Utorak, 3 studenoga, 2026

RUKOMET | Dolasci i odlasci – prijelazno razdoblje u RK Metković Mehanika

By
K. J.
-

Prvi dio Paket24 Premijer lige skupina A RK Metković Mehanika je završila na 4. mjestom na tablici skupine i s 13 bodova je osigurala prvu poziciju u Ligi za opstanak.

Nakon toga je uslijedilo prijelazno razdoblje u kojem su klub napustili Josip Bezer, Domagoj Sršen, Mateo Rodin, Ivan Milas, Mario Pavlak i Damir Mataga.

U isto vrijeme u klub se vratio Damir Batinović na poziciju srednjeg vanjskog. Za Metkovce će u drugom dijelu prvenstva još nastupati: Mihael Krešić, Patrik Pavičić, Amir Bostan i Husein Begović, izvijestili su iz Kluba.

Ni nakon 5 godina nisu završeni radovi na uređenju obale Male Neretve

By
LIKEmetkovic.hr
-

Radovi na uređenju obale Male Neretve u Gradu Opuzenu i Općini Slivno počeli su prije pet godina i još nisu završeni. Iako je riječ o jednom od najvećih projekata u Dolini Neretve stanovnici ulica uz obalu negoduju jer, kako kažu, žive u neprihvatljivim uvjetima.

Investicija vrijedna tadašnjih 90 milijuna kuna. Obuhvaća čak tri projekta – uređenje obale i šetnice, izgradnju kanalizacije i uređenje kolničke infrastrukture. Investitor su Hrvatske vode, dok lokalna samouprava ima samo deset posto udjela. Stanovnici čak triju ulica ovaj su projekt pozdravili, no zbog kolnika strpljenja više nemaju.

– Velike su štete na automobilima, velike su štete na objektima. Zimi tu gacamo po kaljuži, ljeti se gušimo u prašini, djeca ne mogu normalno ići u školu – govori Darko Utovac iz Vlake za Regionalni dnevnik.

– Ne možemo ni izaći na ulicu s djecom, ne možemo razgrnut robu. Sve nam je puno prašine, kuća nam je katastrofa – naglašava Suzana Bjeliš iz Opuzena.

– Ljudi imaju problema s disanjem, ne možemo više ni po kiši ići – kaže Monika Čović iz Opuzena.

– Ja ne mogu voziti romobil, jer još nije napravljena cesta – nesretan je Šime iz Opuzena.

Odgovore na pitanja tražili su kažu od lokalne samouprave. Nakon mnogih obećanja o mogućem dovršetku ceste gradilište je dugo bilo bez radnika, a asfalta nigdje.

– Moramo imati razumijevanja, moramo znati da je došlo do promjene izvora financiranja tijekom izvođenja kanalizacijskog sustava, gdje su započele s financiranjem Hrvatske vode s nacionalnim sredstvima, a nakon toga se prešlo na europska sredstva – naglašava Smiljan Mustapić, načelnik općine Slivno.

Isprepleteni projekti jedan su od ključnih razloga kašnjenja investicije, no čini se da bi stanovnici jedne od ulica Zrinskih i Frankopana uskoro mogli doći na svoje, a do kraja cijelog projekta ipak će se pričekati do ljeta.

– Sad je ovaj tjedan i sljedeći tjedan lijepo vrijeme pa se nadamo da ćemo završiti tu Zrinsko- frankopansku ulicu i onda početi Ulicu Alojzija Stepinca i Ulicu bana Josipa Jelačića – govori Ivan Mataga, gradonačelnik Opuzena.

– Samo neka se završi, neka dođe taj asfalt, neka vidim to crno – rekao je Pavo Rešetina iz Opuzena.

Ovaj dio doline Neretve dobit će sliku obale kakvu priželjkuju i puno veći gradovi. Uz novu šetnjicu i cestu mještani se nadaju da će brzo zaboraviti na muke koje su za njih mogle trajati i kraće.

Autor: Mateja Delija / Regionalni dnevnik – HRT

CRVENI METEOALARM – DHMZ upozorava: “Došlo je do fenskog učinka, vjetar će jačati!”

By
LIKEmetkovic.hr
-

Državni hidrometeorološki zavod proglasio je crveni stupanj meteoalarma zbog jake i vrlo jake, mjestimice olujne bure i sjevernog vjetra na gotovo čitavom Jadranu. Najjači udari vjetra su od 65 do 150 km/h.

DHMZ se oglasio na Twitteru o olujnom vjetru koji je zahvatio velik dio Hrvatske.

– Olujan sjeverozapadni vjetar zapuhao je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U Zagrebu je uzrokovao fenski učinak – nagli porast temperature i smanjenje vlažnosti zraka. Vjetar će jačati, pa će olujnih i orkanskih udara biti u cijeloj Hrvatskoj – objavili su.

U upozorenju za pomorce i nautičare stoji: mjestimice udari sjevernom vjetra i bure 35-65, mjestimice do 75 čvorova. More navečer i krajem dana ponegdje moguće 5.

Marko Dragojević, najmlađi kandidat Večere za 5 osvojio simpatije gledatelja: na set mu je došla baka s košarom “zdravlja”

By
LIKEmetkovic.hr
-

Marko Dragojević iz Metkovića (radi kao medicinski tehničar i studira u Dubrovniku), najmlađi kandidat Večere za 5 osvojio simpatije gledatelja: na set mu je došla baka s košarom “zdravlja”…

Cikla, mrkva, peršin i – rakija. Markova baka pristigla je na set Večere za 5 na selu gdje je u košari donijela mnogo domaćih namirnica. Bilo je tu svega, a Marko je pred kamerama poljubio svoju članicu obitelji. “Evo svega sam ti donijela”, rekla mu je, a on je potom objasnio:

“To je moja baka, s mamine strane. Ona mi je danas došla u goste, pripomoći mi s namirnicama”, objasnio je te dodao kako su mu jaja i krumpirići bili najdraže jelo u djetinjstvu.

Medicinski tehničar i najmlađi ovotjedni kandidat (23) odlučio se za spoj tradicionalnoga i domaćeg, no gosti s time nisu bili previše oduševljeni. Prigovarali su za baš sve – salata kao predjelo ih nije zadovoljila, polpetama s tunom nisu bili oduševljeni, a desert im pak nije bio dobar jer nisu osjetili poneke sastojke.

Svi gosti imali su velika očekivanja od večerašnjeg domaćina i nadali se da će sve biti ukusno i da će se dobro najesti. Najeli se jesu, ali primjedbe su prštale sa svih strana.

Kandidati su Marku podijelili niske ocjene te je osvojio svega 29 bodova, što je izazvalo brojne komentare na društvenim mrežama. Uglavnom negativne.

Mnogi gledatelji su istaknuli kako je Marko cijelo vrijeme bio izuzetno pristojan te kako ni u jednom trenutku ni za koga nije izgovorio nijednu uvredu, te kako je, kao najmlađi kandidat održao i te kakvu lekciju iz kulture ponašanja pojedinim kandidatima iz show-a. Mnogi su ga pohvalili i izrazili mu podršku.

HZMO: 8. veljače kreće isplata mirovina, skupini građana one će biti uvećane

By
K. J.
-

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izvijestio je u petak da će sljedeći tjedan, u srijedu 8. veljače, početi isplata mirovina za siječanj korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, uključujući i povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto.

Kako piše Poslovni.hr, isplata uključuje ključuje i povećanje najnižih mirovina za tri posto, u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja ove godine.

HZMO je također izvijestio kako korisnici koji primaju inozemnu mirovinu sada mogu putem online obrasca na internetskim stranicama HZMO-a dostaviti dokaze o visini inozemne mirovine kako bi ostvarili pravo na isplatu jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica rasta troškova života.

Pravo na to primanje imaju korisnici čija ukupna mirovina ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu nije veća od 4360 kuna.

Kao dokaz priznaje se potvrda banke, izvadak iz bankovnog računa ili potvrda inozemnog nositelja iz koje se vidi neto iznos mirovine koji je inozemni nositelj uplatio za prosinac 2022.. Jedan od dokaza korisnici moraju dostaviti do kraja mjeseca.

Veslači, veslačice i uprava VK Neretvnski gusar u akciji čišćenja obale Neretve

By
K. J.
-

Nekoliko puta tijekom godine veslači i veslačice i uprava VK Neretvanski gusar organiziraju čišćenje smeća što ga nanese voda na obalu Neretve od Unke od Kule Norinske.

Tako su jutros, podijeljeni u više skupina, krenuli od hangara na Unki do Velike tržnice, skupljajući uglavnom plastične predmete (najviše boce).

Svaka čast! Zatekli smo ih uz šetnicu…

PREPORUKA WHO-a Evo koliko trebamo vježbati ovisno o našoj dobi

By
LIKEmetkovic.hr
-

Sjedilački način života jedan je od najvećih problema današnjice. Tjelovježba je prevencija mnogih problema i bolesti uzrokovanih sjedenjem. Ovisno o vašoj dobi, već nekoliko minuta vježbanja dnevno ima velike koristi, piše Index.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da svaka četvrta odrasla osoba ne vježba dovoljno, dok se nedovoljno kreće četvero od petero adolescenata. Kada bi se to promijenilo, moglo bi se izbjeći pet milijuna smrti godišnje diljem svijeta.

‘Redovita tjelesna aktivnost ključna je za prevenciju i pomoć u upravljanju srčanim bolestima, dijabetesom tipa 2 i rakom, kao i za smanjenje simptoma depresije i anksioznosti, smanjenje kognitivnih oštećenja, poboljšanje pamćenja i poboljšanje zdravlja mozga’, kaže WHO.

U nastavku donosimo smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o tome koliko nam i kakve tjelovježbe dnevno treba ovisno o našoj dobi.

Djeca mlađa od godine dana

Za malu djecu najvažniji su mentalna vježba i aktivnosti poput pričanja, onih koje potiču kognitivni razvoj i igre na otvorenom. Treba ih provoditi oko 30 minuta dnevno.

Djeca od godine do dvije

WHO preporučuje minimalno tri sata dnevno za tjelesne vježbe svih intenziteta.

Djeca od tri do četiri godine

Najmanje 60 minuta potrebno je posvetiti aktivnostima visokog intenziteta, a preostalih 120 minuta nečem opuštenijem.

Djeca od pet do 17 godina

WHO smatra da je potrebno oko 60 minuta aerobnih vježbi umjerenog ili visokog intenziteta. U ovoj dobi korisne su i vježbe za jačanje kostiju.

Odrasli od 18 do 64 godine

WHO odraslima savjetuje od 150 do 300 minuta tjedno umjerene aerobne tjelesne aktivnosti. Ako je intenzivna, od 75 do 150 minuta. Što se tiče vježbi koje uključuju upotrebu sile, one bi se trebale prakticirati najmanje dva ili tri dana u tjednu.

Stariji od 65 godina

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u trećoj životnoj dobi treba slijediti smjernice za odrasle, ali ih prilagoditi svom fizičkom stanju. Također kažu da je potrebno usredotočiti se na poboljšanje stabilnosti i snage. Preporučuju vježbanje tri ili više dana u tjednu.

Foto: unsplash.com

Od 1. siječnja zaposlenik ne treba suglasnost za dodatni rad kod drugog poslodavca! Evo detalja…

By
LIKEmetkovic.hr
-

Prvog siječnja tekuće godine na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o radu koje je zakonodavac donio potaknut primarno obvezom implementacije u radno zakonodavstvo Republike Hrvatske dvaju europskih direktiva – Direktive o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji, te Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi.

Na izmjene Zakona svakako su utjecale i promjene u procesima rada do kojih je došlo zbog pandemije, a koje su na tržištu rada brzo zaživjele i dovele do novog pravnog okvira, pa tako od prvog siječnja konačno imamo zakonski reguliran rad na izdvojenom mjestu i rad na daljinu, objavio je portal womeninadria.com.

Više nije potrebna pisana suglasnost

Predmetna izmjena radnog zakonodavstva opsežna je i nosi brojne značajne promjene, te nameće poslodavcima obvezu usklađivanja svojih Pravilnika o radu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u roku od šest mjeseci od dana stupanja izmjena na snagu, odnosno do 1.7.2023.

Jedan od instituta obuhvaćenih izmjena je dodatan rad radnika.
Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca (dalje u tekstu: matični poslodavac), odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca. Bitna je novost da za takav dodatni radi više nije potrebna pisana suglasnost matičnog poslodavca, već je radnik dužan prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem obavijestiti svakog matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem.

Radno vrijeme kod drugog poslodavca

Dakle, za dodatni rad radnika više se ne traži pristanak matičnog poslodavca, ali istome Zakon daje pravo pisanim putem zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se dodatni rad obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.

Odgovor na pitanje što će se smatrati opravdanim objektivnim razlogom da se od radnika zatraži prestanak obavljanja dodatnog rada, izuzev zakonom taksativno navedena dva prethodno opisana razloga, dati će sudska praksa, međutim ovakvim zakonskim rješenjem matični poslodavac svakako je stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na dosadašnje zakonsko uređenje. S tim u vezi, potrebno je naglasiti i da u slučaju kada je zahtjev matičnog poslodavca za prestanak obavljanja dodatnog rada postavljen zbog obavljanja rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca.

Bitno je naglasiti da ugovor o dodatnom radu ne mogu sklopiti radnici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima o zaštiti na radu, radnici koji rade u skraćenom radnom vremenu na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, te radnici kojima se prema propisu o mirovinskom osiguranju staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, i to samo za obavljanje takvih poslova.

Radni sati i prekovremeni rad

Ugovor o dodatnom radu sklapa se u pisanom obliku, te isti mora sadržavati sve zakonom taksativno navedene podatke, a može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme. Takvim se ugovorom ne smije ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno osim iznimno, u slučaju ako je raspored radnog vremena u dodatnom radu utvrđen kao nejednaki, kada tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti duže od osam sati tjedno, ali ne duže od 16 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je Zakonom dozvoljen.

Kada govorimo o prekovremenom radu treba reći kako matični poslodavac može radniku koji radi u dodatnom radu naložiti prekovremeni rad samo ako radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile kada pristanak radnika nije potreban, dok poslodavac kod kojeg radnik obavlja dodatan rad ne smije naložiti prekovremeni rad, osim također u slučaju više sile.

Budući da se prekovremeni rad u praksi najčešće uvodi zbog povećanog opsega poslova, oba poslodavca moraju voditi računa o zakonskim ograničenjima takvog rada kod radnika koji rade u dodatnom radu, te matični poslodavac ovisi o dobrovoljnom pristanku radnika na takav rad, dok poslodavac kod kojeg se obavlja dodatni rad takav rad ne može naložiti.

Godišnji odmor i zabrana natjecanja

Kod uređenja godišnjeg odmora Zakon je prednost dao matičnom poslodavcu, te je poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora radniku u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca.

Prethodno opisana zakonska rješenja matičnog poslodavca stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na zakonsko uređenje koje je prethodilo izmjenama, obzirom da isti više nema utjecaja na sklapanje ugovora o dodatnom radu, već samo mogućnost zatražiti od radnika da prestane s obavljanjem takvog rada ako za to postoje objektivni razlozi.

Ovdje je bitno naglasiti kako zakonska zabrana natjecanja koja propisuje kako radnik ne smije za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac pruža pravnu zaštitu matičnom poslodavcu, a obzirom da se navedeno smatra zakonom propisanim objektivnim razlogom koji matičnom poslodavcu daje temelj da zatraži od radnika prestanak obavljanja dodatnog rada. Novo zakonsko uređenje dodatnog rada, kao i izmjene i dopune Zakona o radu otvorit će mnogo pitanja u praktičnoj primjeni na koja će nam odgovore primarno dati mišljenja i tumačenja resornog ministarstva, te sudska praksa.

Autorica: Sanja Nevešćanin Mateša, odvjetnica

Zakašnjelu sezonu skijanja na Kupresu i Blidinju spašavaju gosti iz Dalmacije

By
LIKEmetkovic.hr
-

Sezonu na Kupresu i Blidinju, unatoč zakašnjelome snijegu u Hercegovini, spašavaju gosti iz Dalmacije i BiH te nekoliko manifestacija koje se organiziraju na ovim skijalištima, među kojima je tradicionalna Ski Alka koja je na rasporedu ovoga vikenda.

Nakon što je u drugome dijelu siječnja pao prvi ozbiljniji snijeg veliki broj skijaša i turista krenuo je put Kupresa i Parka prirode Blidinja.

„Sezona je definitivno kasnila više od mjesec dana. Sada su uvjeti idealni i snijega ima dovoljno. Za vikende očekujemo najveće gužve i već imamo jako puno najavljenih posjetitelja”, izjavio je voditelj Ski centra Risovac Ivica Rezo.

Po njegovim riječima očekuje se kako će se sezona skijanja ove godine produžiti, što bi popravilo financijske rezultate.

Najveći broj gostiju na Blidinju, kao i na Kupresu, dolazi iz Dalmacije. Oni su “okupirali” nekoliko skijališta te rezervirali veliki dio tamošnjeg smještaja.

Skijališta u Hercegovini dodatno populariziraju sportska natjecanja. Predstojećeg vikenda 4. i 5. veljače na terenima Sportsko-rekreacijskog centra Adria ski bit će održan Ski kup Dalmacija.

HSŠKD Narona iz Vida prikupila 1007 eura pomoći za obitelj tragično preminuloga Damira Ilića

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zaklada ,,Otac Ivan Fiorović” je pokrenila akciju prikupljanja pomoći za obitelj tragično preminuloga 47-godišnjeg ribolovca Damira Ilića. HSŠKD Narona iz Vida je tako ove godine novac od iznajmljenog pribora na manifestaciji Raštika u Naroni i novac koji je prikupljen u humanitarnoj kutiji uplatila 1007.00 €.

Hvala svima koji su svojim doprinosom sudjelovali u ovoj akciji, poručili su iz HSŠKD Narona.

1...724725726...2.258Page 725 of 2.258

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr