Danas je u Galeriji GKS-a u Metkoviću održana završna konferencija projektaZaželi i ostvari 2.
Nakon uvodnoga pozdravnog govora predstavnice Grada Metkovića Sande Tomić, administrativni dio projekta je predstavila je voditeljica projekta Marijana Barišić. Nazočnima su se obratili i predstavnica Općine Kula Norinska Sanja Vučković te predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Dubrovnik, Ispostava Metković Tomislav Bjeliš.
Na projektu je bilo zaposleno ukupno 30 pripadnica ciljanih skupina s područja Grada Metkovića i Općine Kula Norinska (25 sa područja Grada Metkovića i 5 sa područja Općine Kula Norinska) koje su se u vremenskom razdoblju od 6 mjeseci brinule ukupno o 202 krajnja korisnika (osoba starije životne dobi i nemoćnim osobama).
Krajnjim korisnicima su sredstvima iz projekta mjesečno bili dodijeljeni paketi potrepština.
Za vrijeme trajanja projekta održana su dva partnerska sastanka te je napravljena priča o radu na projektu kako bi se javnost informirala o projektnim aktivnostima.
Projekt Zaželi i ostvari 2 UP.02.1.1.16.0396 je sufinanciran EU sredstvima iz Europskog socijalnog fonda u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga Zaželi -program zapošljavanja žena – faza III (UP.02.1.1.16.
Nositelj projekta je Grad Metković a partneri na projektu su: Hrvatski Zavod za zapošljavanje Područni ured Dubrovnik, Hrvatski zavod za socijalni rad Područni ured Metković, Općina Kula Norinska, Udruga Dobra.
Vrijeme trajanja projekta je 8 mjeseci, dok je ukupna vrijednost projekta 196.854,47 €/1.483.200,00 kn
Za manje od mjesec dana na tržnicama će se naći neretvanske jagode, crvene, sočne i ukusne. Ali ako se nastavi sušno razdoblje a voda u neretvanskim kanalima i dalje bude slana i na granici upotrebe za zalijevanje poljoprivrednih kultura urod jagoda zasigurno će biti manji. Upravo je jagoda ta koja zahtijeva kvalitetnu vodu za zalijevanje i ne podnosi ni minimalna zaslanjenja.
Na plantažama od Opuzena do Ušća poljoprivrednici su počeli dizati agrilno platno sa jagoda koje cvjetaju na veliko. Vidljivi su zametnuti plodovi koji će uskoro biti prve jagode iz neretvanske doline. Međutim, zaslanjena voda sve bi mogla promijeniti, piše Dubrovački vjesnik.
– Voda je jako loša za zalijevanje. Ako ne bude kiše mogli bi imati velikih problema – kaže Petar Bjeliš proizvođač jagoda. Slana voda negativno utječe na rast i razvoj biljke i ploda te u konačnici na manji prinos.
– U slanu vodu se ne mogu dodavati sredstva za prihranu pa biljka ne napreduje -pojašnjava Bjeliš koji se nada da će ako se nastavi toplo vrijeme jagode zreti već nakon Uskrsa.
Na probleme zaslanjenja i nekvalitetne vode upozoravaju i iz udruge Neretvanska mladež koja okuplja proizvođače voća i povrća iz doline Neretve. Oni čak mjerodavnim institucijama Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskim vodama čak i nude rješenja kako bi neretvanska poljoprivreda dobila kvalitetnu vodu.
– Zbog većeg dotoka rijeke Neretve imamo jeftin i brz način upravljanja kvalitetom vode u takozvanom bazenu slatke vode – Maloj Neretvi. U periodima višeg vodostaja u Velikoj Neretvi, jednostavno se može otvoriti ustava-brana u Opuzenu i pustiti voda u Malu Neretvu, a eventualni višak vode ispustiti u more otvaranjem brane na Ušću. Nažalost, taj način distribucije kvalitetne vode nije iskorišten, upozorava agronom Željko Bjeliš.
– Istovremeno, voda u Maloj Neretvi je kvalitetna za navodnjavanje u smislu ukupnih soli u vodi. Ustava na Crepini (kroz nju se vodi voda iz Male Neretve u sustav) je zatvorena, a to znači da nitko nema dostupnu vodu za navodnjavanje. Pomoću ustave na Crepini se distribuira voda u dva smjera za područje Jesenska i Modrič te za područje Glog i Ušće. Navodno se ustava ne otvara zbog sudskog procesa između Hrvatskih voda i vlasnika poljoprivrednih parcela – ističe Željko Bjeliš, koji je zatražio pomoć od Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede u rješavanju ovih problema oko navodnjavanja.
– Rast proizvodnje i produktivnosti bez osnovnih resursa poljoprivredne proizvodnje nije moguć, a ovakvim ponašanjem i odnosom prema poljoprivrednim proizvođačima, učiniti ćemo ovaj prostor nepoželjnim za rad i život – rezolutan je Bjeliš.
– Na sreću proizvođača jagoda, imali smo kišni period sa dovoljnom količinom oborina, tako da nismo bili prisiljeni navodnjavati jagode. Međutim, naredni period prema prognozama je bez oborina, sa porastom temperatura. U takvim uvjetima, biti će potrebna kvalitetna voda za navodnjavanje jagoda, a počinje i sadnja ranog povrća, tikvica, dinja i lubenica, koje također treba navodnjavati – ističu u udruzi Neretvanska mladež.
Na natječaju Hrvatske turističke zajednice uspješno je provedena realizacija i sufinanciranje završnih aktivnosti u projektu razvoja Polja Jezero kao modernu cikloturističku destinaciju kojeg zajednički provode Grad Vrgorac, Općina Pojezerje i Grad Ploče. Postavljanjem ovog suvremeno dizajniranog i funkcionalnog odmorišta Vrgorac je proveo sve infrastrukturne aktivnosti projekta te je Polje spremno za prihvat cikloturističkih gostiju.
Cikloturizam je aktivni odmor i upoznavanje prirodnih ljepota koje uključuje prijevoz biciklom, a svrha mu je uživanje i opuštanje. Kada govorimo o cikloturistima valja razriješiti dvojbu da to nisu isključivo osobe koje se koriste isključivo biciklom kao glavnim prijevoznim sredstvom tijekom cijelog putovanja već su to i svi oni koji iznajmljuju bicikle u određenim destinacijama te se na taj način upoznaju s ljepotama mjesta. Osim što cikloturisti u svakom trenutku imaju predivan pogled i upoznaju se s kulturnim znamenitostima, oni također uživaju i u gastronomskoj ponudi lokacije za koju su se odlučili.
Polje Jezero prva je cikloturistička destinacija u Hrvatskoj kreirana kroz sustav „čvorišta“ (eng. „junction“). On omogućava da cikloturisti i agencije sami stvaraju personalizirane rute kombiniranjem pojedinih segmenata povezanih čvorištima na kojima se nalaze posebno dizajnirani smjerokazi ili „totemi“.
Polje je u potpunosti pokriveno „totemima“, a projekt će završiti postavljanjem info-tabli i puštanjem u pogon specijalne aplikacije koja će omogućiti potpunu valorizaciju investicije i od Polja jezero stvoriti vrlo uspješno cikloturističko izletničko odredište.
U atriju palače Sponza otvorena je skupna izložba “Tišina”. U izložbi sudjeluju: Berta Miloš, Karin Grenc, Iris Mihatov Miočić, Lili Gluić, Maria Agneza Gluić, Jakica Gluić, Žana Bajić, Miranda Rako Kuzmanić, Anamarija Bezek, Petra Farac, Jasmina Runje, Zorana Vekić, Nevenka Curić i Ivana Jovanović Trostmann. Potonja je izjavila kako joj je kao inicijatorici velika čast pripremiti i raditi na ovoj izložbi, piše Dubrovački vjesnik.
– Sve skupa, odazvalo se nas 14 umjetnica i poslije kad sam malo promislila, vidjela sam da je 14 postaja – 14 umjetnica. Nisam imala plan ići s tim brojem, svakako, svaka umjetnica došla je sa svojim jednim, dva ili tri rada. Tema je tišina, situacija svakog od nas kad uđemo u molitvu i kad smo sami u sebi i pred Bogom najiskreniji i najmirniji. Imate autora koji samo slikaju religijske motive, a recimo, imate Iris Mihatov Miočić iz Zadra koja radi kršćansku tematiku, likove iz Biblije, iz Novog i Starog zavjeta. Imate umjetnicu Karen Grenc koja je Splićanka i koja radi na isti način, inače je samostalna umjetnica… Na izložbi uglavnom izlažu akademske umjetnice osim par umjetnica koje su nedavno počele slikati ili se time bave jedno izvjesno vrijeme, kazala je Jovanović Trostmann te otkrila više o motivima na izloženim radovima:
– Fokusirali smo se na samu tematiku tišine, a u sklopu toga imate i Posljednju večeru, trenutak tišine kad su svi u nekoj situaciji osjećaja i predosjećaja da će se nešto dogoditi i svatko uroni u svoju tišinu. To je, na primjer, tema mog rada. Imate Uskrsnuće Mirande Rako Kuzmanić koja je radila lik samog Krista u svjetlosti, Karin Grenc je odabrala jednu od postaja Križnog puta, Petra Farac je radila trenutak Isusove molitve u Getsemanskom vrtu… Nismo isključivo radili postaje Križnog puta, nego smo radili slike vezane za samu temu, objasnila je dubrovačka slikarica
Izložbu je otvorila doktorica znanosti Katja Bakija koja je ujedno i autorica teksta u katalogu.
Likovni postav izložbe potpisuje Lea Đurović Ruso koja je naglasila kako kao arhitektica često i rado surađuje s umjetnicima jer smatra kako upravo umjetnost može biti dodana vrijednost arhitekturi i oplemenjivati prostor, a u postavljanju izložbe vodila se unutarnjim glasom koji dolazi iz njezinog osobnog odnosa s Gospodinom.
– On je taj koji vodi izložbu, pokušavam pronaći ono što On želi ovu večer ispričati, a ja sam u tome samo kanal, navela je Đurović Ruso.
U sklopu programa otvorenja čitali su se stihovi Nikše Penda, Jele Nadramije i Slavice Kutnjak na temu korizmene tišine. Stihove je čitala Petra Nadramija te učenice Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića, Dora Vicelić, Gabriela Šutalo, Marija Baraba i Antonia Šurković. Sudjelovao je u otvaranju izložbe i katedralni župnik don Marin Lučić.
U glazbenom dijelu programa nastupili su mješoviti zbor župe sv. Križa iz Gruža pod ravnanjem prof. Marije Brčić, Stijepo Gleđ Markos i Ivano Urljević, dok je moderatorica večeri bila Marija Đurović.
U nedjelju, 19. ožujka je održana 2. kup regata VSD-a u Zatonu kod Šibenika. Na regatnoj stazi su vladali odlični uvjeti za veslanje, a ukupno je devet posada VK Neretvanski gusar osvojilo medalje, i to 2 zlatne, 4 srebrene i 3 brončane.
Medalje su osvojili:
Frane Vugdelija, Ivan Bebić, Antun Vugdelija i Borna Brečić u četvercu bez kormilara- JMB, 2. mjesto
Josip Glavinić i Petar Prskalo u dvojcu na pariće – kadeti KMB, 3. mjesto
Tonka Talajić u skifu – kadetkinje KŽB, 3. mjesto
Dora Zvonić i Gabrijela Bubalo u dvojcu na pariće – juniorke B, 2. mjesto
Gabrijel Gluščević, Noa Bebić, Toni Milan i Marin Plećaš u četvercu bez kormilara -juniori A, 2. mjesto
Ema Bebić i Maris Gluščević u dvojcu na pariće – kadetkinje KŽA, 1. mjesto
Josipa Begić, Laura Mijić, Lara Volarević i Lea Dominiković u četvercu na pariće – kadetkinje KŽA, 2. mjesto
Roko Mijić u skifu – kadeti KMA, 1. mjesto
Josip Volarević i Nikola Mijić u dvojcu na pariće – juniori B, 3. mjesto.
Treća kup regata Veslačkog saveza Dalmacije predviđena je u Dubrovniku 1. travnja 2023.
U Zgradi političkih stranaka u Metkoviću danas je početkom u 15 sati održana izborna skupština Udruge lađa Neretve.
Jednoglasno je za predsjednika Udruge lađara Neretve ponovno izabran Luka Oršulić. Za tajnika je izabran Luku Likovića a za članove Upravnog odbora Mišo Glavinić, Hrvoje Lazarević, Milojko Glasović, Ivica Mijoč, Nikica Družijanić i Marijo Rakić.
Po završetku Izborne skupštine u Upravni odbor je na svojoj sjednici za člana izravno izabrao Miljenka Šprlju. Izabran je i Nadzorno-stegovni odbor u sastavu: Ante Šprlje, Božo Zadro i Pavo Delija.
“Riba mala sitna sirotica iz bistrih voda krasotica. S prolića kad se uskomešaju vrila sirotinja bi plotice ila. Najlipše su one iz Modroga oka od butarge natečena boka”-opjevali su stari Neretvani ribu ploticu koja je bila sirotinjska hrana i na kojoj su odrastale generacije Neretvana.
Tako je bilo stoljećima i generacijama ali ove zime dogodilo se nešto neočekivano što je zabrinulo neretvanske gastronome i poklonike ribe plotice, bilo da je prže ili od nje prave brudet. Plotica je nestala. Nije je bilo za uloviti. Stari ribari uhvatili bi tek pokoji primjerak najviše desetak komada “ma tek za osladiti se”, skoro da nije bilo za brudeta. Upitne su bile i dvije ploticijade u Opuzenu i u Zažablju upravo zbog nedostatka plotica. Ali ipak su se održale premda su neke ekipe otkazala jer nisu mogli uloviti plotice koje su netragom nestale iz delte Neretve, piše Dubrovački vjesnik.
Gdje je nestala plotica pitaju se brojni ljubitelji plotica i hoće li se više ikada vratiti u neretvansku dolinu ili ćemo je samo gledati na slikama u enciklopedijama i ihtiološkim priručnicima a brudet od plotica u požutjelim kuharicama.
– Mi smo našu ploticijadu u Opuzenu uspjeli organizirati. Ali nije to bilo ono što smo očekivali. Neke ekipe nisu došle jer nisu mogli uloviti plotice. PIvčeva kala je nekako uspjela sakupiti 25 kilograma plotica i skuhati brudet u našoj velikoj teći-reći će Dubravko Simić Cuba iz opuzenske udruge Pivčeva kala koja je nadaleko poznata po svojoj gastronomiji i kulinarskom umijeću.
Nešto od plotica je ostalo u Baćinskim jezerima gdje su malo krupnije negoli u ostalim područjima delte Neretve dok ih u Modrom oku i na području Zažablja gotovo i nema. Svakako radi se o skromnom ulovu.
– Sezona plotica je od kraja siječnja do kraja veljače i jako smo se iznenadili kada ih nije bilo. Mislim da je glavni razlog njihova nestanka promjena režima voda rijeke Neretve i zaobalja a tu su i predatori sa kojima se teško izboriti-reći će Ivan Barišić jedan od mnogih poklonika ove delicije bez koje je do sada bio nezamisliv siječanj i veljača u delti Neretve kada se u Neretvi kuha brudet od plotica.
Recepti se razlikuju od sela do sela pa i od obitelji do obitelji. Osim toga, za dobar brudet bez obzira radi li se od plotice ili jegulja ili žaba potrebna je dobra kapula, konšerva, maslinovo ulje i naravno neizostavna ljuta paprika, koja se u ovo jelo stavlja jedino u Neretvi.
Ipak stručnjaci nisu iznenađeni ovakvim nepovoljnim ishodom za ploticu u delti Neretve.
– Ovo s ploticom na lijevoj obali Neretve od ušća do Zažablje je očekivano-ističe stručnjak za akvakulturu dr. Branko Glamuzina.
Uzrok značajnog smanjivanja njezine populacije je nagli porast nelegalno unešenog pastrvskog (velikousnog) grgeča, Micropterus salmoides, slatkovodne ribe mesožderke iz obitelji Centrarchidae, porijeklom iz istočnih i središnjih Sjedinjenih Država, jugoistočne Kanade i sjevernog Meksika, ali široko unešene i u Europi i dunavskom slivu. Prvi primjerci su u delti Neretve zabilježeni 2016. godine, a istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku i Oikona iz Zagreba, tijekom 2021-2022., su pokazala da je u vodama lijeve obale Neretve dominanatna vrsta te da mu je plotica omiljeni plijen.
Hoće li se obnoviti populacija plotice u delti Neretve ?
– Obnova populacije ovisi od brzine uništavanja ili smanjivanja populacije invazivnog pastrvskog grgeča u vodama u kojima obitava plotica, bilo kroz ciljane državne projekte ili povećani izlov alatima rekreacijskog ribolova.
Međutim, kao i u slučaju plavog raka u bočatim vodama delte Neretve, teško je očekivati brze reakcije nadležnih institucija, te se može predvidjeti da će pastrvski grgeč u budućnosti dominirati slatkovodnim ekosustavima delte Neretve, a kao visoko kvalitetna vrsta će polako ulaziti i u gastronomiju i turističku ponudu, i zamijeniti neke tradicionalne vrste poput plotice-zaključuje dr. Glamuzina.
Plotice nema ni gornjem toku Neretve. Na području parka prirode Hutovo blato također bilježe invazivne vrste koje tamane autohtonu ribu a ponajviše plotice. Ako se nastavi istrebljivanje autohtonih vrsta Neretvani će umjesto plotica na stolovima imati brudet od grgeča pa će se zimska manifestacija koja okuplja gastronome Dalmacije i Hercegovine u Opuzenu i Zažablju umjesto ploticijade promijeniti naziv u grgečijada.
Policijski službenici Policijske postaje Ston dovršili su kriminalističko istraživanje koje je rezultiralo podnošenjem kaznene prijave protiv 30-godišnjaka zbog sumnje da je počinio kazneno djelo pronevjere.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni, kao zaposlenik trgovačkog društva čija je djelatnost prodaja prehrambenih proizvoda, obavljajući poslove poslovođe ujedno odgovoran i zadužen za preuzimanje dnevnog prometa te dostavu istog u banku ili poštu, protupravno prisvojio novčani iznos od 76.570,77 eura (gotovo 577 tisuća kuna).
Utvrđeno je kako je od 13. listopada do 9. prosinca 2021. g. gotovo svaki dnevni utržak trgovine zadržao za sebe, iako je znao da ga je bio obvezan položiti na žiro račun trgovačkog društva.
Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.
Ernest Tolj Dingač 2019., limitirana serija humanitarnog vina kojeg proizvodi Saints Hills vinarija i sav novac od prodaje donira nezbrinutoj i potrebitoj djeci, dobilo je dosad najveće priznanje. Naime, Wine Enthusiast, jedan od najrelevantnijih svjetskih časopisa, ocijenio je Ernest Tolj Dingač 2019. sa 99 od mogućih 100 bodova, čime je postalo najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti, prenosi Jutarnji list.
“Srce nam je puno što svake godine kroz našu Zakladu ‘Saints Hills for Kids‘ možemo pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. S velikim entuzijazmom biramo svaku bobicu plavca malog kako bi u konačnici postalo humanitarno vino ET Dingač. Limitirana serija od svega par stotina boca nađe se pred vinskim ljubiteljima svake godine s istom plemenitom misijom: učiniti svijet boljim mjestom”, emotivni su supružnici Ivana i Ernest Tolj, vlasnici Saints Hills vinarije.
Wine Enthusiast prošle je godine Ernest Tolj Dingač ocijenio s visokih 97 bodova, no ovogodišnjih 99 od mogućih 100 bodova svrstalo ga je u sam svjetski vrh čijim se dosegom može pohvaliti tek nekolicina svjetskih vina. Priznanje je tim veće jer je riječ o autohtonoj sorti vina čija se kvaliteta tek odnedavno počela prepoznavati na globalnoj razini.
U izradu ovog vina, kažu u našoj vinariji, uložen je poseban trud. Nakon ručne selekcije plavca malog, slijedi fermentacija u posebnim barrique bačvicama. Vino zatim dvije godine dozrijeva u hrastovim bačvama kako bi se tanini dodatno zaoblili i omekšali. Slijedi odležavanje u posebnim bocama od tamnog stakla ukrašenih motivima vinarije napravljenih od čiste platine.
Od danas je na web stranici Saints Hills vinarije dostupno 99 od ukupno 800 boca Ernest Tolj Dingač 2019. koje će biti u prodaji, a isporuka se očekuje u lipnju. Sav prihod namijenjen je najranjivijim skupinama kroz Zakladu “Saints Hills for Kids” baš kao što je to bilo i prethodnih godina.
“Jednako kako se trudimo našoj djeci biti primjer i pomagati im na njihovim životnim putevima, želimo to isto činiti i prema onoj djeci koja nemaju adekvatnu skrb, zaštitu i ljubav. Zato je u svaku kapljicu Ernest Tolj Dingača utkana ta najveća emocija potrebna svakom čovjeku – od onog najmanjeg do najstarijeg”, poručili su Ivana i Ernest Tolj.
Podsjetimo, bračni par Tolj vinariju Saints Hills osnovali su 2006. godine, a svoje vinograde u Dalmaciji i Istri nazvali su po djeci. Dodajući im prefiks svetaca, vinograd sveta Lucija u regiji Dingač, vinograd svetog Ante u zapadnoj Istri te sveti Roko u Komarni, istinski su dokaz da ova obitelj darove zemlje oblikuje na najbolji mogući način – pružajući istinskim ljubiteljima vina jedinstvene okuse.
