Niti jedna jedinica lokalne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije provela natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta prema novom zakonu koji je ovlasti raspolaganja državnim parcelama spustio na gradove i općine.
Ova problematika aktualna je u Dolini Neretve s obzirom na veliki potencijal državnog zemljišta i intenzivnu poljoprivredu. Brojni ugovori o zakupu državnog zemljišta su istekli, poljoprivrednici “poluilegalno” obrađuju parcele, ne mogu se javljati na natječaje za sredstva iz EU fondova, prijete im visoke kazne ukoliko ih državni inspektorat uhvati u obradi državne zemlje za koju nemaju ugovore ili su im ugovori istekli, piše Dubrovacki vjesnik.
Na ovo su upozorili iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
– Situacija sa zakupom poljoprivrednog zemljišta postala je izuzetno komplicirana. Brojne općine i gradovi godinama nisu provodili natječaje za zakup, a proizvođači su zemlju koristili temeljem kratkoročnih ugovora ili tzv. “potvrda”, koje su sada, zbog isteka vremena na koje su dane, prestale važiti te posjednici više nemaju pravnu osnovu za korištenje zemlje. Na terenu se sve češće kontrole poljoprivrednih inspektora koji im izriču kazne, budući da je zakon izričito propisao da korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta, bez valjanje pravne osnove, nije dopušteno, kazao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Posljednjih tjedana doznajemo o raspisivanju natječaji, te donošenja odluke o dodjeli poljoprivrednog zemljišta u zakup koji izazivaju veliku buru, nevjericu i nezadovoljstvo kod velikog broja naših poljoprivrednih proizvođača. Stočari su shvatili da su u nepovoljnoj poziciji, dok su dugogodišnji zakupci, uredni posjednici, počeli gubiti poljoprivredno zemljište koje su godinama obrađivali, ulagali u njega i brinuli o kvaliteti, a na temelju te zemlje dobivali i potpore iz fonda ruralnog razvoja kao i kredite banaka, koje sada treba vraćati, ali očito bez poljoprivrednog potencijala, ističu u HPK.
Jakopović je objasnio kako potvrda ili čak i Ugovor o zakupu ističu brojnim poljoprivrednicima, a procjena HPK je da se radi o oko 150.000 ha, dok s druge strane natječaji za dodjelu zemlje nisu raspisani ili ako jesu, trajati će od 6 do 9 mjeseci dok se cijeli postupak okonča.
– Zato se postavlja pitanje što da radimo u ovom pravnom vakuumu? Da li da sijemo i obrađujemo zemlju koju su naši poljoprivrednici dosada obrađivali, ali “bez valjane pravne osnove” i da zbog toga plaćamo kazne ili da čekamo da nas se “deložira”. Bez poljoprivrednog zemljišta, nema poljoprivredne proizvodnje, a bez poljoprivredna proizvodnje nema ni proizvodnje hrane, kazao je Jakopović.
U HPK ističu kako je drugi problem koji se javlja je taj da sukladno Zakonu, JLS mogu ali ne moraju odrediti maksimalnu veličinu državnog poljoprivrednog zemljišta koja se može dati jednom PG na njihovom teritoriju. Pojedine JLS vrlo hrabro ograničavaju veličinu poljoprivrednog posjeda za 30 ha pa čak i manje, što nekim kvalitetnim dosadašnjim posjednicima znači bankrot jer je mogu zadržati PG sa 10/20/30% dosadašnjeg zakupa zbog mehanizacije, broja stoke, broja zaposlenih i drugo.
– Pitanje je da li to rade na temelju kvalitetnih analiza, strateških ciljeva ili su takve odluke donijeli iz političkih i inih drugih razloga, koji su sve samo ne u svrhu razvoja poljoprivrede, jer jako dobro smo svjesni da nam je rascjepkanost PG jedna od glavnih problema u nedovoljnoj produktivnost gdje smo tek na 1/3 prosjeka EU. I sada imamo slučaj da u susjednim općinama jedna ima maksimalno 30 ha a druga 1000 ha. Pitamo se, kakvu strategiju poljoprivredne proizvodnje da tu primijenimo, kazao je Jakopović.
HPK smatra kako će se hrvatskoj poljoprivredi dogoditi da ćemo uništiti kvalitetne poljoprivredne proizvođače, koji ostvaruju rezultate na europskom nivou sa odličnim prinosima te su konkurentni na EU tržištu poljoprivrednih proizvoda, posebice npr. ratari.
Pritom se možemo dovesti u situaciju da ćemo teško “stvoriti” nove uspješne poljoprivrednike, jer za uspješnu poljoprivredu je potrebno puno znanja, kapitala i vremena. Logika da će na istoj površini koju je izvrsno obrađivalo jedno PG, ostvariti istu količinu proizvodnje, istu kvalitetu, iste prinose 10 poljoprivrednika, naprosto nije točna. Stvaramo mrtve kapitale, a imamo ogroman broj napuštenih farmi ostalih još iz nekadašnjih propalih operativnih programa. Čini se da ćemo opet jako skupo plaćati loše političke odluke u poljoprivredi”, kazao je Jakopović.
U HPK smatraju kako Hrvatskoj bi trebao biti cilj stavljanje u funkciju zapuštenog privatnog poljoprivrednog zemljišta i zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove poljoprivrednog zemljišta, koje se može privesti namjeni te dodatno provesti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Cilj bi trebao biti povećati ukupnu površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta.
Piše: Stanislav Soldo/Dubrovački vjesnik
