U četvrtak, 22. lipnja u popodnevnim satima ispred župne kuće pojavilo se dvoje hodočasnika iz Denvera – USA, objavila je Župa sv. Ilije Metković.
Odmah ponudiše knjižicu s mnoštvom potvrda u kojim su sve župama i samostanima odsjeli na njihovom putu koji je započeo u Trstu 28. svibnja i nastavlja se prema Međugorju gdje bi trebali doći 24. lipnja.
Iako umorni od pješačenja odmah su pitali kad je sv. misa na kojoj su rado sudjelovali kao i na samom klanjanju pred Presvetim iako ne razumiju gotovo ni jednu riječ.
Ovaj mladi bračni par Sam i Allison Tomaso, koji se vjenčao nedavno, htio je ići na hodočašće prije svog vjenčanja kako bi ih dragi Bog blagoslovio i utvrdio u zajedništvu uspio je svoju želju ostvariti tek sad.
Nakon doručka i ugodnog razgovora zaputili su se prema svom cilju, objavila je Župa sv. Ilije Metković.
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u ulicama Hercegovačka (od nadvožnjaka do graničnog prijelaza), Marka Marulića (od graničnog prijelaza do skretanja prema časnim sestrama) i S. S. Kranjčevića da je danas, 23. lipnja došlo do prekida u isporuci vode zbog iznenadnih radova na vodoopskrbnoj mreži. Ponovno uspostavljanje opskrbe očekuje se oko 12 sati.
Kako su izvijestili iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom, zabranjeni pesticid klorpirifos otkriven je u brašnu prerađenom u razne pekarske proizvode u Austriji, a sirovina, sporna pšenica, stigla je iz Češke.
Rizik je ozbiljan, pesticid je otkriven službenom kontrolom inspektora na tržištu, a naloženo je hitno povlačenje svih pekarskih proizvoda s prodajnih mjesta.
Ističe se kako je sporan proizvod zapravo brašno. Zemlja prijave je Austrija, a porijeklo proizvoda je vezano uz tu zemlju, ali i Češku, odakle je stigla zabranjenim pesticidom tretirana pšenica.
Pekarski proizvodi, osim u Hrvatsku, distribuirani su u sljedeće zemlje: Austrija, BiH, Bugarska, Kostarika, Češka, Njemačka, Mađarska, Italija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska i Švicarska.
Zbog čega je klorpirifos štetan za zdravlje? Brojne studije i istraživanja, naime, dovele su do zaključka kako je klorpirifos, među ostalim, zaslužan za štetne neurotoksične učinke.
Stručnjaci koji su provodili istraživanja napominju kako se upravo taj pesticid povezuje s poremećajima u razvoju mozga i hormonskoga sustava kod djece, autizmom, zaostajanjem u rastu i smanjenom inteligencijom.
Izgradnja hidroelektrane Dabar se nastavlja čime projekt Gornji horizonti ulazi u novu fazu. Dolina Neretve, nekada prozvana hrvatskom Kalifornijom mogla bi tako postati beživotna slana pustinja. Naime, zbog prodora slane vode u podzemne vodotokove suše se pojedine sorte mandarina a zaslanjenje tla smanjuje obradive poljoprivredne površine namijenjene intenzivnoj sadnji povrtlarskih kultura, piše Dubrovački vjesnik.
Kako se već pisalo Vlada Republike Srpske potpisala je ugovor s Kinezima o financiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, snage 251,80 gigavata po satu proizvodnje električne energije čija je vrijednost 190 milijuna USD. Hidroelektranu će, prema ovom dogovoru, graditi kineska kompanija China Energy Gezhouba Group, a kreditirat će je kineska državna banka Eskim, na osnovu garancija Republike Srpske.
Podsjetimo, projektom hidroenergetskog korištenja voda Gornji horizonti, predviđena je izgradnja triju hidroelektrana – Dabar, Nevesinje i Bileća. Riječ je o projektu koji je izazvao je veliku zabrinutost u Hrvatskoj, poglavito u dolini Neretve, jer se strahuje da će preusmjeravanje slatke vode uništiti neretvansko ušće i kompletan donji tok.
Ekolozi i ljubitelji prirode sa obadvije strane granice slažu se kako će Hidroelektrana Dabar u Republici Srpskoj ostaviti bez dostatnih količina vode područje uz dolinu Neretve, što će dugoročno biti katastrofalno za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak ljudi na ovim prostorima.
Uz neretvanske poljoprivrednike Gornji Horizonti ugrožavaju i malostonske školjkare. Naime, zbog manjeg dotoka slatke vode u Malostonski zaljev remeti se omjer saliniteta vode, što je iznimno važno za razmnožavanje i uzgoj kamenica i mušula. Osim što je ugrožena poljoprivredna proizvodnja i školjkarstvo bez pitke vode moglo bi ostati više od 150 tisuća stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije jer zbog niskog vodostaja Neretve poglavito u ljetnim mjesecima presušuju brojna kraška vrela i izvori, koji su povezani sa izvorom u Prudu, sa kojega se napaja Regionalni vodovod Neretva- Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet.
Upravo je Hidroelektrana Dabar najveći elektroenergetski projekt Republike Srpske a projekt predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera, zbog čega rijeka Neretva ostaje bez vode. Što se radi u Dabru pogledajte u videu koji je na svom facebooku objavio Ilija Tamindžija.
Pelješki most dobitnik je prestižne i svjetski priznate nagrade koja se dodjeljuje na Međunarodnoj konferenciji o mostovima održanoj u američkom National Harboru, pokraj Washingtona. Udruženje inženjera zapadne Pennsylvanije u SAD u sklopu godišnje Međunarodne konferencije za mostove dodjeljuje nagrade u više kategorija projekata mostova u čast istaknutih inženjera koji su imali značajan utjecaj na mostogradnju u svijetu, piše Večernji list.
Medalja Gustav Lindenthal dodjeljuje se za pojedinačno, nedavno izvanredno postignuće u izgradnji mostova koje pokazuje tehničku i materijalnu inovaciju, estetsku vrijednost, sklad s okolišem ili uspješno sudjelovanje u zajednici. Hrvatske ceste su dobitnici godišnje nagrade 2023. za most Pelješac u kategoriji za izvanredno inženjersko postignuće koje obuhvaća estetski ugodnu i ekološki prihvatljivu praksu u mostogradnji.
Voditelj projekta Cestovnog povezivanja južne Dalmacije Goran Legac primio je u ime HC-a ovu vrijednu nagradu, a koja svrstava Pelješki most uz bok mnogih velikih projekata mostogradnje u svijetu. Legac tako navodi da su neki od prijašnjih dobitnika ove nagrade poznati vijadukti i mostovi u svijetu – 2001. Oresund Fixed Link Bridge Project u Danskoj, 2003. President JK Bridge u Brazilu, 2005. Viadukt Millau u Francuskoj, 2007. most br. 3 preko rijeke Yangtze u Nanjingu, Kina, i mnogi drugi.
Legac je na dodjeli nagrade za HC od neposrednih sudionika u projektu bio u društvu revidenta izvedbenog projekta čelične konstrukcije mosta Stevea Thompsona iz RAMBOLL-a iz Danska. Legac ističe i da je zanimljiv podatak je da se u SAD-u za izgradnju i rekonstrukcije mostova godišnje izdvaja na razini ili više nego što iznosi ukupan godišnji proračun Republike Hrvatske, oko 23 milijarde dolara.
China Road and Bridge Corporation (CRBC), koji je gradio Pelješki most, objašnjava Legac, nominirao je most koji je spojio hrvatsku za ovu nagradu i to za ciljanu kategoriju uklapanja u okoliš. Postoje, veli Legac, i veći i kompleksniji mostovi, ali Pelješki most je nagrađen za estetski ugodnu i ekološki prihvatljivu praksu u mostogradnji.
Kaže da mu je žao što na dodjelu nagrade zbog drugih obaveza nije mogao doći glavni projektant mosta, Marjan Pipenbaher, a nisi mogli doći ni predstavnici CRBC-a zbog poteškoća oko viza. “Ove nagrade Amerikanci dodjeljuju po struci. Tu struka pobjeđuje, politika nema veze s tim. Amerikanci su nas primili zbilja srdačno i s velikim poštovanjem. Poštuju naše postignuće, iznenadio sam se koliko je to pozitivno ocijenjeno s njihove strane”, govori Legac. Dodaje da nije lako bilo dobiti ovu nagradu, nominacije su bile u rujnu, uža odluka se donosi u siječnju, a konačna odluka se donosi svibnju.
“Dobili smo samo obavijest da smo dobitnici, to nas je jako iznenadilo. Mi smo dobili nagradu jer svatko može prijaviti nominaciju, a dobitnik je samo upravitelj odnosno vlasnik projekta, a to su Hrvatske ceste “, kaže Legac.
Ronioci iz ronilačkog kluba Delta 5 iz Metkovića nastavili su svoj projekt dokumentiranja olupina u Jadranu.
Pije nekoliko dana su objavili dokumentarni film o olupini njemačkog torpednog čamca S 57 koja se nalazi na dubini između 22 i 38 metara s vanjske strane poluotoka Pelješca, u blizini naselja Željana.
Ronioci koji su sudjelovali u ovom poduhvatu su Toni Kuran , Michelle Giovanni Ventura, Ivana Tutavac, Marin Bockovac, Dominik Lopin i Teo Lopin. Montažu filma su napravili u suradnji s foto studijem Veraja (Marin Veraja).
Olupina njemačkoga torpednoga čamca S 57 možda je najpoznatija olupina južnoga Jadrana. Posada je 19. kolovoza 1944. potopila čamac nakon što nije mogla otkloniti oštećenje koje su mu nanijeli britanski ratni brodovi. Olupina se smjestila u neposrednoj blizini južne obale Pelješca. Jedna od većih atrakcija na brodu dvocijevni je protuavionski top na krmi s još uvijek pokretnim mehanizmom za okretanje, unatoč tolikim godinama pod vodom.
Dokumentarac je inspiriran knjigom Blago Jadranaautora Danijela Frke i Jasena Mesića. Autori su iskazali zadovoljstvo i suglasnost za ovakav način suradnje što je ujedno i promocija njihove knjige koja služi kao vodič za ronioce u našem dijelu Jadranu. Danijel Frka je upravo napisao i novu knjigu Potonulo blago Jadrana koja je trenutno u pretprodaji i izlazi u srpnju ove godine.
U nedjelju, 18. lipnja je održana posljednja regata za Kup Dalmacije u Posedarju. Ukupno je nastupilo šest posada među kojima i VK Neretvanski gusar.
Medalje su osvojili:
Luka Rajić i Toma Bebić u dvojcu na pariće, 3. mjesto – kadeti KMB
Tonka Talajić u skifu, 3. mjesto – kadetkinje KŽB
Dora Zvonić i Gabrijela Bubalo u dvojcu na pariće, 1. mjesto – juniorke B
Toni Milan, Gabrijel Gluščević, Noa Bebić, Marin Plećaš u četvercu bez kormilara, 2. mjesto – juniori A
Roko Mijić u skifu, 2. mjesto – kadeti KMA
Laura Mijić i Lara Volarević u dvojcu na pariće, 3. mjesto – kadetkinje KMA.
Trenutno se dio veslača VK Neretvanski gusar nalazi na Ramskom jezeru gdje se pripremaju za nadolazeće Hrvatsko veslačko prvenstvo koje će se održati u Zagrebu 1. i 2. srpnja.
Natjecanja u Mini kupu još nisu završena, nastavak natjecanja bit će u jesenskom periodu.
Ovo što se u posljednje vrijeme događa na cestama je strašno… svakodnevno svjedočimo o nesrećama u kojima stradavaju vozači, putnici i pješaci. I ne možemo se načuditi na koji se način to događa… kao u filmovima.
A sada pogledajte scenu na brzoj cesti od A1 prema Pločama, u tunelu Međak (kod čvora Čeveljuša)…
Učenici Gimnazije Metković sa svojim su mentorima briljirali prošlog vikenda u projektu Škole budućnosti, na Danima inovacija – STEMwaves. Kući su se vratili s nagradama za najuspješnije programiranje heksapoda. Ovaj rezultat nije slučajnost. Metkovska gimnazija može se pohvaliti izvrsnim rezultatima svojih učenika.
„Ova jednodnevna konferencija o inovacijama u podučavanju informatike i robotike održana je u Svetoj Klari na modernom kampusu Alpha Centauri tvrtke Infobip koja je, uz STEMI i A1 Hrvatska, nositelj projekta Škole budućnosti. Uz brojne izlagače i sponzore iz svijeta tehnologije te igre i izazove za sudionike predstavljeni su najuspješniji uratci ovogodišnje sezone Škole budućnosti. Tako su naši učenici Ana Jelčić, Marija Žderić, Valentina Šutalo i Lovre Galov prezentirali svoj rasplesani heksapod za koji su oni i njihove mentorice, prof. Ljubica Jerković i prof. Petra Ujdur, nagrađeni vrijednim nagradama”, objavila je Gimnazija Metković. Uz pobjedničku ekipu 3. b sudjelovalo je i dvadesetak učenika prvih, drugih i trećih razreda ove škole koji dijele njihov interes za računarstvo i robotiku.
“Učenici su izjavili kako je upravo zahvaljujući ovakvim aktivnostima naša škola postala više od obične, gdje učenje nije naporno nego se uči stvaranjem. U svojoj su prezentaciji iznijeli izazove s kojima su se nosili prilikom osmišljavanja i programiranja koreografije za svog robota, ali i podsjetili da prava inženjerska perspektiva zahtijeva neprestalno učenje i poboljšavanje”, navode iz Gimnazije.
Mentorica, nagrađivana profesorica matematike, Ljubica Jerković kaže kako su s projektnim aktivnostima krenuli još lani u listopadu. Inženjeri iz STEMI-ja su održavali online edukacije za profesore, detaljno prolazili sve cjeline kurikula i neprestano bili raspolaganju za sve možebitne nejasnoće ili poteškoće.
– Učenici i profesori od početka projekta imaju pristup STEMI Labu – virtualnoj učionici za vođenje nastavnog procesa sa svim nastavnim materijalima na jednom mjestu. Tu se nalaze interaktivne prezentacije, upute za učenike i profesore, predlošci za rad na nastavi, rubrike za evaluaciju, ankete, a kroz chat je osigurana stalna podrška. Kako bi se što bolje organizirali i sve stigli na vrijeme, imali smo rokove: do 23. prosinca složen Hexapod, 15. veljače napravljenu mobilnu aplikaciju, 6. travnja dizajn svih dijelova robota i 26. svibnja plesnu koreografiju. To je uistinu pomoglo. Istina je da smo često dovršavali pet do podne, ali je na kraju sve bilo u roku – prepričava za Dubrovački vjesnik prof. Jerković.
Završni projekt je trebao zadovoljiti zadane kriterije, kao što su aplikacija u App inventoru, 3D izradu krovne i temeljne ploče ili ples hexapoda kroz arduino kod a trebalo je voditi računa i o tome da ples na snimci mora trajati najmanje minutu i da plesni koraci moraju odgovarati odabranoj glazbi i ritmu, a ovako to izgleda https://bit.ly/za_elizu_stemi.
– Odlazak u Zagreb na Dan inovacija, završnu konferenciju, nam je snažan motivacijski faktor od početka. Bili smo i prošle godine, oduševili se svime što smo vidjeli i doživjeli, vratili se s idejom „Think Big“, motom prošlogodišnje konferencije i u duhu te ideje nastavili. STEMI je, uz Infobip i A1 Hrvatska, i ove godine pripremio nezaboravan spektakl i hvala im za to. Na ovogodišnjem Danu inovacija, 17. lipnja 2023. u Zagrebu, je predstavljeno novo ime projekta Škola budućnosti – STEMwave. Osnovna ideja ostaje ista, učiniti učenje zabavnim i motivirajućim. Osim u Hrvatskoj, u kojoj je projekt prema STEMI-jevoj statistici, u 2022./2023. okupio 3959 učenika, 459 učitelja i 228 škola, prisutan je još u Bosni i Hercegovini i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ovaj projekt je izuzetno iskustvo, širi horizonte i pomiče granice te ga iskreno preporučam – kaže prof. Ljubica Jerković.
Članovi HPD Gledavac su u nedjelju, 18. lipnja postavili putokaze i obnovili markaciju prema najvišem vrhu Rujnice, Babinu gomilu (735 mnv) koja je ujedno i kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice.
Početak staze je u selu Desne. Nove postavljene table će pomoći planinarima u snalaženju, prije svega onima koji nisu domaći i nije im lako pronaći počekat staze. Uspon na Babinu gomilu je za planinare popularan jer nije pretjerano zahtjevan i zahvaljujući povoljnom položaju omogućava daleke vidike (dolina i ušće Neretve, Pelješac i otoci, zaleđe prema Hercegovini).
Nadamo se da će uskoro biti i akcija čišćenja i obnove markacije i prema drugim vrhovima Rujnice (od Kabline pa dalje na sjever) jer bi to mogla biti vrlo zanimljiva i atraktivna ruta koja pruža užitak planinarenja i ljepotu Neretvanske doline.
