U moru poskupljenja stiže najava za još jedno koje će pogoditi one bez dopunskog zdravstvenog osiguranja jer se planira podići maksimalni iznos koji mogu platiti po jednom računu za medicinske usluge s trenutačnih 265,44 eura na 530,88 eura. Za one koji se još nisu odviknuli od kuna to je skok s 2000 kuna na 4000 kuna.
To udvostručenje cijene ili povećanje od 100 posto startat će dogodine, jednako kao i druga povećanja participacije što će biti manja i iznosit će oko 33 posto. Od tog podizanja participacije od građana se planira naplatiti 16,6 milijuna eura. Naravno, planirani iznos će smanjiti svi oni koji odluče napraviti dopunsko zdravstveno osiguranje, ali taj minus nikako nije gubitak jer će takvi građani od povremenih platiša medicinskih usluga postati stalni uplatitelji dopunskog osiguranja, piše Slobodna Dalmacija.
OVAJ TJEDAN U SABORU
Naveden je samo dio izmjena iz konačnog prijedloga zakona o osnovnom zdravstvenom osiguranju koji je Vlada uputila prošlog tjedna u Sabor na drugo čitanje, a na saborskom je dnevnom redu ovog tjedna.
Odlazak kod liječnika specijaliste u kombinaciji s više pretraga i snimanja, može osobu koja nema dopunsko nego samo osnovno zdravstveno osiguranje skupo stajati, no ne više od propisanog maksimuma po jednom računu.
Trenutačno je taj maksimum 265,44 eura po jednom računu, a dogodine se ta letvica podiže na 580,88 eura. Ili, kako se navodi u prijedlogu zakona, povećava se maksimalni iznos sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto proračunske osnovice na 120,26 posto, čime će se, pišu iz Ministarstva zdravstva koje je autor zakonskog teksta, pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava. Tako čak i obično vađenje krvi može biti skup sport ako imate samo osnovno zdravstveno osiguranje i veći broj stavki za analizu jer se po jednoj uputnici za vađenje krvi može skupiti lijep ceh kad se zbroji participacija od po 10, 20 i 30 eura po svakoj stavci.
Neki su nakon takvog vađenja krvi uzeli dopunsko zdravstveno osiguranje, a drugi su rekli da su i dalje u plusu kad usporede ceh s godinama neplaćanja dopunskog osiguranja. Svatko za sebe broji plusove i minuse, no savršeno zdravlje je jedino na što nitko ne može računati.
Od prvog će se dana iduće godine, u odnosu na trenutačne tarife, po svakom danu bolničke zdravstvene zaštite uvećati postotak proračunske osnovice s 3,01 posto na 4,01 posto ili s 13,29 eura na 17,70 eura po svakom danu bolničkog liječenja.
Participacija se za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici te za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i u kući uvećava s 0,75 posto na jedan posto proračunske osnovice, što znači da s 3,31 euro raste na 4,41 euro.
Participacija za specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite, za ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom tih pomagala i proizvoda podiže se s 1,5 posto na dva posto proračunske osnovice ili sa 6,62 eura na 8,83 eura. Za dentalna pomagala osobe od 18 do 65 godina starosti plaćat će najviše 176,97 eura umjesto sadašnjih 132,74 eura participacije koja raste s 30,07 na 40,09 posto proračunske osnovice, a stariji od 65 godina 88,46 eura umjesto 66,35 eura jer se uvećava postotak proračunske osnovice participacije s 15,03 na 20,04 posto.
KONTROLA BOLOVANJA
Sve te navedene participacije što se plaćaju osobno ili dopunskim zdravstvenim osiguranjem prihod su ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite. Participacija što je plaćaju oni bez dopunskog osiguranja izabranim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i za izdavanje lijeka po receptu, dogodine se neće mijenjati i ostat će 1,32 eura ili na 0,30 posto proračunske osnovice, a te su participacije prihod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Osim promjena vezanih uz plaćanje participacije s čijom će se primjenom početi prvog dana iduće godine, ranije će se početi s ostalim odredbama, već nakon što zakon izglasa Sabor i prođe osam dana od objave u Narodnim novinama.
Jedna od tih novosti je podizanje dobne granice sa 65 na 70 godina za korištenje bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tako su trenutačno poslodavci koji zapošljavaju radnike sa 65 i više godina, obvezni tim radnicima plaćati bolovanje, dok su obrtnici dužni plaćati bolovanje sami sebi, a ubuduće će i stariji radnici kod poslodavaca i obrtnici ostvarivati prava na naknadu plaće na teret sredstava Zavoda, odnosno državnog proračuna uz uvjet navršenih 15 godina mirovinskog staža od nesamostalnog ili samostalnog rada.
Konačnim prijedlogom zakona uređuje se da inspekcije koje kontroliraju bolovanja mogu u kontrolu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite te u neposrednu kontrolu osiguranika i izvan ordinacije izabranog doktora, uključujući i kućni posjet. U slučaju kada utvrde da ne postoje medicinske indikacije za daljnje korištenje bolovanja, imaju ga pravo i zaključiti.
Izmjenama obveznog zdravstvenog osiguranja propisuje se da se njega člana obitelji, djeteta iznad 18 godina i supružnika, odnosno životnog partnera može odobriti samo u slučaju teškog zdravstvenog stanja koje utvrđuje izabrani doktor osiguranika na osnovi medicinske dokumentacije izabranog doktora člana obitelji za kojeg se određuje njega, a brišu se uvjeti za ostvarivanje tog prava: da drugi roditelj nije nezaposlen, da živi sam s djetetom kao samohrani ili razvedeni roditelj, da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete…
PRIHODI OSIGURANJA
Uz novosti koje će udariti po džepovima građana, postoje i one koje će smanjiti prihode osiguravatelja jer se propisuje da će ubuduće umjesto četiri posto prihoda morati uplaćivati pet posto prihoda od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti za troškove za zdravstvenu zaštitu koja je posljedica ozljeda koje su prouzročili vlasnici i korisnici osiguranoga vozila. Navedeni iznos je konačni iznos naknade budući da se model predujmljivanja iznosa stvarne štete te obveza konačnog obračuna prema važećem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju pokazao neučinkovit i teško provediv, kažu u Ministarstvu zdravstva.
Obrazlažu ovo povećanje rastom broja registriranih vozača i motornih vozila koja su sve snažnija i brža, dok su posljedice stradalih u prometnim nesrećama sve teže, iziskuju dugotrajno liječenje, rehabilitacije, a često i trajno korištenje ortopedskih i drugih pomagala, lijekova, ugradbenih i potrošnih materijala. Tako iz Ministarstva ističu da od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko pet posto osoba ostaju trajni stopostotni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi, dok 10 posto njih trpi trajne posljedice, a najčešće je riječ o mladima.
Piše: Sanja Stipić / Slobodna Dalmacija
