Njihova imena zauvijek će ostati upisana u povijest hrvatskoga vatrogastva. Njih 12 je toga 30. kolovoza 2007. godine izgubilo život na Velikom Kornatu, u najvećoj vatrogasnoj tragediji u povijesti hrvatske države. Išli su gasiti požar za koji se mnogi i dandanas, 15 godina poslije, pitaju “što su išli gasiti?”.
Nažalost, u trenu je na Kornatu ugašeno šest ljudskih života, šestorica su preminula u bolnicama, u koje su bili transportirani, dok je jedini preživio Frane Lučić.
Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević i Ante Juričev – Mikulin ostat će u sjećanju.
Sudjelovanja u akciji spašavanja na Velikom Kornatu prisjetio se proslavljeni alpinist i član HGSS-a Stipe Božić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju koji možete pročitati OVDJE.
Danas oko 17:30 sati došlo je do prometne nesreće na Jadranskoj magistrali između Rabe i Opuzena. Prema trenutno dostupnim informacijama u nesreći su sudjelovala dva osobna vozila, javlja Dubrovacki vjesnik.
Promet se odvija otežano, a na terenu su sve službe.
Oko 11:30 u Splitskoj ulici u Metkoviću (kod Robne kuće) dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđen motociklist. Zbog toga je prekinut promet i stvaraju se kolone vozila u oba smjera.
Na jučerašnjoj 16. Utrci kupskih čamaca Stari Brod – Letovanić održanoj u organizaciji Turističke zajednice Općine Lekenik našu županiju i grad predstavljale su veslačice Udruge lađarica Metkovke.
Na toj utrci nastupile su s posadom koju su predstavljale Paula Bajo, Katarina Musulin, Vinka Čamber i Antea Kaleb, dok su na Šikljadi u Sisku koja se održala dan ranije nastupile s dvije posade. Druga posada okupila je Mirelu Zloić, Leonu Gnječ, Suzanu Tirić i Milenu Miškić.
Obje ekipe su uspješno izveslale zadane dionice mada su se po prvi put okušale u veslanju šiklje što zahtjeva specifične vještine koje su značajno drugačije od veslanja lađe.
Da bi se naše cure mogle nositi s izazovima ove dvije utrke pomagali su im momci iz Udruge lađara Stablina koji su apsolutni pobjednici obje održane utrke. Osoba koja se posebno zauzela da naše djevojke savladaju kupsku šiklju je Nikola Radaljac kojem se Metkovke od srca zahvaljuju na svakom savjetu i vremenu koje je za njih izdvojio.
Neki ne čekaju mjere, već su osigurali druge načine grijanja. Peći za drva i pelete su rasprodane. A drva i peleti – znatno poskupjeli.
Dio građana nabavlja drva za grijanje. Marino Grakalić iz Pule ih je kupio na proljeće. Metar je platio 320 kuna. Bude li pažljiv s loženjem, šest metara bit će mu dovoljno da prezimi. “Pitanje će biti koliko će biti drva u ponudi, cijene će skočiti, možda i 600, tako da, kolika je potražnja, toliko će i cijene porasti”, rekao je Grakalić reporterki Dnevnika Nove TV, Lini Dollar.
A potražnja je golema i ne samo u Hrvatskoj.
Proizvođač Marko Orešković kaže da je talijansko i slovensko tržište doslovno buknulo. Dodaje i da ne zna kako će u količinama koje imaju ispuniti zahtjeve tržišta.
I u Hrvatskim šumama očekuju porast prodaje od dvadesetak posto. Ivana Pečnik Kastner, voditeljica Uprave šuma podružnica Delnice kaže kako je cijena s PDV-om 306 kuna za kubik, a to je metar i pol prostorni ogrijeva.
Pomama je i za peletima.
Roman je zbog njih iz Poreča potegnuo do Pule. S grijanja na drva prešao je na pelete. “Vreća je nekih 54,90 na akcijskoj cijeni, kataloškoj, a sada govore da će još sto posto ići gore”, kaže Roman Matoš iz Poreča.
Na tone peleta izlazi svaki dan iz tvornice u Žutoj Lokvi. Povećanje cijena sirovine, ali i energenata, utjecalo je i na njihovu cijenu.
Branko Samardžija, proizvođač peleta navodi kako je cijena po toni 3000 kuna, a kad se usporedi s prošlom godinom, sto posto je poskupjelo.
Prema simulacijama s današnjim cijenama za četiri najhladnija zimska mjeseca – za kuću od devedesetak četvornih metara s dobrom izolacijom na kontinentu grijanje će nas stajati: na plin – oko 3500 tisuće kuna, peleti oko 2600 kuna, drva najjeftinije – tisuću manje, dok je najskuplje grijanje na struju – oko 5800 kuna.
U toplijim, primorskim krajevima za istu kuću – plin će stajati 2000 kuna, peleti 1400, peći na drva nešto manje od 1000 kuna, a struja 3000 kuna. Pitanje je, kako će ove brojke izgledati kad stigne jesen – i nove cijene energenata.
U poslijepodnevnim satima u nedjelju, šire područje Hercegovine zatresao je potres. Prema prvim informacijama na stranici EMSC, epicentar potresa jačine 3,8 bio je u Bosni i Hercegovini, 20 kilometara od grada Stolac.
Potres je zatresao navedeno područje po lokalnom vremenu u 18:50.
U subotu, 27. kolovoza održana je jedna od najdugovječnijih i najpoznatijih manifestacija u Hrvatskoj, 33.Ivanečki kresovi na kojoj je sudjelovao i KUD Metković.
Sve je počelo mimohodom kroz Koprivnički Ivanec, u kojem su sudjelovali domaćini iz udruge Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec i gosti iz gosti iz KUD Mladi metalac iz Hadžića u Bosni i Hercegovini, KUD Metković, KUD Stari graničar Cirkvena, KUD Slavko Kolar Palešnik, KUD Goričan i Udruga Potkalnički plemenitaši iz Gornje Rijeke.
Program je nastavljen na ljetnoj pozornici iza društvenog doma, a posjetitelji su mogli vidjeti i umijeće izrade poznatog ivanečkog veza kao i radove članica DIF-a Koprivnički Ivanec s ivanečkim vezom.
Plavo bijeli su gostujućim bodom otvorili novu sezonu, u Baškoj Vodi po dva pogotka u mreži svakog suparnika. Gledatelji su sve pogotke vidjeli u nastavku susreta.
Domaća Urania je povela odmah na otvaranju drugog dijela, Neretva je sve to preokrenula na svoj mlin golovima Marija Marića (67) i Leonarda Domgjonaja (77), da bi minutu nakon vodstva Metkovaca Poljak postavio konačnih 2:2.
– Iskreno, bili smo puno bliže pobjedi, ali za prolivenim mlijekom se ne plače. Urania je dobra ekipa, znatno bolja nego prošle sezone. Lani smo mi bili igrački znatno kvalitetniji pa smo izgubili. Čestitam svojim momcima na dobroj utakmici. Već za tri dana čeka nas novi izazov, pretkolo kupa protiv Grobničana, te nam ovaj pozitivni ishod donosi nadu u dobru predstavu na našem travnjaku. Hvala i našim BWK na podršci – prvi je dojam, osvrt po završetku susreta trenera plavo bijelih Marija Svaguše.
U obostrano iznimno korektnom nadmetanju glavni sudac Sinovčić pokazao je jedan žuti karton, domaćem igraču Kovačeviću u 35.minuti.
Boje Neretve u prvom ligaškom susretu nove sezone branili su: Čović, Galov (od 89. I. Raguž), Sesar (od 55. Domgjonaj), Katavić, Dolić (od 61. Ćavar), Listar, Ravlija (od 89. Skaramuca), Marić, Zovko, E. Raguž, Kalfić. U zapisniku su još bili Šaravanja i Stanković, te trener Svaguša.
U 2. kolu Neretva dočekuje GOŠK Dubrovnik, utakmica je na rasporedu u subotu, 3. kolovoza u 17 sati.
Nakon kratkotrajnog onečišćenja mora na plaži Duboka u Slivnom, tijekom osmog ciklusa ispitivanja mora prema županijskom Programu, Zavod za javno zdravstvo DNŽ uzorkovao je dodatne uzorke mora za kupanje 24. i 25. kolovoza 2022. godine. Rezultati ispitivanja udovoljavaju uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje, što upućuje na prestanak kratkotrajnog onečišćenja.
Uzorkovanje mora ponoviti će se u roku od sedam dana, radi provjere prestanka kratkotrajnog onečišćenja.
Samo kojih pedesetak metara zračne linije od blještavila Pelješkog mosta nalazi se naselje Duboka, koje je ovih dana dospjelo u središte zanimanja javnosti ne zbog velebnog mosta, već zbog fekalnog zagađenja mora jer naselje nema reguliranu kanalizaciju. Plaža u Dubokoj dobila je crvenu zastavicu što znači da nije za kupanje. Iz nje vreba bakterija Escherichia coli (E. coli), mikroorganizam koji itekako može naškoditi zdravlju ljudi.
Takve informacije, istina ne u tako dramatičnoj verziji obznanio je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije koji redovito svako ljeto prati kvalitetu vode za kupanje na plažama. Bio je to povod da se zaputimo u Duboku i na mjestu događaja se uvjerimo kakvo je more. Kupa li se u njemu itko? Je li na pomolu ekološka katastrofa ili je riječ o trenutačnom onečišćenju koje su morske struje već odavno odnijele do Italije, piše Slobodna Dalmacija.
– Jeste li došli zbog mosta – pita nas odmah Zdravka Curić, koju zatičemo u moru dok pliva. Nismo. Tu smo zbog onečišćenja mora. Pronađene su u njemu fekalije, kažu da nije dobro za kupanje. Ne bi se smjelo uopće kupati – tumačimo razloge svog dolaska u ovo malo neretvansko priobalno mjesto uglavnom vikendaško gdje će nakon sezone ostati tek nekoliko staraca.
Kakva vam je to novost da su fekalije u moru. Kao da ih nema u Kleku ili Komarnoj ovdje samo sa druge strane mosta, ali eto netko je htio da se proziva Duboka. Sve dok nas ne spoje na kanalizaciju ovdje će biti ovako – govori nam Zdravka.
Obećali su nam da će nas spojiti na kanalizaciju sa Pelješkog mosta. Hoće li neće li, tko će ga znati. Neki sam dan čula da će na kanalizaciju spojiti samo dio kuća, a ovi ostali će i dalje imati septičke jame iz kojih će se fekalije procjeđivati u more. Tako vam je čim kiša padne sve se slije u more, ali kažem vam nema ovdje nikakve opasnosti. To je bilo samo jedan dan. Gospođa koja je uzimala uzorke vode rekla je da su došli po dojavi. Što vam to znači nego da nas netko namjerno sabotira. A te uzorke je uzimala između kajića pa mora tu biti onečišćenja što nije išla ovako – pokazuje nam prema otvorenom moru.
BEZ KANALIZACIJE NEMA BUDUĆNOSTI
– Ma vidite li kako je čisto ovo more. Moglo bi se piti – govori nam Zdravka.
Svakako, Zdravku nije strah E. coli. Ne boji se ni ona niti njezini susjedi koji bez ikakvih problema ulaze u more. Kupaju se, plivaju, neki čak i love ribu. Svi se slažu da bez kanalizacije nema budućnosti i jedina nada im je Pelješki most. Netko im je obećao da će se spojiti na kanalizaciju s mosta. Je li to realno obećanje ili nečija lovačka priča vrijeme će vrlo brzo pokazati. Svaki naši sugovornici se nadaju…
– Ma što ću vam reć. Svijet se kupa i nema nikakvih problema. To zagađenje je nastalo od septičkih jama, a možda je i struja nanijela. Često se provodi kontrola. Do sada nije bilo nikome ništa. I djeca se kupaju – govori nam Hamdija Ganibegović.
– Nemam se čega bojati. Okupam se, dođem kući istuširam se. Ne pijem more – reći će Hamdija koji je inače iz Kaknja, ali ima kuću u Dubokoj i svako ljeto je tu. Eto krivo mu je što mu policija nije dopustila da se preko brda popenje i gleda otvaranje Pelješkog mosta ljetos. Ali nema veze. Čuo je sve premda nije gledao.
Bez obzira što je javno zdravstvo preporučilo da more u Dubokoj nije za kupanje, plaža se vrlo brzo počela puniti kupačima. Istina ljudi se kupaju sa strane na sikama prema otvorenom moru računaju da tamo nema zagađenja.
Svake godine se dogodi zagađenje samo nitko nije ispitivao. Potraje to dan, dva i očisti se. Pa gdje će samo imenovati Duboku da je zagađena, a tko zna šta je u Komarnoj i Kleku i tamo nema kanalizacije.
Muhamed Proha je iz Hadžijića, u Komarnoj ima kuću već 45 godina. Znanstvenik je po struci, doktor bioloških znanosti pa mu je problematika E. coli bliska.
Kaže da je mjesto iznimno lijepo, nema valova i nije prevelika gužva na kupanju. Ali sada ta nesretna E. coli. To je iznimno opasna bakterija za organizam, napada sve. Ipak najviše crijevnu floru, ali može napasti i bubrege, prostatu.
OBIČNE GLUPOSTI
– Ja vam samo mogu reći da nitko ovdje nije obolio. Svi se znamo i razgovaramo, bude i odraslih i djece u moru se kupaju – reći će Muhamed, koji brojne biljne i životinjske vrste iz mora u Dubokoj nosi na fakultet u Sarajevo i o njima predavao svojim studentima.
Sada je pomalo i sjetan zbog ovakvih zagađenja koja se događaju u moru. Zakazali su ovi iz javnog zdravstva koji to nisu istraživali prijašnjih godina nego sada. I onda svi bruje o tome u Dubokoj zagađenje. A tako je bilo uvijek i nikome se ništa nije dogodilo – govori Muhamed.
S njime se složio i Vinko Lovrić, koji tvrdi da njemu Escherichia ama baš ništa ne može.
– Ma kakva je to bakterija. Svi o njoj pričaju, a nitko je nije vidio. Samo se stvara nepotrebna panika. Nikome se ništa ovdje nije dogodilo. Ma gdje baš nađoše ovu našu Duboku da je ovako razvlače – kaže Vinko, ponavljajući da ga nije strah kupanja u moru.
– Samo me nije grom bio i mlin mlio. Pa šta mi može jedna bakterija – dobacuje nam u šali i otpliva dalje.
Svi stanovnici Duboke s kojima smo razgovarali smatraju da je priča o fekalijama i E. coli malo predimenzionirana, a Duboke su se uhvatili jer u njoj nema nikog poznatoga. U Komarnoj je Luka Bebić, pa sada i Pelješki most, u Kleku je turizam, mora se nekome “prišiti” da je zagađen i da ne valja.
– Escherichia je vazda bila i voda se pila. Niti sam je vidio niti upoznao. Ovo su obične gluposti – reče nam jedan postariji gospodin usred Duboke.
Još iz vremena Jugoslavije postoje projekti za kanalizaciju u Dubokoj, možda će se sada kad im se u susjedstvu izgradio velebni Pelješki most i njihove kuće spojiti na kanalizacijski sustav pa da više ne pune novinske stupce da su najzagađenije mjesto u Hrvatskoj.
Obje ekipe su uspješno izveslale zadane dionice mada su se po prvi put okušale u veslanju šiklje što zahtjeva specifične vještine koje su značajno drugačije od veslanja lađe.
