Pojam meteoropatije (grč. meteoron – nebeska pojava i pathos – bolest) označava poteškoće povezane s vremenskim promjenama (temperatura, vlažnost zraka i atmosferski tlak zraka). Postoji i razlika između meteorološki osjetljivih osoba i meteoropata. Prema navedenoj općeprihvaćenoj definiciji, meteorološki osjetljive osobe su pojedinci koji imaju zdravstvene probleme ili pogoršanje kroničnih bolesti povezanih s lošim vremenskim uvjetima i vremenskim promjenama, dok su kod meteoropata simptomi i poteškoće izraženiji. Simptomi meteoropatije obično se javljaju 24 do 48 sati prije promjene vremena, traju dan ili dva i prolaze ili se povuku kada se organizam prilagodi novim vremenskim uvjetima, piše za Zavod za javno zdravstvo DNŽ mr. Marija Mašanović, dr. med. spec. javnog zdravstva.

Već su stari Grci, prije više od 2500 godina ukazali na povezanost i utjecaj prirode i ljudskog zdravlja. Tako je Hipokrat, grčki liječnik, utemeljitelj znanstvene medicine, 400 godina pr. n. e. u svom djelu O zraku, vodi i tlu napisao “Tko se želi baviti istraživanjima u medicini treba uzeti u obzir godišnja doba jer se svako od njih razlikuje. Pogotovo treba istražiti vjetrove, kako hladne, tako i tople koji su zajednički većini zemalja, no i one koji su samo specifični za jedno područje …” (1). Većini stanovnika našeg priobalja i otoka je bliža filozofija Dubrovačke Republike u kojoj je postojao i propis prema kojemu se zakoni nisu donosili za vrijeme južine koja utječe na raspoloženje i koncentraciju ljudi. Ukoliko bi bio počinjen kakav zločin i kazne su bile blaže.

FIZIOLOŠKE I PSIHOLOŠKE TEGOBE

Kod naglih promjena temperature, atmosferskog tlaka ili vlage u zraku, osjetljive osobe se najčešće žale na razdražljivost ili sniženo i depresivno raspoloženje, opisuju osjećaj mentalne i tjelesne slabosti, umora, pospanosti i želje za ostankom u kući. Od tjelesnih simptoma mogu se javiti povišeni krvni tlak, glavobolja, povećana osjetljivost na bolove u zglobovima i mišićima, poteškoće u disanju i osjećaj težine u želucu, simptomi kardiovaskularnog sustava, kao što su ubrzano lupanje srca ili bolovi u prsnoj kosti. Ovi simptomi traju jedan ili dva dana (2). Počinju se smanjivati ​​kada nastupi promjena vremenskih prilika, ali se ponovno javljaju kada se vrijeme pogorša. Kada se promjene vremenskih prilika izmjenjuju u pravilnom slijedu, intenzitet simptoma se smanjuje jer se i organizam prilagodi.

Meteoropatija je bolest modernog doba i vezana je uz suvremeni način života. Dugotrajni boravak u zatvorenim i klimatiziranim prostorima smanjuje sposobnost našeg organizma da se prilagodi promjenama vremenskih uvjeta. Istraživanja ukazuju da su pod povećanim rizikom osobe srednje i starije životne dobi, naročito žene, ali i djeca. Osobe koje imaju duševne poremećaje i poremećaje ponašanja, osobito tjeskobne i depresivne osobe, podložnije su meteoropatijama. U današnje vrijeme na navedenu nestabilnost utječe i povećanje učestalosti negativnih čimbenika u životu (stres u osobnom i radnom okruženju, poteškoće u pronalaženju posla ili ekonomske poteškoće u mirovini, gubitak ljudskih i obiteljskih vrijednosti, i ne manje važno, ekološko zagađenje – tzv atmosferska i zvučna onečišćenja).

Svatko ima različitu razinu osjetljivosti na vremenske promjene. Osobe koje se bave redovitom tjelesnom aktivnosti i oni koji provode nekoliko sati dnevno na otvorenom obično ne primjećuju promjene vremena ili simptome meteoropatije lakše podnose. S druge strane stariji ljudi, ljudi koji su imali operativni zahvat, osobe čija zanimanja uključuju dugotrajno sjedanje za radnim mjestom i upotrebu računala, mogu osjećati simptome na svaku promjenu vremena (1).

ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA

U Hrvatskoj kao i u svijetu opsežne studije zahtijevaju povezanost više izvora stručnih i znanstvenih podataka utemeljenih na dokazima (podaci državnih hidrometeoroloških zavoda, sustava zdravstvene zaštite, državnih zavoda za statistiku, istraživanja iz područja društvenih znanosti i sl.) koja zahtijevaju i odgovarajuća financijska ulaganja. Usporedbom podataka hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) koji prate dnevne i mjesečne raspone temperatura i uspoređuju ih s klimatološkim podacima iz ranijih razdoblja, zatim podataka zdravstvenog sustava o liječenim i umrlim osobama Državnog zavoda za statistiku u navedenim razdobljima dovodi se u vezu utjecaj vremena sa zdravljem ljudi.

Povijesne zanimljivosti DHMZ vezane su uz začetke meteoroloških instrumentalnih mjerenja u Hrvatskoj koja se sporadički pojavljuju dvadesetak godina prije nego je Galilei konstruirao termometar na tekućinu 1611. Započeo ih je liječnik Santorio Santorio (1561.-1636.), rodom iz Kopra, koji je između 1587. i 1599. godine boravio na posjedima knezova Frankopana u Kvarneru. On je prvi konstruirao uređaj za mjerenje brzine vjetra. Prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. u Dubrovniku. Nalazila se u zgradi gimnazije, a motrenja je obavljao gimnazijski profesor Ivan de Bortoli. Nažalost, ta je meteorološka postaja kasnije imala prekide u radu. Nakon postaje u Dubrovniku slijedile su postaje svuda po Hrvatskoj i do 1900. osnovano je 160 postaja (3).

Istraživanja na području biometeorologije u Hrvatskoj su počela još sredinom 60-ih godina 20-og stoljeća, temeljila su se na interesu i entuzijazmu prve biometeorologinje kod nas dr. Nade Pleško i njenoj suradnji s liječnicima. Početkom 80-ih godina Ministarstvo znanosti odobrilo je financiranje prvoga biometeorološkog projekta u kojem je u suradnji sa zagrebačkim bolnicama istraživan utjecaj vremena na vaskularne bolesti (infarkt miokarda, moždani udar i plućnu emboliju, a kasnije su uslijedila istraživanja utjecaja vremena na učestalost samoubojstava, bolesti dišnog sustava i astme). Od tada biometeorološka istraživanja postaju sustavni dio DHMZ.

Klimatologinja i dugogodišnja voditeljica Službe za klimatološka istraživanja i primjenjenu klimatologiju i biometeorološka istraživanja DHMZ, dr. sc. Ksenija Gačeša Zaninović tako navodi niz radova u kojima je povezan utjecaj vremena i zdravstvenog stanja osoba (4).

NEPOVOLJNI METEOROLOŠKI ELEMENTI

Temperatura zraka, vlaga i vjetar, tlak zraka, ionizacija, ultraljubičasto zračenje, atmosferske oborine i drugi meteorološki čimbenici svaki od njih u rasponima izvan normalnih vrijednosti utječu na naše zdravlje. Mehanizam promjena kod nastanka meteoropatije ovise i o atmosferskom čimbeniku i zdravstvenom stanju osobe. Npr. do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog tlaka (kod južine) dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol. Slični mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima.

Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvožilnom sustavu zbog stezanja krvnih žila uslijed hladnoće što dodatno opterećuje srce. Simptomi su naročito izraženi u osoba čije su krvne žile aterosklerotski pormjenjene ili opterećene nekom drugom upalnom bolešću. Velika hladnoća, ali i vlaga i vrućina nadražuju sluznicu dišnog sustava (od nosa do dušnika i bronhija) i otežava disanje kod osoba koje boluju od upalnih bolesti dišnog sustava (bronhitis, astma, kronična opstruktivna plućna bolest, emfizm i sl.).

Ekstremne temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme i povećani broj smrtnih slučajeva i stoga predstavljaju javnozdravstveni problem. Prema istraživanju o utjecaju toplinskih valova na mortalitet u Hrvatskoj u razdoblju od 1983. do 2008. godine rezultati su pokazali značajan utjecaj produženog razdoblja ekstremnih temperatura u kopnenom dijelu Hrvatske. Ovdje su se ekstremne maksimalne vrijednosti kretale iznad 36°C. Rezultati su potvrdili povećanu ukupnu smrtnost, pri čemu je značajan utjecaj porasta od jednog stupnja Celzijevog na čak 3 do 5 puta veću smrtnost u slučaju trajanja ekstremnih vrućina preko pet dana (5).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te praćenja oboljelih i umrlih prema “Protokolu o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine” Ministarstva zdravstva za ljetni period od 15. svibnja – 15. rujna, zabilježen je godišnji trend porasta intervencija kroz prijavni sustav iz hitnih prijema oboljelih i zavoda hitne medicine te bolničke hitne službe (6).

Sustav praćenja kretanja temepratura na snazi je od 15. svibnja do 15. rujna, iako se obavijesti izdaju ako se visoke temperature nastave i nakon tog razdoblja. Prema navedenom protokolu (7), kada DHMZ tijekom redovitog praćenja utvrdi da postoji 70% vjerojatnosti da će dnevne temperature prijeći vrijednost 35°C izdaje se upozorenje o opasnosti od toplinskog vala koji može djelovati na ljudsko zdravlje jer je uočeno da se najveći broj smrti događa u prva dva dana nakon pojave opasne temperature te kada razdoblje potraje dulje vrijeme.

Upozorenja o toplinskim valovima i preporuke o zaštiti zdravlja šalju županijski zavodi za javno zdravstvo lokalnim medijskim kućama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, općinama i gradovima u županijama, piše ZJZDNŽ.