-

Vozač romobila kažnjen zbog vožnje u alkoholiziranom stanju

By
LIKEmetkovic.hr
-

U nedjelju, 22. lipnja, oko 4:30 na državnoj cesti D 9 u Gradu Metkoviću, policijski službenici su tijekom provođenja nadzora prometa zaustavili 37-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim prijevoznim sredstvom – električnim romobilom.

Izvršenim alkotestiranjem vozača je utvrđeno kako je upravljao romobilom pod utjecajem alkohola od 1,35 g/kg, nije koristio reflektirajući prsluk ni zaštitnu kacigu te se kretao kolnikom ceste iako je bio dužan kretati se površinama namijenjenim za kretanje pješaka.

Zbog počinjenih prometnih prekršaja, sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozač je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 250,00 eura.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska podsjeća vozače električnih romobila da su se dužni kretati biciklističkom stazom, a u slučajevima kada biciklistička staza ne postoji, tada se trebaju kretati nogostupom, odnosno površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa. Vozači romobila prilikom kretanja na nogostupu i pješačkim zonama moraju voditi računa o sigurnosti pješaka, smanjiti brzinu kretanja prilikom nailaska na pješake te zvučnim znakom koji je obavezan uređaj na romobilu, prethodno upozoriti pješake na svoj nailazak.

Na električnom romobilu može se prevoziti samo osoba koja upravlja tim vozilom. Mora upravljati romobilom tako da se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući i gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu.

Noću i danju u slučaju smanjenje vidljivosti vozači električnih romobila moraju biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom. Tijekom upravljanja romobilom su dužni nositi zaštitnu kacigu, a noću i danju u uvjetima smanjenje vidljivosti na električnom romobilu mora biti upaljeno jedno svijetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svijetlo na stražnjoj strani.

OBAVIJEST! Jutros će desna strana Metkovića biti bez vode!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Metković d.o.o. obavještava korisnike vodnih usluga na desnoj strani grada Metkovića da će zbog  radova na vodoopskrbnoj mreži a u sklopu projekta „Aglomeracija Metković“ doći do prekida u isporuci vode  24.06.2025.  u vremenskom periodu od 9:00 do 10:00 sati.

Prekid u vodoopskrbi vrijedi za sve korisnike desne strane grada Metkovića osim ulica: Mlinska, Mostarska, Andrije Hebranga i Industrijska ulica.

MALE GRADSKE PRIČE | Sv. Ivan Palivatra: i sinoć se preskakalo svitnjak na Verajinu guvnu

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ivanjski krijesovi ili u Dalmaciji svitnjaci običaj su paljenja vatre uoči blagdana rođenja sv. Ivana Krstitelja, to jest 23. lipnja uvečer. U Metkoviću se zbog toga ovaj svetac zvao i sv. Ivan Palivatra, a drugdje po Dalmaciji i Svitnjak.

Na taj stari običaj sinoć su nas podsjetili u Orašini, na Verajinu guvnu. Nakon što su zapalili vatru nasred guvna, prema starom običaju prionulo se preskakanje svitnjaka koji i nije bio baš toliko velik kao nekada.

Dobro je da se ovakvi običaji još ponegdje održavaju, oni na jedan način povezuju ljude sa zajedničkim korijenima, a na drugi način mogu biti i zabavni.

Paljenje Ivanjskih krijesova je zapravo o pretkršćanski narodni običaju koji pripada ciklusu običaja vezanih uz zimski i ljetni suncostaj (solsticij), te proljetnu i jesensku ravnodnevicu. Ivanjski krijesovi vezani su uz žetvene običaje i početak ljeta.

Oni su s vremenom dobili svoje kršćansko obilježje i vezani su uz spomendan sv. Ivana Krstitelja koji slavimo danas, 24. lipnja. Palile su ga zasebno obitelji ili čak cjeli rodovi u krugu obiteljskog dvorišta, u središtu naselja ili čak na visovima u okolici sela. Ovo što je pratilo ovaj običaj je blagoslov vodom i molitva za zdravlje svih ukućana i njihova blaga, te spomen na mrtve.

Zašto je svitnjak 23. lipnja kada je suncostaj 21. lipnja? Kako je julijanski kalendar(365,2500 dana) bio nešto duži od tropske godine (365,2422 dana), astronomski se suncostaj pomicao svakog stoljeća za otprilike tri dana, što je zaustavljeno reformom kalendara pape Grgura XIII. i prihvaćanjem gregorijanskog kalendara. Otada ljetni suncostaj pada oko 21. lipnja. Ivanjske su svečanosti ipak u mnogim dijelovima Europe ostale vezane uz svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja i zaostaju za suncostajom nekoliko dana.

FOTO Večeras je Ljetnom scenom GKS-a potekla Rijeka neretvanskih riječi

By
K. J.
-

Riječi nisu samo zvuk, riječi su nasljeđe, miris djetinjstva, šapat naših djedova i baka… Večerašnjim svečanim programom je na punoj Ljetnoj sceni GKS-a počela dvodnevna manifestacija Rijekom neretvanskih riječi koju organizira Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s neretvanskim školama.

Na samom početku prisutne su pozdravili ravnateljica UKS-a Zrinka Mijoč, zamjenik gradonačelnika Hrvoje Bebić, uime Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević te uime Instituta Perina dr.sc. Perina Vukša Nahod.

U programu su uz nagrađene učenike sudjelovali KUD Metković,OŠ Stjepana Radića – Metković, OŠ don Mihovila Pavlinovića – Metković i OŠ Opuzen. Kao posebni gosti nastupili su Ena Nižić i Marino Vrgoč.

Cilj istoimenog projekta je poticanje stvaralaštva i izvedbe na mjesnome štokavskom neretvanskom govoru u čemu su se naši učenici i učiteljice/mentorice dobrano potrudili te su na kraju dobili zaslužene nagrade.

Žiri u sastavu dr.sc. Evelina Rudan – sveučilišna profesorica i nagrađivana pjesnikinja, dr.sc. Marija Malnar Jurišić – sveučilišna profesorica, jezikoslovka i stručnjakinja za zavičajni govor i dr.sc. Perina Vukša Nahod – dijalektologinja s Instituta za hrvatski jezik i stručnjakinji za štokavske govore i proučavanje nematerijalne kulturne baštine, nije imao lagan zadatak. Ipak, naše vrsne znanstvenice su odlučile nagraditi sljedeće učenike i mentore:

  • Kategorija: pjesma
    • Osnovna škola
      • 1. – 4. razreda

1. Sara Krstičević: Rika srca moga, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

2. Sara Sršen: Moja Neretva, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

3. Sara Jeramaz: Neretva, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

      • 5. – 8. razreda

1. Ena Jurković: Stari ribar, mentorica: Ivana Milić, prof., Osnovna škola „Opuzen”

2. Ivano Sršen: Moja kuća, mentorica: Slavica Jakišić, prof., Osnovna škola „Opuzen”

3. Ivo Salacan: Litnje podne, mentorica: Slavica Jakišić, prof., Osnovna škola „Opuzen”

    • Srednja škola

1. Paula Dominković: Arija Duvrata, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković

2. Lucija Plećaš: Kad uđen u staru kuću, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković

3. Petar Mijoč: Moja konoba, mentorica: Petra Sršen, prof., Gimnazija Metković

  • Kategorija: videouradak
    • Osnovna škola
      • 1. – 4. razreda

1. Priča o zidiću, Luka Jurić, 3.a, Nedjeljko Prusac, 3.a, mentorica Ana Ćužić, dipl. uč. razredne nastave, OŠ Stjepana Radića Metković
2. Basna o liski i gnjurcu, Sara Krstičević, 3.a, mentorica Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković
3. Kako su se nekad bojala jaja, Petar Baće 3.a, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

      • 5. – 8. razreda

1. Jezični dvoboj, Luca Ćerlek, 8.a , Antonio Veraja, 8.a, Marija Jerković, 8.b i Marta Ćerlek, 8.b, mentorica Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl., OŠ Stjepana Radića Metković
2. Kad na Neretvu misečina padne…, Ana Marija Kapović, 6.a, Antonio Žderić, 6.a, Dora Jurić, 6.a, Maria Bukmir, 6.a, mentorica Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl., OŠ Stjepana Radića Metković
3. U školskom muzeju, Andrija Petrov, 6.b, mentorica: Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl., OŠ Stjepana Radića Metković

    • Srednja škola

1. Eva Simat: Pun bavul riječi, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković
2. Eva Maria Petrov: Riječi iz neretvanskog kraja, mentorica: Suzana Nižić, prof., Gimnazija Metković
3. Tea Jurković: Sv. Stipan vs. sveti Vlaho, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković

Nagrada Škafetin za prosvjetnoga djelatnika koji je dao izniman doprinos očuvanju i istraživanju mjesnih neretvanskih govora te stvaralaštvu na zavičajnome jeziku pripala je učiteljici Ani Čužić. Nagradu joj je uručio dr.sc. Bruno Nahod.

Program su vodili Petar Baće i Elena Arnaut (OŠ Stjepana Radića, Metković) i Ivano Dragobratović i Lana Šunjić (Gimnazija Metković).

Sutra, 23. lipnja s početkom u 9 sati održat će se radionice i druženje za osnovce i srednjoškolce u Gradskom parku gdje će profesorica Malnar Jurišić s Neretvanima razgovarati na tršćanskome govoru, koji je poput našega govora Vidonja, jedan od zaštićenih govora u Republici Hrvatskoj.

Manifestacija je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija u sklopu Javnoga poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2025. godinu te Programa javnih potreba u kulturi Dubrovačko-neretvanske županije za 2025. godinu.

Ivan Čupić više nije trener RK Metković-Zalmo

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ivan Čupić više nije trener seniorske ekipe RK Metković-Zalmo.

– Zahvaljujemo mu na svemu što je dao klubu: od stručnog rada, profesionalnog pristupa do energije i iskustva koje je prenio na cijelu ekipu. Njegov doprinos posebno je došao do izražaja u ključnim trenucima prošle sezone. Želimo mu puno sreće i uspjeha u njegovom sljedećem izazovu: vođenju RK Vardar. Ime novog trenera objavit ćemo uskoro, objavio je RK Metković-Zalmo.

Ronioci u akciji: lažna uzbuna u Neumskom zaljevu

By
LIKEmetkovic.hr
-

Neumska obala u nedjelju je nakratko bila pod uzbunom nakon što je prijavljena sumnja na utapanje kod plaže Hotela Stella. Zahvaljujući brzoj reakciji Lučke kapetanije Neum, uz pomoć članova Ronilačkog kluba Neum i savjesnih građana, provjerena je cijela situacija, no utopljenik nije pronađen, objavio je Neumonline.

Prema neslužbenim informacijama, ne postoji službena prijava nestale osobe niti su na obali pronađeni bilo kakvi osobni predmeti koji bi upućivali na tragediju. Ubrzo se pojavila pretpostavka da je došlo do lažne uzbune – kako navode lokalni ribari, u neposrednoj blizini plaže viđena je velika glavata želva (vrsta morske kornjače), zbog čega se pretpostavlja da je upravo ova životinja mogla zbuniti kupače i izazvati nepotrebnu paniku.

Foto: Neumonline

Tek slijede prave vrućine: za vikend blizu 40 stupnjeva uz buru!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Prognoza vremena za novi tjedan je izrazito monotona. Bit će pretežno vedro, suho i vruće, a dan za danom bit će sve toplije. Osobito se od petka očekuje toplinski val koji će kulminirati u nedjelju i sljedeći ponedjeljak kada će se najviše dnevne temperature zraka ponegdje približiti ekstremnih 40 stupnjeva Celzijusovih, piše Dalmacija Danas.

Danas će biti pretežno vedro. Noću tiho ili burin, danju slab, rijetko gdje umjeren maestral. Minimalne jutarnje temperature zraka od 8 do 17°C u Dalmatinskoj zagori, od 17 do 22°C uz obalu i na otocima. Najviše dnevne temperature od 27 do 33°C.

U utorak pretežno vedro. Noću tiho ili burin, danju slab, rijetko gdje umjeren maestral. Minimalne jutarnje temperature zraka od 9 do 18°C u Dalmatinskoj zagori, od 18 do 23°C uz obalu i na otocima. Najviše dnevne temperature od 28 do 34°C.

U srijedu i četvrtak bit će vedro. Noću tiho ili burin, danju slab, rijetko gdje umjeren maestral. Minimalne jutarnje temperature zraka od 11 do 19°C u Dalmatinskoj zagori, od 21 do 25°C uz obalu i na otocima. Najviše dnevne temperature od 30 do 37°C.

Petak donosi nastavak pretežno vedrog vremena. Ujutro i navečer slaba do umjerena bura, jača podno Velebita. Danju će puhati umjeren vjetar zapadnih smjerova. Toplije s najvišim dnevnim temperaturama od 31 do 38°C.

U subotu vedro. Puhat će umjerena do jaka bura, imat će fenski učinak. Bit će još toplije, najviše dnevne temperature od 32 do 39°C. Slično će biti u nedjelju kada u nekim dijelovima Dalmacije temperature mogu dosezati 40°C.

Piše: Rade Popadić / Dalmacija Danas

Kasni gradnja najskuplje autoceste u Hrvatskoj – od Metkovića do Dubrovnika

By
K. J.
-

Mreža autocesta u Hrvatskoj trebala bi se u idućih nekoliko godina proširiti izgradnjom ukupno 47 kilometara autoceste od Metkovića do Dubrovnika, piše Poslovni dnevnik.

Početak radova na dionici od Dola do Dubrovnika ovisit će o završetku javnih natječaja, no već je u startu izvjesno kako će kasniti.

Promjena dokumentacije

Nakon svih peripetija vezanih uz pokretanje izgradnje sektora Metković – Dubrovnik, odnosno dionice između Rudina i Osojnika, protekloga je tjedna u postupku javne nabave objavljeno je da se mijenja dokumentacija za prve dvije poddionice. Radi se o trasama Rudine – Slano i Slano – PUO Mravinjac.

U dokumentu koji su objavile Hrvatske autoceste (HAC) stoji kako se mijenja krajnji rok za dostavu ponuda za oba poteza, do 17. srpnja. U objašnjenjima stoji kako su za obje poddionice odgovorena sporna pitanja i dopunjena dokumentacija. Za prvu poddionicu dostavljeni su arhitektonski projekti RCNUP Slano i VP Slano, dok je za drugu korigiran troškovnik te su dodana potrebna pojašnjenja za izvedbu radova. Stručnjaci kažu da će to biti najskuplja autocesta u Hrvatskoj.

Tijekom nedavnog boravka u Dubrovniku predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Blažom Pezom i gradonačelnikom Grada Dubrovnika, Matom Frankovićem. Tijekom posjeta govorilo se o projektima na području Dubrovnika pa je bilo neizbježno spomenuti važne cestovne projekte koji bi se ondje trebali realizirati.

Posebno su istaknuti cesta između Brijesta i Orebića, spoj Dubrovnik sa Zračnom lukom te dovršetak autoceste do Dubrovnika, poznatom kao najskuplja dionica u Hrvatskoj. Radi se o gradnji ukupno tri poddionice između Rudina i Osojnika, od kojih samo jedna košta više od 200 milijuna eura.

Tijekom nedavnog boravka u Dubrovniku predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Blažom Pezom i gradonačelnikom Grada Dubrovnika, Matom Frankovićem. Tijekom posjeta govorilo se o projektima na području Dubrovnika pa je bilo neizbježno spomenuti važne cestovne projekte koji bi se ondje trebali realizirati.

Posebno su istaknuti cesta između Brijesta i Orebića, spoj Dubrovnik sa Zračnom lukom te dovršetak autoceste do Dubrovnika, poznatom kao najskuplja dionica u Hrvatskoj. Radi se o gradnji ukupno tri poddionice između Rudina i Osojnika, od kojih samo jedna košta više od 200 milijuna eura.

No, već u samom začetku projekta događaju se znatna kašnjenja. Postupak za prve dvije podtrase usporile su početkom godine žalbe iznesene Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) na izmjene u dokumentaciji, što ipak nije trebalo omesti pokretanje nabave za posljednju dionicu. Naime, za taj treći i posljednji dio Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je 1. travnja prosudilo da se ne treba provesti postupak ocjene utjecaja na okoliš. Teren za izgradnju težak je pa ne čudi da bi se samo prva dionica mogla graditi za 201 milijun eura, dok bi, prema nekim procjenama sve poddionice mogle prijeći milijardu eura.

Procjenjuje se da bi sve trebalo koštati oko 1,2 milijarde eura. To i ne čudi kad će čak 19 od 28 kilometara dionice od Dola do Dubrovnika činiti vijadukti i tuneli.

Uz to, treba izgraditi još i 19 kilometara autoceste od Metkovića do Pelješkog mosta te 15 kilometara spojnih cesta. Tako bi gradnja kilometra autoceste, ako se procjene pokažu točnima, trebala koštati 25,5 milijuna eura bez spojnih cesta. To je znatno više od dosad najskuplje ceste u Hrvatskoj, tri kilometra duge ceste D403, čija je izgradnja koštala 20 milijuna eura po kilometru. Izgradnjom nove autoceste gužve bi trebale postati prošlost, a smanjit će se i broj prometnih nesreća koje su učestale posljednjih godina otkako je gustoća prometa veća nakon izgradnje Pelješkog mosta.

Složenost terena

Stručnjaci smatraju kako je najbitniji aspekt te autoceste svakako sigurnost prometa. Valja napomenuti kako je objektivni problem složenost terena na kojoj će se ova cesta graditi. Projektna dokumentacija dionice koje bi južnu Dalmaciju uvrstile u mrežu hrvatskih autocesta dosljedno opisuje “konfiguracijski težak teren”.

UL Zagreb pobjednik 7. Lađarskog kupa sv. Ante

By
K. J.
-

Danas je na Neretvi pred Kominom održan 7. Lađarski kup sv. Ante. Nastupilo je 13 lađarskih ekipa.

Do pobjede je doveslala Udruga lađara Zagreba, drugi su bili domaćini UL Gusari Komin, a treća UL Stablina nakon napetog nadmetanja u završnici s Rogotinom.

Poredak:

1. Udruga lađara Zagreb
2. Udruga lađara Gusari Komin
3. Udruga lađara Stablina
4. UOTV Rogotin
5. Udruga Lađara Crni Put
6. UL Sv.Ilija Metković
7. Udruga lađara Zagreb 2
8. Udruga lađara općine Slivno
9. Udruga lađara Baćina
10. Udruga Lađara Jerkovac
11. Škrapa Momići
12. Udruga lađara Crni put 2
13. Udruga lađara Opuzen

Dio atmosfere u Kominu zabilježio je Jure Zovko…

HRT: U Dolini Neretve cvjeta ruralni turizam

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dolini Neretve pred sam početak turističke sezone cvjeta ruralni turizam. Poljoprivrednici gostima nude obilaske plantaža, a uz uživanje u močvarnom krajoliku, tu su i brdska područja u kojima glavnu ulogu imaju pčele, stoji u prilogu HRT-a.

Gosti iz gotovo cijele Europe dolaze udahnuti zdravlje izravno iz košnice u maloj tvornici zdravlja Kobiljače.

– Jako je uzbudljivo i opuštajuće. Daje neki osjećaj mirnoće, baš te smiri odmah na prvu, govori Helena iz Švedske.

Riječ je o apikomori gdje sve što je zdravo nastaje od pčela radilica.

– Izuzetno je lijepo i odmah me asocira na filmove koliko je lijepo, na filmove koji ti se urežu u sjećanje, naglašava Iliana iz Švedske.

Svoj najprije hobi, a onda posao obitelj Kuran pretvorila je u turističku atrakciju koja je ove godine u potpunosti zaživjela.

– Vlasnici nekih hotela su prepoznali u nama nešto neobično, nešto novo. Obilazili su tu vinarije pa su došli do nas i pitali su mogu li turisti dolaziti tu u komoru da vide kako to izgleda jer turistima je to zanimljivo jako i nikad to nisu ni vidjeli, govori Josip Kuran iz Kobiljače.

– Prođeš na brzake autocestom i zapravo ne razmišljaš koliko je ovo zapravo posebno polje, naglašava Stipe Milišić, ugostitelj.

Spoj poljoprivrede i turizma

Još je neotkrivenih lokacija u dolini Neretve, od kojih se, smatra lokalno stanovništvo, može napraviti dobra turistička priča. Jedna od onih koje žive već trideset godina je fotosafari koji ove godine uključuje i berbu plodova izravno s plantaža.

– Njima je ovo prirodna oaza, raj na zemlji. Ja kažem Bog nam je da,o a mi moramo samo znati raditi i truditi se, naglasio je Pavo Jerković, ugostitelj.

– Ovo mi se jako sviđa, osjećam se kao kod kuće. Od svega mi se najviše sviđa jesti jagode, kazao je Christian iz Njemačke.

– Ovo je ljudima jako zanimljivo. Interaktivno je. Imamo lijepe gradove i lijepe obale, ali ovdje oni sudjeluju i vide iz prve ruke kako to izgleda, istaknula je Marija, turistički vodič.

Spoj poljoprivrede i turizma novi je rastući potencijal ovoga kraja, posebno za one koji traže autentična iskustva u prirodi, bilo na kopnu ili na vodi.

Autor:  Mateja Delija/HRT

1...626364...2.065Page 63 of 2.065

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr