-

Korak naprijed, dva nazad – o hrvatsko-srpskim jezičnim prijeporima

By
LIKEmetkovic.hr
-

Odred bi se pučiške mornarice sastavljene od leuta bez trublja rasporedio između Svietega  Mikule i Punte poput vrabaca na zategnutome tiramolu dok bi se polako boralo čelo visova na kopnu i dok bi Bjesomar iz utrobe Zemlje izvlačio munje koje bi nas, poput bljeskalice na fotoaparatu, budile iz popodnevne sijeste. (Nije li bljeskalica neka vrsta blišćavca?) Volio sam promatrati to prividno primirje između svjetla i rujnih proplamsaja tame jer znadoh da se učas sve može okrenuti i da se ljeskanje lađa na snenu moru (dok su čupice mornara od sunčanice štitile tek izbužane hladnice) može prometnuti u zbjeg pred neverom ili burom.

Uz mene bi se našao tek rijedak stranac koji bi se oglušio na upozorenja domaćih ljudi da mu nije pametno poći daleko i ako se već i uputi na more, da ostane dublje u vali, siguran i blizu zaklona. Ribari kao da bi dvaput izazivali Posejdona, prvo otimajući stanovnike njegova cesarstva, a zatim ne osvrćući se na njegov bijes zaštićeni blizinom dvokatnica. Ipak, kad bi zazvonila Bjesomarova trublja, svi bi raširili jedra kako bi se od bijesa bogova novoga i staroga svijeta zaklonili u sigurnost svojih mandrača. S njima bih se i ja, mornar bez broda, u trku i uz upozorenje namjerniku povlačio prema kući ne bojeći se toliko kazne Božje koliko držeći se obreda koji je uspostavljen davno, davno prije mojega rođenja.

Katkad se upitam drže li me upravo ti prizori u klatnji između jave i sna te utječem li se, poput ribara s brodima, utrobi vale kad god bih da zbjegnem s površi vlastita života.

Za hibridni rat nespremni

Često se u posljednje vrijeme govori o hibridnome ratu, no rijetko tko uočava da je svakoj diplomatskoj i poslije vojnoj akciji prethodilo kulturno posezanje kao vid opravdanja za napad. Tijekom moje znanstvene karijere bilo ih je mnogo s našega Bliskog istoka, no moram priznati da je čak i mene iznenadila njihova čestoća u posljednjih nekoliko godina. Ne mogu se ipak ne upitati zašto se naše ustanove ustrajno čude očitom i zašto nemaju svoje ljude na terenu.

Igrom sam se slučaja našao u Boki kotorskoj tako prije nekoliko godina na početkom glasovitih litija u Crnoj Gori tijekom kojih se, iako se realno Hrvata malo što od izrečenih ciljeva ophodnika izravno ticalo (o pozadinskima bi se dalo raspravljati), počesto dolazilo pred hrvatske kuće, a naši su se mediji i diplomacija tek nekoliko mjeseci poslije čudom čudili očitom, tj. širenju srpskoga svijeta na naše susjedstvo. Hrvatske su novinske kuće, iako mnoge imaju dopisništva u Dubrovniku, izvješćivali uglavnom, čast iznimkama, posredništvom stranih medija kao da su Kotor i Podgorica Bejrut i Kabul, a ne gradovi u našemu neposrednom susjedstvu, Kotor čak i danas poprilično naseljen Hrvatima. Razvidno je kako mnogi ne shvaćaju da je kulturno posezanje tek predigra za oružanu navalu te da se obrana od srpskoga svijeta vodi na cjelokupnome hrvatskom narodnom prostoru koji je poprilično širi od granica hrvatske države.

Razumijem okrenutost Zapadu, ali se čudim potpunom izostanku opreza na našemu istočnom rubu.

Deklaracijun zagrebačko-ljubljanski i vascele Italije

Nedavno su, točnije 18. i 19. lipnja 2022., sudionici Treće interkatedarske srbističke konferencije, zaposlenici više manje svih serbističkih ustanova diljem Lijepe nam Bivše, objavili Deklaraciju o granicama srpskog jezika.

Ona je pokazatelj kako je povlačenje udžbenika u kojima je hrvatski tek zamjensko (i to novije) ime za srpski jezik samo prividan ustupak. Naime, u njezinu se sadržaju navodi da srpski jezik prelazi čak i granice Virovitica – Karlovac – Karlobag, da njemu pripadaju i žumberački štokavci (sad kako su grkokatolici štokavci Srbi, a čakavci nisu, teško je odgovoriti) i katolici (dakle, Hrvati) iz Bele krajine te „izolati“ među kojima su i oni u Italiji (valjda jer su, kako i danas navode vrela Srpske pravoslavne Crkve, „hvarsko ostrvo“, Makarsko primorje i Neretvanska krajina onomad, iako to nijedno vrelo ne pokazuje, bili „srpski i pravoslavni“, a odonud se bježalo u Molize) te da se u Karadžićevo vrijeme na cjelokupnome štokavskom području upotrebljavalo isključivo srpsko ime iako su, gle čuda, mnogi hrvatski Karadžićevi suvremenici objavljivali jezične priručnike koji su nosili hrvatsko ime upravo za njegova života. Štoviše, ti su se autori pozivali na jezikoslovna djela barem „dva veka starija od Vuka“.

Deklaracije same po sebi ne moraju imati neki znatniji učinak. Prisjećam se tako i Podgorske deklaracije o položaju i javnoj uporabi hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 22. svibnja 2010., koju sam i osobno potpisao, a u kojoj se predvidjelo kako će javna uporaba stranih jezika u određenoj mjeri istisnuti hrvatski jezik iz službene uporabe te upozorilo na problem tzv. BHS-a (danas BCHS-a) na slavističkim katedrama. Ništa se nije promijenilo iako struka odavna upozorava. Međutim, srpski se zakoni i deklaracije itekako primjenjuju, pa su se još i prije donošenja Zakona o srpskom kulturnom nasljeđu u katalozima srpskih knjižnica (npr. knjižnice Matice srpske) djela hrvatskih dubrovačkih pisaca upisivala kao djela napisana srpskim jezikom.

E sad, jesu li se Suze sina razmetnoga arecitale uz kozaračko ili užičko kolo te kakve veze ima hrvatska katolička poema s črtama i rjezama tadašnje srpske književnosti u opisu djela ne stoji. Očito je da je srpska vodeća kulturna javnost (jer u posezačkome kolu uz Maticu srpsku plešu još i SANU, Institut za srpski jezik i više-manje sve serbističke katedre) u 400 godina od objave djela pročitala tek prvi plač, Sagrješenje, a za Spoznanje će im i Skrušenje trebati barem još 800 nastave li tim tempom.

Korak naprijed, dva nazad

Na spoznajne sposobnosti naših susjeda, dakako, ne možemo utjecati, ali na vlastite bismo možda mogli. Nadam se stoga da je HAZU svjesna da je u svoje okrilje primila dvoje potpisnika Dekaracije o zajedničkom jeziku (prvi je, dopisni član, doduše, naknadno povukao svoj potpis, a novopečena članica suradnica nije), koja je u potpunu nesuglasju s nedavno objavljenim memorandumom HAZU-a.  Osim toga, i među članovima užega kruga za oblikovanje Zakona o hrvatskome jeziku Matice hrvatske ima onih po čijemu je mišljenju hrvatski jezik izdanak nekakva plurcentričnoga čudnovatog kljunaša.

Ako za to potpis na deklaraciji po kojoj su svi štokavci jedno (a kad su jedno, zna se što su) čak i ugledni hrvatski intelektualci nalaze opravdanja, ako o tome ništa ne znaju ili ako to prešućuju, kako naprijed?

Čestitke hrvatskoj zajednici u Srbiji

Na koncu jezikoslovnoga dijela kolumne čestitam uredništvu i novinarima Hrvatske riječi, hrvatskoga tjednika sa subotičkom adresom. Naime, 17. lipnja 2022. objavljen je 1000. broj toga tjednika koji izdaje hrvatska zajednica u Srbiji. Ne samo s obzirom na političke okolnosti u samoj Srbiji, nego i zbog nerazumijevanja dijela hrvatskih diplomata u toj nam susjednoj državi, objava je svakoga broja toga časopisa pravi podvig.

Čestitam stoga odsrca glavnoj urednici Zlati Vasiljević i cjelokupnoj hrvatskoj zajednici na čelu s Tomislavom Žigmanovom na tome što časopis redovito izlazi uz želje da ustraju.

Župnik i Pipi

Kao i obično, završavamo lakim notama. Petra je župnik upozoravao kako nije dobro da uživa u vinu dok radi. Gleda ga Petar preko oka i procijedi: „A ne držite ni vi misu s Pipijen!“

FOTO | Dan otvorenih vrata policije na Trgu kralja Tomislava

By
K. J.
-

S namjerom da što veći broj mladih zainteresira za policijskom zanimanje i prijavu na natječaje koji su u tijeku, PU dubrovačko-neretvanska je jutros u Metkoviću na Trgu kralja Tomislava organizirala Dan otvorenih vrata.

Na postavljenim info punktovima, građani su mogli razgledati opremu koju u svom radu koriste policijski službenici, kao što je primjerice oprema i naoružanje interventne policije, policijskih službenika protueksplozijske zaštite i kriminalističke tehnike te policijskog psa.

Osim toga, policijski demo tim interventne policije okupljenima je izveso pokazne vježbe primjene policijskih ovlasti i tehnika borilačkih vještina.

Podsjećamo da su u tijeku dva natječaja Ministarstva unutarnjih poslova za zanimanje policajac/policajke.

Raspisan je natječaj za upis u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u 2022./2023. godini, kojim se planira upis 480 polaznika. Rok za podnošenje prijava je 15. kolovoza 2022. godine.

Danas počinje isplata jednokratnog dodatka za umirovljenike, evo koliko će dobiti

By
LIKEmetkovic.hr
-

U petak 15. srpnja 2022. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata korisnicima mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj s inozemnim elementom.

Jednokratno novčano primanje dobit će 56 193 korisnika mirovine koji uz mirovinu ostvarenu u Republici Hrvatskoj primaju i mirovinu iz inozemstva, kao i korisnicima mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj koji su radili u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu.

Za ovu isplatu osigurano je 37.996.600,00 kuna.

  • Za 7 911 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu do 1.600 kuna isplatit će se 1.200 kuna jednokratno, i za to je osigurano 9.493.200 kuna.
  • Za 9 346 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 1.600,01 do 2.100 kuna isplatit će se 900 kuna jednokratno, i za to je osigurano 8.411.400 kuna.
  • Za 22 588 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 2.100,01 do 3.100 kuna isplatit će se 600 kuna jednokratno, i za to je osigurano 13.552.800 kuna.
  • Za 16 348 korisnika s mirovinom od 3.100,01 do 4.100 kuna jednokratno će se isplatiti 400 kuna, i za to je osigurano 6.539.200 kuna.

Sve je spremno! Danas počinje međunarodni turnir Streetball Metković 2022.

By
K. J.
-

Nakon višegodišnje pauze nekolicina mladih košarkaških entuzijasta je ponovno pokrenula Međunarodni turnir Streetball Metković 2022. koji počinje danas na gimnazijskom košarkaškom igrlaištu.

Ovogodišnji turnir podijeljen je u dva dana: 15. 7. (petak) juniorski, a 16. 7. (subota) seniorski turnir. Nagradni fond je 14.500,00kn, a ozbiljnost nadolazećeg turnira prepoznala je i hrvatska 3×3 reprezentacija, čiji su igrači jedni od trenutno prijavljenih.

Otvorena skupna izložba na Skalama III: 26 umjetnika izložilo svoja djela povodom jubileja Metkovića

By
K. J.
-

U godini u kojoj obilježavamo 600 godina od prvog pisanog spomena Metkovića otvorena je skupna izložba likovnih djela 26 umjetnika u zanimljivom izložbenom prostoru na otvorenom, na Skalama III.

Izložbu kojom su se predstavili umjetnici s području Metkovića i okolice otvorili su ravnateljica UKS-a Zrinka Mijoč i gradonačelnik Dalibor Milan.

Izloženi su radovi Valentine Crnčević, Dušana Ćuže, IveDonellija, Koraljka Grebena, Tihe Jerkovića, Zlate Jerković, Jure Jovice, Ivice Ivaniša – Kulije, VelimiraKljuče, Ante Leke, Mirjane Leko, Stanke Mijić, Mirsade Mustapić, Živka Mustapića, DraganeNuić Vučković, NediljkePenović, Ede Petrića, Drage Rašića, Tonija Sliškovića, Marije Sršen, NedeŠeput, Dubravke Šešelj, Jure Talajića, Zorane Vekić, Lajle Volarević i Tomislava Zubčića – Zupe.

Izložbu su postavili Ante Leko, Ivana Šiljeg i Matea Jerkić.

U sklopu Metkovskoga ljeta izložbu je organizirala Ustanova za kulturu i sport Metković uz potporu Grada.

Veliki požar na području Ševaš Njiva

By
LIKEmetkovic.hr
-

Veliki požar izbio je u četvrtak oko 15:30 na području Ševaš Njiva kod Čapljine. Požar je zahvatio veći dio brda, a teren je dosta nepristupačan.

Takav teren bit će i veliki problem vatrogascima. Nadamo se kako će brzom reakcijom spriječiti daljnje širenje i potencijalnu štetu.

Ministarstvo graditeljstva dodijelilo gradovima i općinama 511 000 kn za komunalnu infrastrukturu

By
K. J.
-

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo popis odabiranih projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda koji će se sufinancirati u 2022. godini.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji sredstva su dobili općine Blato “Postavljanje autobusnih stajališta na području općine” 20.000,00 kn, Dubrovačko Primorje “izgradnja prometnice u naselju Banići” 50.000,00 kn, Janjina “uređenje rive i sidrišta komunalne lučice Drače” 35.000,00 kn, Lumbarda rekonstrukcija ceste Rudine 36.000,00 kn, Orebić “Uređenje trga Mimbelli” 120.000,00 kn, Vela Luka “Sanacija i rekonstrukcija postojećih te ugradnja novih sustava za navodnjavanje za potrebe uređenja zelenih javnih površina u Veloj Luci” 50.000,00 kn, Zažablje “rekonstrukcija igrališta – Kosa” 50.000,00 kn.

Među gradovima sredstva su dobili Metković za projekt “Izvođenje radova na oborinskoj odvodnji u Ulici sv. Ćirila i Metoda” 100.000,00 kn te Ploče za nabavu teretnog vozila-platforma za rasvjetu u iznosu od 50.000,00 kn.

Imenovani novi načelnici Prometne policije Dubrovnik i Policijske postaje Ploče

By
LIKEmetkovic.hr
-

Nakon provedenog postupka internog oglasa, načelnikom Postaje prometne policije Dubrovnik, imenovan je Andrija Margeta, r. 1977. g., policijski službenik s dugogodišnjim policijskim iskustvom, završenom policijskom školom i diplomskim studijem ekonomije.

U sustavu Ministarstva unutarnjih poslova je od 1997. g., a službu je započeo kao policajac, potom i vođa sektora u Policijskoj postaji Ston, nakon čega je kao kriminalističko-prometni tehničar i šef smjene radio u Postaji prometne policije Dubrovnik. Iskustvo rada ima i kao pomoćnik načelnika PGP Gruda, a posljednjih nekoliko godina službu je obavljao u Službi policije kao policijski službenik za prometnu preventivu.

Također, nakon provedenog postupka internog oglasa, načelnikom Policijske postaje Ploče, imenovan je Marijo Petković, r.1967. g., dugogodišnji policijski službenik koji je najveći dio radnog vijeka proveo u Policijskoj postaji Metković, a posljednjih 10 godina radio je u Službi kriminalističke policije u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj.

Marijo Petković ima završen preddiplomski stručni studij kriminalistike, a u Ministarstvu unutarnjih poslova je od 1991. godine. Policijsku službu započeo je kao policijski službenik pozorničke djelatnosti, a od 1993. g. kontinuirano je u liniji kriminalističke policije. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata i ima završene brojne tečajeve za organiziranog kriminaliteta, suzbijanja zlouporaba droga i krvnih delikata.

OTP banka upozorava: Pojavila se nova vrsta ‘phishing’ poruka, meta su osobe iz Hrvatske koje prodaju stvari preko internetskih oglasnika

By
LIKEmetkovic.hr
-

U posljednje vrijeme pojavila se nova vrsta phishing poruka čija su meta osobe iz Hrvatske koje prodaju stvari preko internetskih oglasnika.

Što su phishing poruke?

To su poruke koje djeluju kao da dolaze s poznatog ili službenog kanala, a zapravo su lažne. Cilj ovih poruka je ukrasti vaše povjerljive podatke (primjerice, osobne podatke, broj bankovne kartice, jednokratne zaporke ili podatke za prijavu).

Kako izgledaju phishing napadi preko internetskih oglasnika?

  1. Osoba koja šalje phishing poruku navodno želi kupiti predmet koji se prodaje.
  2. Tijekom procesa kupnje lažni kupac javlja da će vam platiti poštarinu te šalje poveznicu na lažnu stranicu dostavne službe. Najčešće su to poznate dostavne službe pa većina misli da je sigurno kliknuti na poveznicu. Riječ je o lažnoj poveznice i nemojte je otvarati. Poruku s lažnim poveznicom možete prijaviti administratorima internetskog oglasnika na kojem prodajete.
  3. Ako otvorite poveznicu, pojavit će se stranica koja izgleda gotovo identično kao stranica neke od dostavnih službi. To je lažna, a ne službena stranica dostavljača. Možete je provjeriti ako pogledate web adresu (prave stranice najčešće imaju adrese poput www.imekompanije.hr).
  4. Na toj stranici pojavit će se gumb „Potvrdi” ili “Nabavite sredstva”. Klikom na njega otvara se ekran na kojem možete odabrati banku. I ova stranica je lažna, riječ je o phishing stranici koja je kreirana za sve banke u Hrvatskoj.
  5. Ako na toj stranici odaberete banku, otvarate samu stranicu koja je vrlo slična službenoj web stranici banke. To nije službena stranica i nemojte upisivati svoje podatke na njoj jer će biti ukradeni.

KAKO BISTE SE ZAŠTITILI, TREBATE PROČITATI (I ZAPAMTITI) OVA ČETIRI SAVJETA

  1. Za početak, važno je da znate kako je zainteresiranom kupcu dovoljan vaš IBAN za izvršenje uplate. Vi ne trebate autorizirati svoju karticu ni na koji način kako biste primili uplatu. To znači da ni u kojem slučaju ne šaljete ili upisujete:
  • broj svoje kartice
  • datum važenja ili CVV/CVC broj na poleđini kartice
  • fotografiju prednje ili stražnje strane kartice
  • serijski broj tokena
  • jednokratne zaporke ili autorizacijske kodove generirane tokenom

Važno je zapamtiti: banka vam se nikad neće javiti putem e-maila ili telefona te vas tražiti kodove generirane putem tokena.

    1. Poveznice u Viber, WhatsApp, SMS ili e-mail porukama otvarajte samo kad dolaze s ispravnih, službenih adresa ili od osoba koje znate. Ako dobijete poruku nepoznatog pošiljatelja i u njoj je poveznica, nemojte otvarati poveznicu, već cijelu poruku obrišite.
    2. Prije nego objavite svoj oglas, pažljivo pročitajte sigurnosne smjernice web stranice na kojoj objavljujete.
    3. Čuvajte svoje podatke s kartica te preko mobilnog ili internetskog bankarstva redovito provjeravajte stanje novca na računima. Ako posumnjate na prijevaru, odmah blokirajte karticu pozivom na 0800 21 00 21.

Najveći ovogodišnji supermjesec – pogled s Ušća Neretve u objektivu Martina Burića

By
LIKEmetkovic.hr
-
Kad je pun Mjesec blizu točke perigeja, on je prividno malo veći od prosječne veličine.

Sinoć se na nebu mogao vidjeti najveći ovogodišnji supermjesec.

– Mjesec je najbliže Zemlji bio jučer u 11 sati i 12 minuta, na udaljenosti od 357 267 km”, rekao je za N1 poznati hrvatski astronom Ante Radonić.

Sinoć u 20 sati i 38 minuta Mjesec je bio pun, a supermjesec se pojavljuje u trenutku kad je Mjesec najbliže Zemlji i u tom položaju izgleda svjetliji i veći od uobičajenog mjeseca.

“Kad je pun Mjesec blizu točke perigeja, Mjesec je prividno malo veći od prosječne veličine. Točka perigeja je najbliža točka Zemlji na eliptičnoj stazi oko Zemlje. Danas je u isti dan perigej i pun Mjesec”, rekao je Radonić.

Supermjesec iznad Hrvatske, pogled s Ušća Neretve u objektivu Martina Burića…

1...794795796...2.204Page 795 of 2.204

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr