-

Javni poziv starijim osobama za iskazivanje interesa za pomoć kroz projekt ‘Zaželi i ostvari 2’

Grad Metković je objavio javni poziv te pruža mogućnost svim korisnicima tj. osobama starije životne dobi i nemoćnim osobama za iskaz interesa za primanje usluga potpore i podrške osiguranu kroz provedbu projekta Zaželi i ostvari 2.

Poziv se objavljuje s ciljem prikupljanja podataka i utvrđivanja potreba starijih i/ili nemoćnih osoba za primanje usluga potpore i podrške osigurane kroz provedbu projekta Zaželi i ostvari 2.

Usluge koje će biti pružene korisnicima:

  • pomoć u dostavi namirnica, lijekova i drugih potrepština
  • briga o osobnoj higijeni korisnika
  • pomoć u pripremi obroka
  • pomoć u održavanju čistoće stambenog prostora korisnika
  • pomoć u ostvarivanju raznih prava
  • pružanje podrške korisnicima
  • pružanje podrške korisnicima kroz razgovore i druženje te uključivanje u društvo
  • druge poslove vezane uz skrb starijih i/ili nemoćnih osoba

NAPOMENA:

  • nije prihvatljivo sudjelovanje krajnjih korisnika Poziva koji istovjetne usluge iz ovog poziva kao i usluge primanja osobne asistencije primaju iz drugih javnih izvora
  • mogu se javiti i korisnici koji su usluge primali u prvoj fazi provedbe projekta „Zaželi i ostvari“
  • prilikom prijave potrebno je navesti podatke o korisniku (ime i prezime, adresa, OIB i kontakt telefon).

VIŠE INFORMACIJA I KONTAKT:

  • Grad Metković, Stjepana Radića 1, Metković
  • 020/681-020, 091/621-4008
  • zazeliostvari@gmail.com

Misionarka Romana Baković predstavila djelovanje svoje zajednice u Kongu

Jučer je Župu sv. Ilije proroka posjetila časna sestra Romana Baković, misionarka koja punih 48 godina djeluje u Kongu, pomažući bolesne i odbačene i propovijedajući životom i riječima Evanđelje u ovoj afričkoj zemlji. Ona je na kraju nedjeljnih svetih misa govorila o svom misionarskom radu.

Sestra Romana je redovnica u zajednici Školskih sestara franjevki Krista Kralja – Split koja je 1974. poslala prve sestre u misije u tadašnji Zair. Njihova prva zadaća je školovanje djece i zbrinjavanje siročadi koje ima dosta nakon posljednjih ratnih sukoba u ovoj zemlji. Svojim radom one pomažu djeci, napose mladim djevojkama da se kroz školovanje osamostale i budu sposobne brinuti se za svoju obitelj.

Školovanje je, nakon pružene ljubavi i topline, najveći dar što ga djeca u Africi mogu dobiti. Ono u Kongu nije besplatno, pa obrazovanje sebi mogu priuštiti samo bogatiji.

Stoga je župnik fra Denis Šimunović, koji već 20 godina surađuje sa s. Romanom, pozvao sve one koji mogu da pomognu u prikupljanju financijskih sredstava ma kolika god ona bila. Iznio je podatak da je za školovanje jednog djeteta u Kongu potrebno 100 eura godišnje, i to uključuje odjeću i knjige. Predložio je tzv. kumstva: onaj tko se odluči pomoći bit će poput kuma jednom od djece te će dobiti najosnovnije podatke o djetetu. I više osoba može biti kum jednom takvom djetetu. Oni koji se na to odluče trebat će se javiti u župni ured.

Na kraju se sestra Romana zahvalila na prilici što je mogla predstaviti djelovanje svoje misijske zajednice koja je na početku imala dvije, a sada ima šest sestara iz HR i 26 iz Konga. Ona opstoji gotovo punih pet desetljeća usprkos ratnim strahotama koje su na prijelazu novo tisućljeće harale tadašnjim Zairom i donijele mnogo zla i siromaštva stanovništvu.

Zapalilo se vozilo kod skretanja prema Kominskom ušću

Oko 19 sati došlo je do zapaljenja vozila zagrebačkih registarskih oznaka kojem je prethodila eksplozija na Jadranskoj magistrali kod skretanja za Kominsko ušće. Nasreću, nema ozlijeđenih.

Na teretnu su žurne službe, vatrogasci su ugasili požar. Promet je otežan.

Foto: Rogotin.hr

JAVNI POZIV! Sufinanciranje troškova nabavke školskog pribora, opreme i radnih materijala

Na službenoj mrežnoj stranici Grada Metkovića je objavljen Javni poziv za podnošenje Zahtjeva za ostvarivanjem prava na jednokratnu novčanu pomoć za sufinanciranje troškova nabavke školskog pribora, opreme i radnih materijala učenicima osnovnih i srednjih škola čiji roditelji/skrbnici imaju prebivalište na području Grada Metkovića za školsku godinu 2022./2023.

Javni poziv otvoren je od ponedjeljka, 22. kolovoza 2022. i traje do 9. rujna 2022. godine (petak).

Posebne napomene u odnosu na prijašnje Javne pozive:

  1. Protekle dvije godine sufinancirala se nabavka za osnovnoškolce, te je ovo prva godina u kojoj su uključeni i srednjoškolci.
  2. Račun za nabavku školskog pribora, opreme i radnih materijala NIJE potrebno priložiti.
  3. Potvrdu o redovitom školovanju učenika s podatkom koji razred pohađaju prilažu ISKLJUČIVO UČENICI/CE KOJI POHAĐAJU SREDNJU ŠKOLU IZVAN PODRUČJA GRADA METKOVIĆA.

UČENICI KOJI POHAĐAJU O.Š. STJEPANA RADIĆA, O.Š. DON MIHOVILA PAVLINOVIĆA, SREDNJU ŠKOLU METKOVIĆ I GIMNAZIJU METKOVIĆ – NE DOSTAVLJAJU POTVRDE O REDOVITOM ŠKOLOVANJU, VEĆ ĆE IH GRAD U SURADNJI SA ŠKOLAMA – SAMOSTALNO PROVJERITI.

Detalje možete pronaći na sljedećoj poveznici;

https://grad-metkovic.hr/2022/08/21/javni-poziv-podnosenje-zahtjeva-za-ostvarivanjem-prava-na-jednokratnu-novcanu-pomoc-za-sufinanciranje-troskova-nabavke-skolskog-pribora-opreme-i-radnih-materijala-za-skolsku-2022-2023-god/

Svim podnositeljima Zahtjeva koji ostvare pravo na jednokratnu novčanu pomoć sufinanciranja kupnje školskog pribora, opreme i radnih materijala sredstva će biti uplaćena na njihove račune najkasnije do  21. listopada 2022. godine. S obzirom da se očekuje do 2.000 zahtjeva roditelja, moli se za razumijevanje i strpljenje zbog predviđenog trajanja obrade istih.

Načelnik Jurković: Neum nikada neće biti luka. Otvaranjem Pelješkog mosta dobivamo, a ne gubimo

Ekipa N1 televizije radila Novi dan iz jedinog hercegovačkog grada na moru – Neuma. Razgovarali su s načelnikom Neuma Draganom Jurkovićem o brojnim temama. Započeli su priču otvaranjem za promet Pelješkog mosta koji je, prema tvrdnjama Jurkovića samo doprinio Neumu.

Pitali su Jurkovića je li se obistinio crni scenarij da će turisti u tranzitu zaobilaziti Neum i neće ostavljati novce te jesu li se smanjile gužve na graničnom prijelazu Klek s obzirom na to da je to bio gorući problem?

Gužve su se smanjile što nama odgovara, nemamo više opterećenje sa te strane. A kada je riječ o ovim crnim prognozama da ćemo ostati prazni i da će se dogoditi neke apokaliptične situacije, mislim da nije ni blizu toga. Promet se smanjio za 20 do 30 posto u nekim ugostiteljskim objektima uz magistralnu cestu, ali možemo i vidjeti da oni turisti koji su to planirali i svrate u Neum, a oni koji su u tranzitu svakako prolaze kroz Hrvatsku tako da smo dugoročno dobili, a nismo izgubili, naveo je Jurković.

Navodi da će otvaranjem Pelješkog mosta Neum dobiva, a ne gubi.

Možda u tom trenutku tih nekoliko dana je sve izgledalo čudno jer smo navikli na velike gužve, a toga sada nema. Međutim, ubrzo se sve to stabiliziralo, smanjili smo gužve koje su zaista bile problem u ljetnim mjesecima, ali smo dobili to što znamo tko će sve doći u Neum i hoće li se obistiniti sve one crne prognoze koje nisu. U narednom periodu ćemo imati program kako da još više privučemo ljudi, ali nije potrebno, Neum je i sada prepun i sve će biti bolje tijekom sljedećih sezona, ustvrdio je načelnik Neuma.

Osvrnuli su se novinari N1 i na prolazak velikih brodova ispod Pelješkog mosta. Nedavno je veliki kruzer sa turistima iz Velike Britanije upravo prošao tim dijelom, a na što su negodovali mještani kao i sam načelnik Jurković.

– Neum je akvatorij i ta površina koju imamo nije toliko velika i nemamo prostora da bismo se mogli baviti različitim vrstama turizma. Ta neka vrsta luke jednostavno ne dolazi u obzir jer smo učinili sve da zaštitimo to područje i želimo se baviti tim održivim turizmom. Zatim vidjeti u ovoj budućnosti jesu li naši kapaciteti došli do maksimuma, mislim da jesu i vjerujem da će struka pronaći neke drugačije i inovativnije načine za eventualna poboljšanja. Neum je jedna nova dimenzija i način za privlačenje turista. Neum nikada neće postati luka. Još nismo dobili odgovor tko je dao dozvolu kruzeru da uplovi, ali ćemo ustrajati u tome da saznamo sve pojedinosti, dodao je.

Otvorena je i cesta Stolac-Neum pa su novinari pitali Jurkovića što je ovaj hercegovački grad na moru dobio time?

To znamo mi stanovnici Neuma koliko su nam se približili svi gradovi koji su nam nekako izgledali predaleko (Čapljina, Mostar, Sarajevo…). Ovo je jedna nova cesta koja je otvorila jednu novu dimenziju razvoja Neuma, ali i putni koridor za turiste koji idu iz Dubrovnika za Međugorje, Mostar i Sarajevo. Otvorila je mogućnost razvoja neumskog zaleđa, ali i neke druge koje planiramo razvijati. Kada je riječ o ostalim infrastrukturnim projektima, želja nam je da sa turističkim radnicima i hotelijerima vidimo koje su to potrebe turista i kako unaprijediti ponudu pa smo u tom smjeru i djelovali, naglasio je Jurković.

Prije nekoliko dana Neum su zahvatili veliki požari, pa su novinari spomenute sarajevske televizije pitali je li na kraju poznato kolika je ukupna materijalna šteta?

Mi smo od ponedjeljka stavili izvan snage odluku o prirodnoj nesreći i 15 dana je rok za prijavu šteta. Štete su zasigurno velike i mislim da 50 do 60 maslinjaka privremeno do trajno uništeni kao i pčelinjaci, međutim i oko 80 posto planine Žabe je uništeno u požaru. U nekih sat vremena je sve otišlo u požaru što su gospodarstvenici uzgajali godinama i mi ćemo kao vlast učiniti sve da im pomognemo, zaključio je Jurković.

 

SKANDAL! Šibenski medij ‘ukrao’ pobjedu Branku Medaku i Duji Stanišiću na Večeri dalmatinske šansone!

Pojedino medijsko izvještavanje s ovogodišnje 25. Večeri dalmatinske šansone u Šibeniku je blago rečeno skandalozno. Publika je glasovima pobjednikom proglasila duet Branka Medaka i Duje Stanišića za izvedbu pjesme Pismo moja što je bilo u izravnom prijenosu na HTV 2.

Međutim, to nije spriječilo neke šibenske medije da napišu kako su Metkovac i Zadranin treći, a pobjednicom da proglase Šibenčanku Ivu Spahiju kojoj ovom prilikom čestitamo na vrsnoj izvedbi i nagradi za najboljeg debitanta.

Reakcija organizatora Festivala je toliko ažurna da dok ovo pišemo nisu pisano objavili sve dobitnike ovogodišnjih nagrada. Krivo ili tendenciozno pisanje portala ŠibenikIN su prenijeli i drugi mediji (Gloria, sibenski.slobodnadalmacija.hr koji se naknadno ispravio).

Proglašenje pobjednika možete pogledati na HRTi.

Foto: privatni album

FOTO | Ribarska noć u Pločama u objektivu Leonarda della Vege

U Pločama je sinoć održana tradicionalna Ribarska noć, reklo bi se sukus svih sličnih koje su ovoga ljeta održane u Neretvanskoj dolini.

Miris ribe, konči i začina širio se Trgom Franje Tuđmana, a brojni posjetitelji nisu ostali zakinuti za ukusan zalogaj i dobru kapljicu koji su, kako priliči ovakvim feštama, začinjeni dalmatinskom pismom.

Dio atmosfere zabilježio je neretvanski zet koji dobro razumije dušu ovoga kraja, a i Mediterana uopće, kaštelanski fotograf Leonardo della Vega

 

ŠIBENIK | Branko Medak i Duje Stanišić pobjednici su 25. Večeri dalmatinske šansone

Branko Medak i Duje Stanišić pobjednici su ovogodišnje jubilarne 25. Večeri dalmatinske šansone u Šibenik prema glasovima publike.

Oni su izveli pjesmu Pismo moja za koju stihove, glazbu i aranžman potpisuju S. Rapotec, V. Alilović i D. Rapotec Ute.

Druga nagrada publike pripala je Ivi Pattijeri i Đaniju Stipaničevu.

Nagradu za najbolju debitanticu osvojila je Iva Spahija, najbolji tekst otpjevala je Klapa Kaše koja je osvojila nagradu i za najcjelovitije kantautorsko djelo, a autor je Davor Mojaš, najbolju interpretaciju uživo imao je Tomislav Šanić, a najbolju pjesmu je imala Kristina Boban, najbolje kantautorsko djelo otpjevala je Tommi Mischell ft. Vince Martell & Ella Mische.

Prema odluci žirija treće mjesto osvojila je Iva Spahija, drugo Đani Stipanićev i Ivo Pattiera, a najbolju skladbu na ovogodišnjoj šansoni imaju Grupa Mi i Dora Mijat.

Večer novih skladbi je održana u subotu, 20. kolovoza uz prijenos uživo na Drugom programu HTV-a, a možete je pogledati preko multimedijske usluge HRTi.

Foto: privatni album

Ministrica turizma najavila veliku promjenu za privatne iznajmljivače: “Trebat će podvući crtu”

Strategija je bila do 2020. povećati udio hotela u ukupnom smještaju na 18%, no danas i dalje imamo udio od svega 13%, zahuktava se i dalje izgradnja apartmana.

O strategiji turizma, sezoni i brojevima u središnjem Dnevniku govorila je ministrica turizma Nikolina Brnjac.

Udio hotela u smještaju u Hrvatskoj i dalje je nezadovoljavajući.

Strategija je bila do 2020. povećati udio hotela u ukupnom smještaju na 18%, no danas i dalje imamo udio od svega 13%, zahuktava se i dalje izgradnja apartmana. Kako promijeniti trend?

“Javni pozivi su završeni, uskoro će biti raspisani, počinje se ulagati u hotelski smještaj. Bilo kroz male obiteljske hotele, bilo kroz velike sustave. U zelenu i digitalnu tranziciju. Tako podizanjem kvalitete i stvaranjem dodane vrijednosti to možemo izmijeniti, tako se razvija i cjelogodišnji turizam”, istaknula je ministrica Nikolina Brnjac za HRT.

Što je s kategorizacijom obiteljskog smještaja?

“To je detektirano u našoj strategiji, moramo razlikovati iznajmljivanje kod domaćina i rentijerstvo. To se mora razlikovati ekonomskom politikom. Napravit ćemo novu modernizaciju i kategorizaciju privatnog smještaja s ciljem podizanja same kvalitete”, dodaje.

Brnjac dodaje da će se upravljanjem destinacijama vidjeti koje su održive i na kakav način. Naime, mnoga se mjesta i gradovi guše zbog velikog broja gostiju.

“Trebat će podvući crtu, to je alat koji ćemo dati turističkim zajednicama, a što će omogućiti lokalnim i regionalnim samoupravama da odluče kakav turizam žele. Vrlo je važno razvijati cjelogodišnji turizam. Treba razvijati turizam na kontinentu, primjerice kroz liječilišni segment. Dobar je primjer Topusko”, dodaje ministrica.

MALE GRADSKE PRIČE | Surfer na Neretvi: i brodi i leti na dasci na struju…

Vruće i sparno popodne izmamilo je sufrera na Neretvu: ni maestral ga ne ometa jer daskom lako i brzo reže valove ili leti nad njima što izaziva posebnu pažnju rijetkih šetača.

Pogon je električni, primijetili smo da se radi o Plurato Sailfinu, prvoj hrvatskoj električnoj hidrokrilnoj dasci koje je osmišljena i proizvedena u Splitu. Kažu da joj je maksimalna brzina 35 km/h.

Sve to pomalo s čuđenjem promatra stari ribar s Male rive, kaže: Prvi put je vidim uživo… No nije ga omelo, cipol je završio na udici.

Zadnje objavljeno