao nove.

Konačno je ovaj pomorac od iste Lučke kapetanije dobio potvrdu o trajanju plovidbene službe u svojstvu časnika, temeljem koje je u rujnu 2021. upisao Posebni program obrazovanja pomoraca na Sveučilištu u Dubrovniku.

Međutim, Kapetanija je tek u srpnju prošle godine uvidjela da srednjoškolsko obrazovanje koje je pomorac stekao nije u skladu sa Člankom 34. Pravilnika o zvanjima i svjedožbama o osposobljenosti pomoraca (»Narodne novine«, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19 i 85/21). Punih jedanaest godina prekasno.

– Lučka kapetanija Dubrovnik, koja mi je još 2011. godine odobrila odrađivanje vježbeničkog staža te kroz protekle godine izdala niz propisanih svjedodžbi o osposobljenosti i konačno potvrdu o plovidbenoj službi, sada čini upitnim moje srednjoškolsko obrazovanje. Moj, kako navode, ‘slučaj’ nazivaju presedanom – ispričao je frustrirani pomorac za Pomorac.hr.

Za ovaj ‘propust’ Kapetanije novinari su doznali usmenim putem, svega nekoliko dana prije datuma održavanja završnog ispita. Pismeno rješenje je primio tek sredinom kolovoza, gotovo punih mjesec dana nakon održanog ispita.

Pravnica predložila da mu se oduzmu breveti

Da stvar bude još apsurdnija – rješenje o odbijanju zahtjeva potpisala je ista ovlaštena osoba koja je u veljači 2021. godine potpisala Svjedodžbu o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 KW ili jačim, koja vrijedi do veljače 2026. godine. Ista osoba također je u veljači te godine potpisala spornu Potvrdu o udovoljavanju uvjeta u pogledu plovidbene službe potrebne za pristupanje Posebnom programu obrazovanja za stjecanje Svjedodžbe o osposobljenosti za drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim, temeljem koje je konačno izvršen upis na PPOP.

I, pojeo vuk magare!

Pomorac ne može na završni ispit, a odgovorni sliježu ramenima. U međuvremenu je propustio i ukrcaj, gdje je trebao po prvi put ploviti u svojstvu drugog časnika stroja, što je došlo kao dodatno financijsko opterećenje u ovom nezgodnom trenutku.

– Nisam prikazao neistinite podatke, a snosim posljedice propusta nadležnih službi. Pravnica je čak predložila da mi se oduzmu svi dosad stečeni breveti! Do dana današnjeg nitko se od navedenih nije udostojio uopće ni ispričati… – razočaran je pomorac. Sveučilište nije predložilo ni povrat novca, kad vrijeme već nitko ne može vratiti.

Presuda Upravnog suda

Stjeran pred zid, pošto mu je povrh svega još i protuzakonito onemogućena žalba na rješenje, pomorac je bio primoran slučaj dati na rješavanje Upravnom sudu u Splitu.

Presuda je stigla prije koji tjedan, sredinom prosinca. Sud je odlučio poništiti odluku Lučke kapetanije Dubrovnik da se pomorcu onemogući izlazak na završni ispit te je Kapetaniji, a time i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture naložio da donesu novo rješenje.

– Ovo je zasad samo mala osobna satisfakcija, ali veliko hvala hrvatskom sudstvu na ovoj presudi – ispričao je pomorac za Pomorac.hr.

No, ovoj priči se ipak još ne nazire kraj. Čeka se odgovor i odluka Ministarstva mora, prometa i infrastrukture prema presudi Upravnog suda u Splitu. Na kraju, ne možemo se ne zapitati je li ovo jedini slučaj u Hrvatskoj, kao ni dovodi li ovaj slučaj u pitanje valjanost svih svjedodžbi i uvjerenja koje su izdale Lučke kapetanije, ne samo u Dubrovniku, već i diljem Hrvatske.

Planirali ste sutra raskititi bor? Nemojte, jer božićno vrijeme i dalje traje…

Ako niste nekome čestitali Božić, još nije prekasno da to učinite.

Naime, za nas katolike rimskog obreda Božićno vrijeme ne završava sutra, na blagdan Bogojavljenja (kako neki krivo misle) niti na Staru godinu (kako neki drugi krivo misle), nego ono službeno liturgijski završava u Nedjelju krštenja Isusova, tj. prvu nedjelju nakon Bogojavljenja (Sveta tri Kralja).

Ove godine, dakle, božićno vrijeme traje sve do 8. siječnja.

OBAVIJEST! Prekid isporuke vode u Ulici Ive Lole Ribara

Komunalno poduzeće Metković d.o.o. obavještava korisnike vodnih usluga u Ulici Ive Lole Ribara (od kraja ulice do spoja sa Jeovcima) da će danas, 5. siječnja od 8 do 15 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži. Promet će se odvijat otežano uz povremene prekide.

HT sigurno diže cijene, vjerojatno i ostali. Objavili zašto to planiraju

Teleoperateri u Hrvatskoj razmišljaju o uvođenju, a neki i planiraju uvođenje indeksne klauzule u opće uvjete poslovanja, koja omogućuje operatorima da jednom godišnje usklade cijene usluga sa stopom inflacije ili deflacije, o čemu im je stručno mišljenje dao i regulator HAKOM, doznaje se iz telekoma i HAKOM-a.

Što kažu u HAKOM-u?

HAKOM je stručno mišljenje o mogućnostima indeksacije odnosno uvođenja indeksne klauzule dao telekomima još početkom studenoga, konzultirajući pritom, kako kažu iz tog tržišnog regulatora, i presudu Europskog suda o pravilima po kojima telekomi to mogu učiniti tj. povećavati cijene usluga uslijed inflacije.

To stručno mišljenje dano je i u skladu sa zakonom o elektroničkim komunikacijama i detaljno opisuje mogućnosti indeksacije cijena odnosno usklađivanja cijena javnih komunikacijskih usluga s godišnjom stopom inflacije.

Iz najvećeg telekoma u Hrvatskoj, HT-a, kažu da će 9. siječnja dopuniti svoje opće uvjete poslovanja vezane za usluge te da se dopuna odnosi na eventualne izmjene cijena usluga zbog inflacije, a promjene će stupiti na snagu u prvoj polovini  godine.

“To nije zbog prelaska na euro, nego zbog inflacije”

“To nije zbog prelaska na euro, nego zbog inflacije, za koju smo svjesni da utječe na svakoga te smo uveli i određene mjere kako bi se ona što manje odrazila na cijenu naših usluga”, kažu iz HT-a dodajući da su o tome izvijestili i na svojim web stranicama te da su počeli slati obavijesti korisnicima da uvode mogućnost usklađenja cijena s prosječnom godišnjom stopom inflacije koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS).

Ističu i da će ograničiti podizanje cijena do maksimalno 10 posto godišnje, ma kakva bila stopa inflacije, te korisnicima nude mogućnost raskida ugovora bez plaćanja naknade za pogodnosti/popuste koje su imali u sklopu usluge i to u roku 60 dana (dva mjeseca) od primanja obavijesti uz račun za prosinac koji će primiti ili su ga već primili u siječnju.

Ako se odluče za usklađivanja cijena s inflacijom, informirat će ih na vrijeme, odnosno najkasnije 30 dana prije nego što nove cijene stupe na snagu i tada više neće imati pravo raskinuti svoje usluge bez plaćanja naknade za prijevremeni raskid ugovora.

“Uslijed trenutne gospodarske situacije, dolazi do uskladbe cijena svih proizvoda i usluga s obzirom na to da troškovi proizvodnje i pružanja usluga značajno rastu kako za privatni, tako i za poslovni sektor. DZS će 17. siječnja objaviti godišnji prosječni indeks inflacije za 2022. sukladno kojem telekom operateri, u roku od 90 dana od objave navedene stope, imaju mogućnost prilagodbe cijena maksimalno za postotak godišnje prosječne stope inflacije. HT će ograničiti dizanje cijena na maksimalno 10 posto godišnje, neovisno o tome hoće li indeks inflacije biti viši od toga”, poručuju iz HT-a.

A1 obavijestio korisnike, Telemach i Iskon se javili HAKOM-u

Iz telekoma A1 Hrvatska na upit Hine ističu da su svim korisnicima usluga uz mjesečni račun za prosinac 2022. poslali obavijest o uvođenju tzv. indeksne klauzule u opće uvjete poslovanja, kao i da je takva klauzula uobičajena praksa u telekomskoj industriji u svijetu zbog višegodišnjih nestabilnih tržišnih uvjeta i osiguranja nužnih investicija u telekomunikacijsku infrastrukturu.

“Na temelju ovakve izmjene općih uvjeta poslovanja korisnici imaju pravo na raskid ugovora bez naknade u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti. A1 Hrvatska još uvijek nije donio konačnu poslovnu odluku o primjeni indeksne klauzule, a u slučaju da to odluči obavijestit će korisnike najkasnije 30 dana prije primjene novih cijena”, poručuju iz A1.

Prelazak od jednog ka drugom operateru korisnicima neće puno pomoći

Dodaju i da je sve u skladu sa stručnim mišljenjem HAKOM-a, koji je obaviješten o dopunama općih uvjeta. Iz Telemacha Hrvatska do zaključenja teksta nije stigao odgovor, no iz HAKOM-a se doznaje da su i oni poslali na uvid izmjene općih uvjeta poslovanja, kao i Iskon.

Iz HAKOM-a dodaju da nemaju utjecaja na to koliki će postotak telekomi staviti u indeksaciju tj. za koliko postotaka povećati cijene uslijed inflacije, ali to ne bi smjelo biti više od godišnje stope, nego samo isto ili manje.

Analitičari kažu da će se tek vidjeti koliko će i hoće li indeksacija, ako se za nju odluče telekomi, biti povoljna ili nepovoljna za korisnike, no da se time operatori u vrijeme velike inflacije i drugih pritisaka mogu koliko-toliko osigurati tijekom obveznog trajanja ugovora korisnika.

Smatraju i da, ako to uvedu svi telekomi, prelazak od jednog ka drugom operatoru korisnicima neće puno donijeti jer će svi imati manje-više iste uvjete.

d’Rural – do 15. siječnja je otvoren javni poziv za dodjelu potpora

Na službenoj stranici Grada Metkovića objavljena je obavijest o otvorenim pozivima za dodjelu potpora do 15. siječnja 2023. godine.

Prijavom na otvorene pozive za dodjelu potpore postanite pokretač ruralnog područja u sklopu provedbe EU projekta dRural! Pozivima će se financirati te osigurati podrška za poticanje inovacija te razvoj ruralnih područja putem potpora u vrijednosti od 5.000€ do 50.000€. Pozivi su otvoreni do 15. siječnja 2023. godine.

Glavni je cilj projekta dRural zajednički razvoj i implementacija digitalnog rješenja temeljenog na korištenju podataka iz postojećih uslužnih platformi koje građanima ruralnih područja pružaju višestruke inovativne usluge uz stvaranje mogućnosti za gospodarski rast te poboljšanje kvalitete života. Drugim riječima, kroz dRural će se uspostaviti referentno tržište usluga za europska ruralna područja.

Dubrovačko – neretvanska županija, uz regiju Extremadura (Španjolska), Jämtland – Härjedalen (Švedska) i Gelderland Midden (Nizozemska), predstavlja jedno od četiri dRural pilot područja – tržišta usluga. DRural otvoreni pozivi za inovativne usluge fokusiraju se na dvije vrste usluga koje će se nuditi kroz tržište usluga.

Jednostavne usluge namijenjene su OPG-ovima, obrtnicima te mikro, malim i srednjim poduzetnicima (MSP) a putem istih se omogućuje istima da ponude svoje usluge/proizvode na dRural tržištu usluga uz potporu od 5.000€ za postavljanje i promicanje usluga na regionalnom tržištu.

Složene su usluge predviđene za razvijanje usluga dodane vrijednosti integriranjem postojećih vanjskih podatkovnih platformi u dRural Core metaplatformu. Predviđeni profil prijavitelja podrazumijeva organizacije s više kapaciteta i iskustva u istim i/ili sličnim uslugama. Planirani iznos potpore za potrebe razvijanja ovakve vrste usluga iznosi 50.000€, a sve s ciljem podrške kvalitetnom pozicioniranju takvih usluga na regionalnom tržištu (po Vašem izboru), odnosno konačnog poboljšanja razine kvalitete života u ruralnim područjima.

Detalji otvorenog poziva dostupni su OVDJE.

Projekt provodi Grad Metković, Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s  Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA-om, Dom zdravlja Metković, Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku (TERA) te  partneri iz Španjolske, Belgije, Italije, Švedske, Nizozemske, Irske i Srbije. Projekt dRural je financiran u sto postotnom iznosu iz EU programa OBZOR 2020., ukupne vrijednosti 15.296.927,50 eura. Traje do 30.06. 2024. godine i namijenjen je pametnim ruralnim zajednicama, revolucionarnom projektu koji promiče holistički razvoj ruralne zajednice, održivost digitalne inovacije i socijalnu koheziju.

Za više informacija možete nas kontaktirati putem e-mail adresa:

  • opencalldrural@tera.hr
  • birgit@tera.hr
  • niko.bojbasa@metkovic.hr
  • bbebic@dunea.hr

Kako ćete znati jesu li vam podvalili lažne novčanice eura? Iz HNB-a poručuju kako to možete otkriti u četiri koraka, evo i kako

Iz policije su upozorili kako zadnjih dana primaju više dojava da prevaranti umjesto originalnih eura za plaćanje koriste filmske rekvizite novčanica u toj novoj hrvatskoj valuti.

Za lakšu provjeru autentičnosti novčanica, HNB preporučuje četiri koraka – osjeti, pogledaj, nakreni, provjeri.

Građani su pozvani da osjete papir i reljefnost novčanice, pogledaju je prema svjetlu i provjere ima li vodeni znak i zaštitnu nit, prozirnu brojku te prozor s portretom.

Kako bi provjerili njihovu originalnost, euro novčanicu mogu nakrenuti i provjeriti hologram, brojku koja mijenja boju,  sjajnu traku i prozor s portretom.

Na novčanicama postoji i mikro pismo koje se provjerava korištenjem povećala, a dodatna svojstva moguće je provjeriti korištenjem UV lampe, zaključuju u policiji i građane obavještavaju da detaljne video upute i fotografije mogu vidjeti na stranicama HNB-a.

Za prelazak granice uskoro bi nam mogao trebati samo – mobitel

Hrvati koji će ići na put izvan Schengena, za koji im ne treba putovnica, uskoro bi mogli putovati bez papira. Pametna putovnica dostupna klikom na mobitelu razvija se upravo u Hrvatskoj. Kako će to funkcionirati?

Zamislite idete na dalji put, ali putovnica vam više ne treba jer za prelazak granice dovoljno je samo skenirati mobitel. Ne zvuči više toliko nevjerojatno – ovaj scenarij mogao bi se u Hrvatskoj dogoditi prije nego mislimo.

Hrvatska je jedna od četiri zemlje u kojoj se razvija pilot-projekt digitalne putovnice, javlja Zimo.dnevnik.hr.

Za sada je sve u začetku i to će trajati barem godinu dana, objašnjavaju u AKD-u koji razvija sustav. A kako će funkcionirati? Za početak putnik bi morao najaviti put.

Neće morati davati putovnicu na pregled na klasičan način nego će je jednostavno nasloniti na čitač. Već će u mobilnoj aplikaciji biti spremljen elektronički zapis koji će biti proslijeđen granici, kaže Blaž Sviličić, direktor Sektora proizvodnje AKD-a.

Navike Hrvata u prošloj godini govore da se više putovalo prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori nego prema Schengenu. U 68% slučajeva koristili su osobne iskaznice, a 32% putovnice. Raslo je i njihovo izdavanje – od kraja studenog do prosinca, što zbog nogometnog prvenstva, što zbog vraćanja u staro normalno, izdano ih je 18.159, a godinu dana prije 12.507. Digitalna putovnica, jednom kada zaživi, trebala bi se nalaziti u digitalnom novčaniku – u aplikaciji Certilia u kojoj se već može koristiti digitalna osobna.

Nova e-osobna u svom digitalnom obliku može koristiti kao zdravstvena iskaznica, elektronički potpis ili možete online predati zahtjev za izdavanje putovnice. Ali prije svega toga morate je prvo aktivirati.

Do kraja listopada prošle godine aktivirano ih je oko 30 tisuća, i ta brojka raste. Jer sada oko aktivacije u policijskim upravama pomažu studenti.

Nakon njene aktivacije može se koristiti 99 usluga. Od zahtjeva za putovnicom, do preuzimanja rodnog lista ili liječničkih nalaza. Dnevno te usluge u prosjeku koristi oko 38 tisuća ljudi.

Do danas su e-Građani korišteni 119 milijuna puta – što znači da smo otprilike toliko puta manje otišli na šalter.

U spomen na Zdravka Mustapića (1947. – 2022.)

Negdje početkom 2013. počeo sam prilično redovito ići na kulturna događanja u neretvanskom kraju. Brzo sam uočio da takvim skupovima redovito nazoči jedan stariji, tihi  gospodin. Ne sjećam se više kako, no uskoro smo malo-pomalo počeli razgovarati. Tako sam saznao da se zove Zdravko Mustapić, da je Slivanjac kao i ja.

On je bio podrijetlom sa Stolova, a moji su korijeni vezani za Utovčevo Selo. Ispalo je da je u osnovnu školu na Slivnu išao s mojim ocem Antom u isti razred. On je nastavio školovanje u gimnaziji u Pločama te se poslije fakultetski obrazovao. To danas može zvučati samo po sebi razumljivo, no tad to nije bilo tako često. Slivno je bilo zabačeni kutak Neretvanske krajine bez struje, vode i asfalta. Živjelo se skromno, da ne kažem siromašno, od škrte zemlje i ponešto od stočarstva.

U takvim životnim okolnostima školovanje nije bilo prioritet i bilo je izniman trošak za prosječnu seljačku slivanjsku obitelj. Unatoč tome, on se je školovao sve do zlosretne propasti hrvatskog proljeća. Kao i mnogi drugi studenti, uključio se je u nacionalno gibanje na sveučilištu. Zbog toga je 1972. bio stavljen pred izbor napustiti školovanje i pobjeći iz Hrvatske ili ostati, suočiti se s uhićenjem i svime što bi nakon toga uslijedilo.

Odlučio je otići u emigraciju te se je nastanio u Londonu. Bio je tamo stranac s oskudnim poznavanjem jezika osuđen na najteže poslove. Hrvati se očito svugdje lakše snađu nego u Hrvatskoj, pa je vrlo brzo pronašao posao i nastavio s izbjegličkim životom. Sve to samo po sebi ne bi bilo znatno drukčije od desetaka tisuća drugih priča onih koji su iz političkih razloga bježali iz Hrvatske da nisam sasvim slučajno saznao da je naš Zdravko bio i pjesnik koji je poeziju objavljivao u emigrantskoj Hrvatskoj reviji koju je uređivao Vinko Nikolić. Bila je to vjerojatno najvažnija tiskovina izbjeglih Hrvata koja svoje korijene ime u predratnom vremenu, a i danas izlazi kao tromjesečnik Matice hrvatske.

Skroman kakav je bio, on sam se nikad nije time pohvalio. Saznao sam za to sasvim slučajno listajući brojeve toga časopisa iz sedamdesetih, gdje u 4. broju iz 1974. naletjeh na njegovu omanju zbirku pjesama. Hrvatskih izbjeglica u Londonu onoga vremena nije bilo mnogo i bilo je teško vjerovati da postoje baš dva Zdravka Mustapića, zato sam ga odlučio pitati je li on taj. Na jednu popodnevnu kavu ponio sam Hrvatsku reviju i upitao ga za autorstvo. On je stidljivo spustio glavu i potvrdio da jest. Upitah ga čega se stidi, rekoh mu da poezija nije loša niti bi Vinko Nikolić kao urednik, a i pjesnik objavio u svojoj tiskovini lošu poeziju. On je svejedno ustrajao na tome da pjesme nisu dobre. Ja sam onda bio, a i sad sam mišljenja da su to dobre pjesme u kojima se jasno razaznaje tuga prognanika, gorčina zbog uništenih ideala i izgubljenost u stranom svijetu.

Takvu poeziju vrlo vjerojatno neće i ne mogu osjetiti oni koji Hrvatsku nisu sanjali, no to ih ne priječi da danas od nje žive, no razumjet će je oni koji za Hrvatsku žive, a ne od nje. To je dovoljno, a valjda i normalno. U pjesmama doslovno nudi svoj život kao žrtvu za slobodnu Hrvatsku, kao u pjesmi Hrvatska, ljubavi moja, ili, na drugom mjestu, piše o sebi kao izbjeglici koji luta i stisnutih zuba guta pljuvačku nadimajući se od poniženja. U pjesmi Papar i ruže opisuje stanje u Hrvatskoj poslije Karađorđeva te doslovno kaže:

Pravedne nas zatvaraju i sude
Nedužne nas premlaćuju i krive
Lažne nam pripisuju etikete
Krivim nas imenom krste
I prognane nas sramote…

U tako malo riječi nitko nije tako dobro opisao sudbinu one generacije domoljuba koja je sudjelovala u hrvatskom proljeću i za to plaćala veliku cijenu sve do obnove države 1990. Ljuti ga i nepoznavanje i nezainteresiranost Engleza za hrvatsko pitanje, pa u pjesmi Priče, priče – ponavljane, ponavljane jedva skriva svoj bijes pred Englezom koji mu, ispijajući pivo, pripovijeda da je bio u Dubrovniku i proputovao čitavu obalu, a ne zna da je bio u Hrvatskoj. Još 1974., kad je u Hrvatskoj reviji objavio pjesmu Dolazi ljeto, bio je uvjeren da izbjeglištvo neće dugo trajati jer piše kako sada putnice nema, no da će proći još samo koje ljeto pa da će i on putovati.

Još je mnogo vode proteklo Neretvom dok Hrvatska nije postala slobodna. Tad se je s hrvatskom putovnicom/putnicom vratio i Zdravko. Svi smo mi gunđali jer je država ovakva ili onakva, no on nikad nije, barem ne u mome društvu. Valjda je bio sretan što država napokon postoji. Ljutilo ga je što bivši komunisti, pa i negdašnji vatreni Jugoslaveni i dalje o mnogo toga odlučuju, no uvijek bi naglasio da treba vremena i da će sve jednom doći na svoje mjesto. Ja bih se složio uz opasku da tad nas sigurno više neće biti tu da tome nazdravimo, a on bi se tome samo šutke tužno nasmijao.

Pomogao mi je prikupiti stare često i već zaboravljene riječi za Rječnik slivanjskih govora, dugo smo se spremali otići na njegove Stolove gdje mi je htio pokazati lokalitet koji su njegovi roditelji zvali Grebljem. Je li riječ o gomilama, stećcima ili o čemu drugom, ne znam, no sad mi valja tamo bez njega. Mislili smo da će vremena biti, ali smrt, ta nevesela dama za čijim društvom rijetki žude imala je drukčije planove.

Posljednji smo se put susreli dan prije smrti, ništa nije ukazivalo na rastanak. Bio je neobično veseo i živahan, kao i uvijek kratko smo porazgovarali ne sluteći da je to posljednji put. Za koji smo ga dan ispratili u vječnost na slivanjskom groblju svetog Stipana. On je sada na boljem mjestu i vjerojatno me gleda prijekornim pogledom jer se nije volio isticati. Ja ovo nisam mogao prešutjeti jer Zdravko Mustapić, taj tihi i dobroćudni hrvatski pjesnik, zaslužuje biti upamćen.

Zadnje objavljeno