Kako je i bilo najavljeno, aktualni tjedan u cijelosti je donio stabilno vrijeme praćeno vrlo ugodnim dnevnim temperaturama zraka. Primjerice, jučer su najviše dnevne temperature zraka na Jadranu bile od 21 do čak 26°C.
Ipak, jutra su bila relativno hladna, u većem dijelu Zagore s minimalnim temperaturama od 5 do 10°C.
Stabilno ranojesensko vrijeme nastavit će se i do kraja tjedna pa i dalje, piše Dalmacija danas. Nema sumnje da će u dane vikenda mnoge plaže biti pristojno popunjene, a za okupati se neće biti potrebna nikakva hrabrost pošto su temperature mora i dalje visoke, uglavnom od 21 do 22°C.
Danas nas očekuje pretežno ili djelomično sunčano vrijeme i suho. U noći tiho ili burin, danju tiho ili slab vjetar s mora. Minimalne jutarnje temperature zraka u Zagori od 7 do 12°C, uz obalu i na otocima od 13 do 18°C. Najviše dnevne temperature većinom od 21 do 26°C.
Subota će biti djelomično sunčana i suha. Noću tiho ili burin, danju tiho ili slab vjetar s mora. Minimalne jutarnje temperature zraka u Zagori od 8 do 13°C, uz obalu i na otocima od 14 do 19°C. Najviše dnevne temperature većinom od 20 do 25°C.
Djelomično sunčano i suho bit će u nedjelju. Puhat će slab dnevni vjetar. Minimalne jutarnje temperature zraka u Zagori od 7 do 12°C, uz obalu i na otocima od 13 do 18°C. Najviše dnevne temperature većinom od 21 do 26°C.
Stabilni relativno toplo bit će i veći dio nadolazećeg tjedna. Prvi znakovi promjene vremena mogući su krajem petka.
Uzalud smo, među stotinama tisuća čokota vinove loze na području Staševice, pokušavali naći sugovornike, koji bi nešto rekli o ovogodišnjoj berbi. Na prste jedne ruke mogu se izbrojiti oni koji uopće beru, a oni nisu bili raspoloženi za razgovor. Ljutnja, ogorčenost, razočaranje, bijes, osjećaji su koji ih obuzimaju. Jer ne mogu plasirati grožđe na tržište i velike količine ploda, kako su ovdašnji poljoprivrednici nagovijestili, ostati će na lozi, donosi Rogotin.hr.
„Teško se sjetiti kada je bila ovako visoka kvaliteta grožđa, a nikada nisu bili teži uvjeti prodaje zbog nekontroliranog uvoza grožđa i raznih sorti vina sumnjivog porijekla koja se prodaju u našim trgovačkim centrima. Na području Jezera ima nekoliko milijuna čokota loze i zbog ovakve nebrige o malom čovjeku i nekontroliranog uvoza, stanovnici Staševice i okolnih mjesta sustavno napuštaju svoje vinograde, koje su teškom mukom i odricanjem zasadili. Ako se ova praksa nastavi u budućnosti, u idućim godinama može se očekivati postupno gašenje vinogradarstva na ovim prostorima. Žalosno je što nitko iz Ministarstva poljoprivrede, Dubrovačko – neretvanske županije ili Grada Ploča ništa ne poduzima“, kaže Zdenko Mateljak, jedan od većih proizvođača s ovoga područja. Vijećnik pločanskog Gradskog vijeća i županijske Skupštine obrađuje oko 20 tisuća loza i prolazi kroz iste probleme koji muče ostale proizvođače. Mateljak pokušava barem dio uroda prodati na zadarskoj tržnici, iako je cijena destimulirajuća.
Na istoj tržnici, važnu odluku donio je Joze Dropulić iz obližnje Dusine. Jozi je 40 godina, obrađuje oko 17 tisuća čokota vinove loze, ima kamion, traktor i svu potrebnu opremu da proizvede kvalitetnu robu. Što i radi. „Sve ću prodati i napustiti ovaj posao. Nema nikakvog smisla. Radije ću ići na dnevnice, brati mandarine ili kupus. Niti sedam vagona grožđa, koliko uberem, ne može mi pomoći da pokrijem troškove, platim režije i živim normalno. Vozim grožđe kamionom u Zadar i na kraju sam ga prisiljen prodavati po 1,5 kuna po kilogramu. Dane provodim u Zadru i na kraju sam prisiljen na bilo kakvu prodaju, samo da idem kući“, kaže Joze.
Da ovo nisu prazne riječi, pokazuju neki primjeri iz Staševice, do sada pojedinačni, a, uvjeravaju nas, u skoroj budućnosti sve češći. Čokoti vinove loze se vade, na nekim mjestima sade se druge kulture, a na nekima za sada ništa. Razočarani poljoprivrednici planiraju ostaviti samo određeni broj loza, koliko će im biti potrebno za osobne potrebe. Vrijeme će pokazati je li ovo početak nestajanja jedne kulture koja je bila dominantna na ovim prostorima dugi niz desetljeća.
Da ovo nisu prazne riječi, pokazuju neki primjeri iz Staševice, do sada pojedinačni, a, uvjeravaju nas, u skoroj budućnosti sve češći. Čokoti vinove loze se vade, na nekim mjestima sade se druge kulture, a na nekima za sada ništa. Razočarani poljoprivrednici planiraju ostaviti samo određeni broj loza, koliko će im biti potrebno za osobne potrebe. Vrijeme će pokazati je li ovo početak nestajanja jedne kulture koja je bila dominantna na ovim prostorima dugi niz desetljeća.
Vrijeme, i to ne daleko, će pokazati jesu li Mateljkove riječi o propasti vinogradarstva na području Staševice i okolice bile proročke. Još uvijek nije kasno da odgovorni poduzmu odgovarajuće mjere i zaustave prijeteći trend.
DOKO GRAĐENJE d.o.o. tvrtka sa sjedištem u Metkoviću – privatna je građevinska tvrtka s bogatim iskustvom u izvođenju građevinsko – obrtničkih radova.
Povećanje ugovorenih projekata tvrtka iziskuje potrebu za dodatnom radnom snagom, stoga traži sljedeće:
TESAR – 3 DJELATNIKA
ARMIRAČ – 3 DJELATNIKA
ZIDAR – 3 DJELATNIKA
UPRAVITELJ KRANSKOM DIZALICOM – 1 DJELATNIK
POMOĆNI GRAĐEVINSKI RADNIK – 3 DJELATNIKA
– Nudimo prije svega zdravo radno okruženje, radno vrijeme ponedjeljak – petak, prijevoz do gradilišta, iznadprosječne tržišne plaće za majstore s radnim iskustvom.
Djelatnici koji idu na teren (na području Dubrovačko neretvanske županije i Splitsko dalmatinske županije ) imaju prijevoz, plaćen smještaj i hranu, dodatni terenski dodatak na plaću.
Stoga, ovim putem pozivamo sve zainteresirane kandidate, koje žele postati dio našeg tima, da nam se jave:
putem telefona: 00385 20 685 963
e-maila: anailic@dokogr.com.hr ili info@dokogr.com.hr
osobno u uredu tvrtke DOKO GRAĐENJE d.o.o. , ured Nikole Tesle 54, Metković, radnim danom od 8:30 do 11:00 – termin razgovora
U subotu, 7. listopada Udruga Život u vremenu od 9 do 12 sati ispred Pošte simboličnom podjelom ružičastih vrpci obilježava mjesec listopad-mjesec borbe protiv karcinoma dojke.
– Pozivamo građane da nam se pridruže, daju potporu oboljelim od ove zloćudne bolesti koja se ranim otkrivanjem uspješno liječi. Dobrovoljni prilozi-donacije će biti uplaćene na žiro račun otvoren u namjenu kupnje novog metkovskog mamografa, poručuju iz Udruge.
U prostorijama Udruge cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići obilježen je danas Svjetski dan cerebralne paralize.
Tim povodom su uz korisnike Udrugu posjetili su učenici metkovskih osnovnih škola Stjepana Radića i don Mihovila Pavlinovića sa svojim asistentima, učiteljicama, kao i rukometašice RA Jerkovac.
– Uz smijeh, druženje, pjevanje i igranje društvenih igara, radili smo plakate s temom rada “Asistivna tehnologija”. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su uveličali naš dan. – naglašavaju u UCDPLN Leptirići.
U sklopu projekta KLIK provest će se u petak, 7. listopada 2022. u 12,00 sati na košarkaškom igralištu (pored Srednje škole i Gimnazije Metković) simulacija prometnih nesreća.
Bit će educirani učenici završnih razreda srednjih škola Metković, a se pozivaju i drugi zainteresirani građani da sudjeluju u projektu.
– HAK od 2017. godine radi projekt KLIK – navika odgovornog ponašanja. Projekt je namijenjen za učenike završnih razreda srednjih škola. Prije pandemije u jednoj godini obuhvat je bio oko 120 škola i negdje oko osam tisuća učenika. To je jedan projekt koji je jako atraktivan i svrsishodan za mlade. Dakako i starije, kada poslušaju neke preporuke i savjete kažu da nisu do sada to radili ali da će krenuti – istaknuo je danas mr.sc. Krešimir Viduka, voditelj ureda sigurnosti cestovnog prometa u HAK i voditelj projekta KLIK
U subotu 8. listopada 2022. godine s početkom od 09,00 sati naš Klub u suradnji s Hrvatskim kajakaškim savezom provodi projekt „Green Kayak”, financiran iz EU fondova.
Projektom se želi osvijestiti važnost brige za okoliš kroz aktivno bavljenje sportom, posebno vodenim površinama koje su od iznimne važnosti za naš sport. Provode se akcije čišćenja obala rijeka u svim državama partnericama programa. U akciju se osim veslačica i veslača uključuje i Uprava našeg Kluba te djelatnici Hrvatskog kajak saveza.
Također, tijekom vikenda Hrvatski kajakaški savez u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i našim Klubom od 7. do 9. listopada provodi pokaznu školu samogradnje kajak čamaca. Tijekom prezentacije biti će prikazane razne faze izrade natjecateljskog čamca od pripreme do završnog sklapanja gotovog proizvoda.
Cilj akcije je upoznavanje mladih s novim materijalima i tehnologijama u procesu izrade visokokvalitetnih čamaca pri čemu se koriste karbonska i kevlar vlakna i promjeni metode direktnog vakuumskog ubrizgavanja plastike u pripremljeni kalup.
“Tražim hitno berače mandarina. Dnevnica 300 kuna. Plaćam prijevoz”. Ovakve oglase svakodnevno nailazimo na društvenim mrežama na kojima vlasnici plantaža panično traže radnike za berbu mandarina. O čemu se tu radi pokušala je doznati Slobodna Dalmacija izravno od proizvođača mandarina, koji očito imaju problema sa pronalaskom radnika.
“Veliki” proizvođači sa kojima su razgovarali kažu da uglavnom imaju stalne berače, koji kod njih rade već godinama sezonske poslove. Kad se oberu mandarine sezonci ostaju na poljima, beru kelj, karfiol, u proljeće jagode, ljeti lubenice.
Međutim, probleme sa radnicima imaju oni manji proizvođači koji samo traže sezonske radnike za berbu mandarina i to povremeno kad im treba. Oni ne nude stalni niti dugotrajni angažman pa zato imaju i problem sa pronalaskom radnika koji radije idu kod onih koji im nude cjelogodišnje poslove.
Inače, ove jeseni na plantažama u dolini Neretve ubrati će se oko 35 tisuća tona mandarina. Na pojedinim lokacijama nedaleko od Ušća urod je zadovoljavajući ali ima i plantaža na kojima je urod prepolovljen. “Podbacile” su rane sorte što su vlasnici plantaža i predviđali.
Trenutačno se mandarine prodaju po cijeni od 3.8 kuna za kilogram prve klase. Proizvođači su generalno gledano zadovoljni, premda bi bilo bolje da se još barem koji dan zadržala cijena od 4.20 lipa.
Naime, prve mandarine su se prodavale po cijeni od 5.00 kuna, zatim je cijena pala na 4.20, da bi sada bila 3.80 kuna. Koliko će se i ova cijena zadržati neizvjesno je prognozirati. Još uvijek sam optimističan – ističe proizvođač mandarina Niko Kapović.
Osim što je urod manji problem su sezoni berbe mandarina su i radnici kojih kronično nedostaje. Sve je manje sezonskih radnika iz BIH koji odlaze raditi u druge zemlje Europske unije. No, to nije samo problem doline Neretve već čitave Hrvatske – pojašnjava Kapović.
Dnevnica berača mandarina u dolini Neretve kreće se od 250 do 300 kuna. Vlasnici plantaža plaćaju i putne troškove odnosno gorivo za odlazak i dolazak a neki osiguravaju i topli obrok.
Iako nema striktnog pravila, od jednog berača se očekuje da dnevno ubere trideset do trideset i pet gajba mandarina i to nožicama. Ne trganih rukom. Na onim sortama koje se mogu trgati rukama može se ubrati i više. Međutim, lošiji berač ubere dnevno dvadesetak gajba.
Vlasnici plantaža su zadovoljni i s ovakvim učinkom jer svakim danom je sve manje sezonskih radnika koji su voljni brati mandarine.
Iz Prijatelja životinja su u ponedjeljak izvijestili kako ove godine imaju posebno dobar razlog za proslavu Međunarodnog dana zaštite životinja, koji se obilježava 4. listopada, budući da je u tijeku osnivanje Povjerenstva za nadolazeće izmjene Zakona o zaštiti životinja.
Povjerenstvo se, kažu, osniva zahvaljujući inicijativi udruge Prijatelji životinja i drugih udruga Mreže za zaštitu životinja.
Izmjenama Zakona o zaštiti životinja traže potpunu zabranu držanja pasa na lancu, uvođenje tzv. Pozitivne liste životinja koje se mogu držati za kućne ljubimce, zabranu držanja divljih životinja u privatnom zatočeništvu, potpunu zabranu životinja u cirkusima, uvođenje obavezne kastracije pasa i mačaka i drugo.
Međunarodni dan zaštite životinja slavi se od 1925. svakog 4. listopada, kada se obilježava i blagdan sv. Franje Asiškog, poznatog sveca i zaštitnika životinja.
Imate li u ladici stare mobitele? Nemojte ih bacati, mogli bi vrijediti stotine ili čak tisuće eura. Zapravo, postoje dugotrajni modeli koji su s vremenom dobili na vrijednosti, kao što možete lako pogoditi gledajući cijene ovih telefona na eBayu ili na stranicama poput Vintage Mobilea.
Ali koji su modeli najpoželjniji među kolekcionarima ? Evo popisa, piše Novi list.
Nokia 3310
Sjećate li se Nokie 3310? To je telefon koji je ušao u povijest, izdržljiv i jeftin model s baterijom koja je trajala cijeli život.
S obzirom na nekadašnju popularnost, za kolekcionare danas vrijedi oko 20 do 40 eura, no vrijednost se penje i do 130 eura, ako je opremljen svim dodacima i originalnom kutijom.
Nokia 8810 iz 1998.
Ako Nokia 3310 ne vrijedi puno, Nokia 8810 iz 1998. (ispravna) može se kolekcionarima prodati za stotinjak eura. A ako je opremljena pakiranjem, cijena se može dodatno povećati, čak i do 700 eura.
Nokia E90 komunikator
Još su vrijedniji Nokia komunikatori s povećanom tipkovnicom za poruke, koji se mogu prodati za nekoliko stotina eura. Ako Nokia E90 vrijedi barem 100 eura, Nokia 9000 ide i do nekoliko stotina.
Ericsson T10
Stari Ericsson T10 iz 1998. godine, DualBand mobitel sa vanjskom antenom, u dobrom stanju i ispravan, može doći do cca 2000 eura.
Apple iPhone 2G
Sjećate li se prvog iPhonea u povijesti? Zvao se iPhone 2G, poznat i kao iPhone EDGE, predstavljen je 2007. godine, imao je Wi-Fi i Mobile. U tom slučaju vrijednost se kreće od 1000 eura naviše, pogotovo ako je još u funkciji.
Motorola StarTAC iz 1996.
Jednako su poznati i Motorola telefoni, počevši od najpopularnijeg modela, StarTAC-a iz 1996. godine. Danas mu cijena prelazi 100 eura, a stariji (i u dobrom stanju) modeli vrijede najviše.
Motorola Razr V3
Nešto više možete zaraditi prodajom Motorola Razr V3 izašle 2004. godine, koja za kolekcionare može vrijediti i pedesetak eura. No, ona s potpisom D&G zna vrijediti i više od 150 eura.
Motorola DynaTAC 8000x iz 1994.
Motorola koja trenutno ima najveću vrijednost za kolekcionare je DynaTAC 8000x iz 1984., prvi mobilni telefon ikada. Kolekcionari su spremni potrošiti i do 1500 eura kako bi ga nabavili, dok prototipovi mogu vrijediti mnogo više, prenosi N1.
