Na požarište su izašli vatrogasci iz JVP-a Ploče i DVD-a Kula Norinska i policija. Stigla su i kanadera koje je u jednom trenutku ometao dron u gašenju požara koje ionako otežava vjetar.
Povodom Svjetskog dana srca članovi udruge Veliko srce malom srcu iz Metkovića predstavili su rad Udruge danas, 30 rujna od 10 do 12 sati na Trgu kralja Tomislava.
Udruga okuplja liječnike, zdravstveno osoblje, roditelje i djecu sa srčanom problemima, a kako doznajemo od Merite Manenice najteža srčana greška je sindrom hipoplastičnog lijevog srca (kada dijete nema lijevu stranu srca i to zahtjeva puno operativnih zahvata). Do sada se to najčešće izvodilo u inozemstvu, a sada to rade i naši kardiolozi u Zagrebu. Na području Metkovića trenutno je šestoro djece s ovom srčanom greškom od kojih su dvoje imali transplantaciju srca.
Osim prezentacije rada Udruge članovi su organizirali i humanitarnu prodaju (majica, šalica, rokovnika, platnenih vrećica…) u svrhu kupnje medicinske opreme za djecu sa srčanim problemima.
Predsjednik Udruge je kardiokirurg dr. Dražen Belina koji je liječio gotovo su djecu s područja Doline Neretve. Važno je napomenuti da liječnici iz KBC Rebro ima dobru suradnju s kolegama u OB Dubrovnik, konkretno s pedijatricom Dijanom Grizelj-Kalčić.
1 of 2
Veliko srce malom srcu je neprofitna, humanitarna udruga liječnika, zdravstvenog osoblja i roditelja djece s prirođenim srčanim greškama i drugim srčanim bolestima. Osnovana je 1994. godine u Zagrebu, kao takva je jedna od najstarijih u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj je preko 10.000 djece sa prirođenim srčanim greškama. Svake godine rodi se oko 350 djece, te se otkrije još oko 150 djece u starijoj životnoj dobi u toku jedne godine što znači gotovo 500 djece godišnje.
Osnovni su ciljevi Udruge:
razvijanje svijesti o potrebi ranog utvrđivanja srčanih grešaka;
potpora njihovom pravodobnom i pravilnom liječenju;
prikupljanje sredstava za neophodne uređaje, pomagala i lijekove
osvješćivanje građana Republike Hrvatske o tome što znači biti dijete sa prirođenom srčanom greškom ili bolesti, što znači biti njihov roditelj ili liječnik
pružanje psihološke pomoći roditeljima djece sa srčanim bolestima i greškama
Čočina jama je ustvari špilja malih dimenzija s dvjema dvoranama i završnim uskim kanalom, nalazi se kod Novih Sela iznad Bebića kuća.
Pored već opisane podzemne svojte – endema, Trichoniscus matulici metkovicensis Buturović, 1955. ( podvrsta jednakonožnog raka ) po čemu je Čočina jama postala tipski špiljski lokalitet.
Nedavno je u jami otkrivena i nova vrsta pseudoškorpiona koju su znanstveno opisali biolozi Dora Hlebec (Hrvatska) i Mark S. Harvey (Australija) pod latinskim imenom Lasiochernes marinae, izvijestila je Udruga Baštinik.
Od drveta, starih predmeta, odbačenih komada alata, čak i ženskih ukosnica za kosu nastaju zanimljivi eksponati umjetnika iz Doline Neretve još zanimljivijeg imena – Koraljka Grebena (Jelenko Ujudr).
HTV je jučer u emisiji Kod nas doma objavio prilog od ovom zanimljivom neretvanskom umjetniku koji će nakon Šibenika svoju novu izložbu imati u Zagrebu.
U Paket24 Premijer ligi B 4. kolo su večeras u Gradskoj sportskoj dvorani u Metkoviću otvorili Nexe, formalno kao domaćin, a ustvari gost i Metković – Mehanika.
Našičani su nadigrali Metkovce koji nisu imali prave prilike tijekom cijeloga susreta. Nexe je nakon početnih ispipavanja snaga u prvim minutama susreta preuzeo inicijativu te je već na kraju prvoga poluvremena imao debelu prednost (22:11). U istom ritmu su Našičani nastavili i u drugome poluvremenu te potvrdili ulogu favorita koje je završilo s rezultatom (38:29).
Kod Metkovaca najefikasniji je bio Amir Bašić (6/9), slijede Josip Čutura (4/5) i Hrvoje Batinović (4/4). Vratar Kozina je upisao 9, a Romić 2 obrane.
Kod Nexea najefikasniji strijelac je bio Marko Tomić (6/8), slijede Aleksandar Bakić (5/6) i Gal Marguč (5/5). Vratar Kuzmanović je upisao 8, a Radovanović 7 obrana.
U subotu, 30. rujna 2023. navršava se 150 godina od otvorenja Narodne čitaonice u Metkoviću. Tim je povodom Građanska udruga Metković 600 u suradnji s Hrvatskom poštom izradila prigodni poštanski žig koji će toga nadnevka biti u službenoj uporabi u poštanskom uredu Metković.
Uz to, Udruga je tiskala određenu količinu omotnica s citatom iz podužega govora don Mihovila Pavlinovića, koji je nazočio otvorenju Narodne čitaonice u Metkoviću 30. rujna 1873. godine. Na omotnicu je nalijepljena poštanska marka tiskana povodom 600 godina Metkovića.
Sve to bio je povod večerašnjem skupu u Gradskoj knjižnici Metković. Ivca Puljan se ukratko osvrnuo na rad udruge Metković 600 koja se želi baviti lokalnim temama, nadopunjujući tako rad drugih ustanova i udruga.
U ime Hrvatske pošte prisutnima se obratila Miljenka Manenica istaknuvši važnost ovakvih suradnji za lokalne zajednice, ali i šire. Žig će nakon upotrebe biti pohranjen u muzej Hrvatske pošte u Zagrebu i ako takav će ostati trajni spomen na ovu važnu obljetnicu za grad Metković i Neretvansku dolinu.
Potom su Ivica Puljan i ravnateljica Gradske knjižnice, Vesna Vidović, koristeći se prikazima povijesnih fotografija i dokumenta na velikom platnu, ukratko opisali povijesne okolnosti koje su dovele do osnivanja ove važne kulturne ustanove za Metković i povijesni razvoj Gradske knjižnice koja se danas nalazi u zgradi Vage.
Za sve je posjetitelje na kraju je bio pripremljen domjenak uz ugodno druženje.
Nedavno sam od gosp. Mije Ostojića upozoren na jedan lijepi akvarel vedute Metkovića koji se nalazi u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu.
Akvarel je rad slikarice Alme Pichler-Tennenberg rođ. Sova. Gđa. Alma je rođena u Zlataru 1894.godine, a preminula 1985.godine. Bila je kći Ane i Slavoljuba te udana za Rudolfa Pichlera Tennenberga, pukovnika austro-ugarske vojske.
Studij slikarstva upisala je na Privremenoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu 1908.godine.
U MUO nalazi se veliki broj njenih radova raznih mjesta iz Slovenije, kontinentalne Hrvatske, ali i primorskih i dalmatinskih mjesta. Najraniji radovi su već iz 1910.godine. Tako nalazimo i slike, i to sve akvarele Zlarina, Biograda, Hvara, Raba, Splita, Boke Kotorske, ali i jedan Zaostroga te našega Metkovića.
Ove dvije slike su nastale 1932.godine. Kako se ova slikarica odlučila da i naš mali gradić bude dio njenog slikarskog opusa, nikada nećemo saznati. Vjerujem da je, čekajući vlak na svom putovanju, odlučila napraviti sliku i Metkovića s mostom i crkvom sv. Ilije.
Možda je netko od vas već imao priliku se upoznati sa ovom slikaricom i njenim radom te vidjeti ovu sliku ali ja sam morao na ovaj način upoznati i širu publiku ljubitelja svega što ima veze sa našim gradom.
Bez formalnog ili projektnog udruživanje lokalnih turističkih zajednica, Dolina Neretve kao turistička destinacija nema budućnosti. Istaknuto je to na konferenciji pod nazivom „Neretva kao novi potencijal destinacijskog turizma” koju je u hotelu Narenta u Metkoviću organizirao Dubrovački vjesnik. O turističkom potencijalu doline Neretve koja je dugo bila prepoznata uglavnom po poljoprivredi, mandarinama i lubenicama, ovom prigodom govorili su predstavnici struke i politike istaknuvši da je izgradnja Pelješkog mosta dolini Neretve otvorila nove turističke mogućnosti.
Nakon uvodnih obraćanja, direktora Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacije Vinka Ursića Glavanović, pročelnice ureda župana, Žakline Marević te državnog tajnika Ministarstva turizma, Tončija Glavine uslijedila je panel rasprava kojom je moderirao direktor razvoja specijaliziranih izdanja Hanza Medije te glavni urednik Dubrovačkog vjesnika, Jadran Kapor.
Pozdravljajući sve okupljene direktor Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacije, Vinko Ursić Glavanović istaknuo je važnost ove konferencije.
– Svi ste čuli da se mediji trude biti prvi. Nama u Dubrovačkom vjesniku i Slobodnoj Dalmaciji još je važnije biti prvi u rješavanju životnih izazova naših čitatelja s kojima Dubrovački vjesnik živi već 73 godine a Slobodna Dalmacija punih 80. Zato ćemo danas na ovoj konferenciji po prvi puta zajednički razgovarati o dolini Neretve kao potencijalno novoj zvijezdi na hrvatskoj turističkoj karti-kazao je Ursić Glavanović.
ako se za Neretvu desetljećima govorilo da je hrvatska Kalifornija malo tko je pri tome mislio na pješčane plaže, gastronomiju i sve ono što prati turizam. Neretva je oduvijek bila perjanica mediteranske poljoprivrede ali ne puno više od toga, naglasio je Ursić Glavanović.
Konferenciju je u ime županije Dubrovačko-neretvanske pozdravila pročelnica ureda župana, Žaklina Marević koja je istaknula značenje Pelješkog mosta koji je učinio puno za turizam delte Neretve.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, Tonči Glavina ovom prilikom je govorio o turističkom potencijalu doline Neretve. Osvrnuo se na politiku Vlade RH koja, kazao je, jednako brine o razvoju svakog dijela Hrvatske. Posebno je istaknuo auto cestu do Dubrovnika koja će se naslanjati na Pelješki most.
– Hrvatski jug, Neretva i Dubrovnik mogu biti cestovna i avio destinacija, koja funkcionira tijekom čitave godine. Gosti koji dolaze radi gastronomije i agroturizma putuju tijekom čitave godine, kazao je Glavina, naglašavajući da će se osigurati dodatna sredstva iz EU fondova za razvoj turističkih kapaciteta.
Riječ je o projektima vrijednima pet milijardi EUR-a koja će se uložiti u projekte u manje razvijenim turističkim područjima. Tu nema razvijenih destinacija uz obalu.
Glavina je naglasio potrebu udruživanja lokalnih turističkih zajednica koje bi zajednički nastupale na turističkom tržištu navodeći kao primjer dobre prakse udruživanje turističkih zajednica Imotske krajine.
– Neretva je turistička destinacija koja je iako ima ozbiljne turističke rezultate tek zagrebala svoj turistički potencijal. Najveća prednost Neretve je upravo to što ima sve elemnte da bude cjelogodišnja destinacija. Destinacije koje se oslanjaju samo na turističko proizvod sunca i mora su kalendarski na neki način izolirane-istaknuo je Glavina.
Dolina Neretve ima sve preduvjete turističke destinacije koje u narednim godinama uz brzu prometnu povezanost treba iskoristi. Što joj za to još nedostaje, što još mora ponuditi da bi od izletničke postala odredišna destinacija samo su neka od pitanja na koje su odgovore tražili panelisti okupljeni u Metkoviću: direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Julijo Srgota, gradonačelnici Metkovića i Opuzena, Dalibor Milan i Ivan Mataga, načelnik općine Slivno, Smiljan Mustapić, agronom, Robert Doko, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona, Toni Glučina, zamjenica pročelnika upravnog odjela za gospodarski razvoj Ploča, Ivana Šalinović Radaljac.
A odakle ste Vi, gospođo?naziv je predstave koju su Ksenija Prohaska i Marijan Nejašmić Banić izveli sinoć u Gradskome kulturnom središtu Metković, objavio je metkovic.hr.
Riječ je o autorskome projektu cijenjene hrvatske glumice Ksenije Prohaske koja je tijekom svoje karijere uspjeh postigla i u Hollywoodu. Koautorica predstave je Ana Tonković, a režiju potpisuje Krešimir Dolenčić. Produkcija je Umjetnička organizacija Cabaret.
Radnja predstave odvija se kada Barbaru Oblak (Ksenija Prohaska) glavobolje dovedu do psihijatrijske ordinacije, a uz mnogo humora otvaraju se granice svih života koje je ona nosila u sebi, pitajući nas je li stvarnost zaista samo jedna ili je možda jednako stvarno i ono što izmislimo. Sve što nije prepušteno zaboravu čini našu sadašnjost koja se lakše podnosi uz osmijeh, a to će se najbolje pokazati trenucima u kojima se događa ova predstava. Dr. Mucić (Marjan Nejašmić Banić) nas vodi kroz seanse da bi osvijestio problem pacijenta, koji u principu uvijek negira i podešava prošlost onako kako mu se sviđa – a rješenje toga je vidjela publika na predstavi.
Teška prometna nesreća dogodila se jutros na dalmatinskom dijelu autoceste A1.
Kako doznajemo, sudar se dogodio na potezu između čvorova Šestanovac i Bisko. Zbog toga je prekinut promet kolnikom u smjeru Splita i Zagreba, a vozače se upućuje na okolne zamjenske ceste.
Zajedno s jučerašnja dva incidenta na zadarskom području, kod čvora Zadar istok i u tunelu “Sveti Rok”, riječ je o trećem zatvaranju Dalmatine u manje od 24 sata.