U srijedu, 2. kolovoza u organizaciji Ogranka Matice Hrvatske u Metkoviću postavljena je putujuća izložba Hrvati ujedinjeni kravatom kao priča kojoj je cilj bio povezati kravatu i njen svjetski značaj s hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima.

Na izložbi su kronološki iznesene priče o velikim sinovima hrvatske povijesti, a potom i priče o našim suvremenicima. Iako je kravata prepoznata kao odjevni predmet namijenjen prvenstveno gospodi, ovaj projekt nije zaobišao ni pripadnice ljepšeg spola. Tako su u ovoj priči pronašli svoje mjesto i prikupljeni ženski šalovi i marame. Kriterij uvrštenih eksponata bio je jednostavan i uključivao je slanje doniranog artefakta, poveznicu vlasnika s Hrvatskom (da je rođen u Hrvatskoj, potomak Hrvata i da je bio ili jest hrvatski iseljenik koji je na neki način ostavio trag u svijetu.

Nazočnošću nas je i fizički počastio dr. Josip Stjepandić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini, koji živi i radi u Berlinu, a također se nalazi i na jednim od plakata.

Predavanje doc. dr. sc. Josipa Lasića „Don Stjepan Gnječ i hrvatski jezični identitet na australskom kontinentu“ donio nam je informacije o istraživanju o očuvanju našeg sumještanina, kroz predani rad koji je Don Gnječ kroz četiri desetljeća ostavio u trajno nasljeđe. Bio je to temeljit model (o)čuvanja jezičnog identiteta u prekomorskome iseljeničkom krajoliku na jugu dalekoga australskog identiteta u iseljeništvu.

Potom se moglo saznati nešto više kroz predavanje gđe. Branke Bezić Filipović o „Hrvatskom iseljeništvu s područja Metkovića“. Branka je za svoj rad više puta nagrađivana i odlikovana, a ujedno je i autorica knjige „Hrvati ujedinjeni kravatom“. Podrobno je analizirala članke gospodina Ive Mišura o iseljeništvu neretvanskih Brljevića na Novom Zelandu, te njena istraživanja o obitelji Jerković (iz Gig Harbora), Bebić, Đugum i Batinović u Ameriku. Posebno je istaknula našeg Miljenka (Mike) Grgića iz Desana koji je odselio u Kaliforniju.

Zahvaljujući Grgichu utvrđeno je da je Zinfandel stigao u Ameriku s hrvatske obale. On je u knjizi dr. Maleša pročitao da su zinfandel i plavac mali ista sorta, pa je zatražio DNK analizu od University of California Davis. Nakon što su se u istraživanje uključili i hrvatski znanstvenici, potvrđeno je da je DNK Zinfandela identičan Kaštelanskomu crljencu.

Predsjednica Vekić je izložbu proglasila otvorenome, te posebno zahvalila gđi. Nadi Pritisanac Matulich, predsjednici Američkog hrvatskog kongresa na suradnji, te suorganizatorima American Croatian Professionals i croDiaspori.

Zaključila je: “Nadam se da će ova ideja koja povezuje kravatu i iseljeništvo naše Neretve pomoći u otkrivanju i prepoznavanju našeg kulturnog dobra koje je oduvijek bilo od svjetskog značaja! Naše opstojnosti i hrabrosti da se avatarom silne želje za boljim životom odlaskom u „terru incognitu“ ostavi neizbrisivi povijesni trag u nasljeđe!“

Izložba ostaje otvorena do 7. kolovoza 2023.