Dvije srebrne medalje unatoč otežanim uvjetima pripreme — veslači VK Neretvanski gusar pokazali su karakter i potvrdili kvalitetu kluba na prvoj dalmatinskoj kup-regati sezone.
Rezultati posada VK Neretvanski gusar:
Ivan Obradović — Kadet B, samac — 2. mjesto Matej Družijanić — Mlađi junior, samac — 2. mjesto Marko Dujmović — Kadet A, samac — 6. mjesto
Izazovi uoči regate
VK Neretvanski gusar u Split je stigao s manjim brojem posada nego inače. Razlog su bile okolnosti izvan kontrole kluba. Dugotrajne kiše uzrokovale su visok vodostaj Neretve, što je veslačima onemogućilo redovite treninge i uveslavanje u danima pred natjecanje.
Upravo zato ostvareni rezultati imaju dodatnu vrijednost. Unatoč minimalnim pripremama, mladi veslači pokazali su natjecateljski duh i dostojno predstavili klub.
Roko Mijić u hrvatskoj reprezentaciji
Dok su se klupski kolege natjecali u Spinutu, Roko Mijić boravio je u Skradinu na pripremama hrvatske veslačke reprezentacije, što predstavlja još jedno značajno priznanje za rad i razvoj mladih veslača u VK Neretvanski gusar.
Neke vrste, iako na prvi pogled bezopasne ili ukrasne, mogu postati invazivne izvan svog prirodnog staništa. Brzo se šire, natječu se s domaćim i mogu značajno narušiti lokalni ekosustav. Često su za to krivi ljudi od puštanja u prirodu akvarijskih riba i crvenouhih kornjača pa do uvoza egzotičnih biljaka.
U kanalima i rukavcima doline Neretve, poljoprivrednici i lokalni ribari nedavno su primijetili neobičnog stanovnika – zlatnu ribicu. Iako na prvi pogled izgleda poput prizora iz bajke, stručnjaci upozoravaju kako ova mala ljepotica može imati ozbiljne posljedice na lokalni ekosustav, piše Slobodna Dalmacija.
Neočekivani posjetitelj
Zlatna ribica, poznata znanstvenim imenom Carassius auratus, uglavnom je ukrasna riba za akvarije i vrtna jezerca. U prirodnim rijekama Europe ne pripada ekosustavu, što znači da je tamo završila zbog ljudske ruke jer ju netko ju je pustio. Tako je najvjerojatnije bilo i u dolini Neretve. Ovu “zlatnu ribu” zbog veličine ne možemo reći ribicu snimila je gospođa Tiha Blažević na širem području grada Opuzena. Ima i sitnijih primjeraka.
Na konkretnoj snimci vide se dvije ribe-prođe i druga koja je tamnija s narančastim flekama. Slični primjerci zlatnih riba viđeni su i u kanalima oko Metkovića te jezera Kuti.
Babuška nije zlatna ribica
Neki lokalni ribari pak tvrde da je riječ o mutaciji ribe babuške (Carassius gibelio), koja je rasprostranjena u Europi. Međutim, razlika je očita babuška je sivo-smeđa dok se zlatna ribica ističe jarkim narančastim i crvenim nijansama. Stručnjaci pak napominju da spontana mutacija babuške u ovakvu zlatnu ribicu u Neretvi gotovo da nije moguća. Najvjerojatnije je riječ o akvarijskoj ribi koja je “pobjegla” u prirodu.
– Ljudi često misle da je to bezazlen čin, ali svaka akvarijska riba u divljini može poremetiti ravnotežu rijeke, upozoravaju ekolozi.
Ekološki rizici
Iako djeluje bezazleno, puštanje akvarijskih riba u prirodu može uništiti lokalne autohtone vrste u borbi za hranu i prostor, prenijeti bolesti, narušiti ravnotežu ekosustava.
Zlatne ribice su u nekim državama već postale invazivna vrsta, jer se brzo razmnožavaju i mogu narasti do 40 cm, živeći i više od deset godina.
Što možemo učiniti?
Stručnjaci savjetuju: Nikad ne puštajte akvarijske ribe u rijeke ili jezera, ribice koje više ne želite držati vraćajte prodavaču ili se brinite o njima u kontroliranim uvjetima, pratite lokalni ekosustav i prijavljujte neuobičajene vrste, poglavito crvenouhu kornjaču koja je u prirodu dospjela iz kućnih akvarija i ugrožava domaću barsku kornjaču.
Zlatna ribica u kanalima i rukavcima Neretve možda izgleda kao bajkoviti prizor, ali ona je znak da ljudska ruka može nenamjerno utjecati na prirodnu ravnotežu.
Četvrto kolo Paket24 Premijer lige – Lige za ostanak donijelo nam je jako puno uzbuđenja. Zamet je srušio vodeći Čakovec, Poreč dobio istarski derbi, Rudar iščupao bod u Kutini, a do novih pobjeda stigli su Metković-Zalmo i Osijek.
Jedan od najizjednačenijih susreta odigrali su Metković-Zalmo i Bjelin Spačva. Čak sedam izjednačenja imali smo prije 16. minute i prvog ozbiljnijeg odvajanja jednog suparnika. Napravili su to Metkovci vodstvom 12:9. Ipak, Vinkovčani su pet minuta prije predaha stigli na minus jedan (16:15). Ali sama završnica ipak pripada domaćinu koji u svlačionicu ide s tri pogotka viška (20:17).
Gosti brzo hvataju priključak u drugom poluvremenu. I stalno prijete. Ali do izjednačenja ipak ne uspijevaju doći. Čak devet puta bili su na minus jedan. Bilo je dakle pitanje tko je sačuvao više snage, odnosno čija klupa je duža za neizvjesnu završnicu. Pokazalo se da su to domaćini koji su dvije minute prije kraja otišli na tri razlike (34:31), ali isto su tako u Anti Graniću kao i prije tjedan dana imali junaka nad junacima jer je skupio čak 20 obrana. Konačni ishod bio je 35:32. Aleksa Veselinović s osam te Filip Mažurana sedam pogodaka bili su prvi strijelci pobjednika. Kod gostiju osam pogodaka Ivana Lasića i sedam Frana Zovka.
U Trpnju je danas održana prva ovogodišnja ekološka akcija čišćenja podmorja u kojoj su sudjelovale metkovske udruge: nositelj projekta je Udruga Kolektiv, dok je ŠREK Delta 5 Metković bio partner na provedbi aktivnosti.
Tijekom akcije ronioci su čistili podmorje, dok su volonteri na kopnu prikupljali otpad uz obalu. Uvjeti za rad bili su iznimno povoljni, kako u moru tako i na kopnu, što je uvelike pridonijelo uspješnosti cijele ekološke akcije. Prikupljene su značajne količine otpada, čime je još jednom naglašena važnost ovakvih inicijativa za očuvanje morskog okoliša.
1 of 4
Nakon završetka čišćenja sudionici su se okupili na zajedničkom ručku i druženju, a domaćini iz Trpnja pobrinuli su se za gostoprimstvo i doček volontera i ronilaca.
Organizatori najavljuju kako se projekt nastavlja već iduće subote, kada će se nova akcija čišćenja podmorja održati iduće subote u Gradcu, uz još veći broj ronilaca i volontera koji će se pridružiti inicijativi očuvanja Jadranskog mora.
Akcija je organizirana u okviru projekta koji je raspisao JANAF.
Centar izvrsnosti Metković (CIMet), koji djeluje pri Gimnaziji Metković, sudjelovao je na konferenciji M³ – Matematika, Motivacija i uMrežavanje, održanoj 6. ožujka 2026. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici CIMet-a Dino Jerković i Ljubica Jerković.
Konferencija, koju organizira Hrvatsko matematičko društvo, okupila je stručnjake iz cijele Hrvatske s ciljem razmjene iskustava o motivaciji učenika, radu s darovitima i unapređenju nastave matematike. Sudjelovanje CIMet-a na ovom skupu potvrđuje važnu ulogu Gimnazije Metković u razvoju matematičke izvrsnosti i popularizaciji matematike među mladima.
Kroz predavanja i interaktivne radionice sudionici su imali priliku upoznati se s najnovijim znanstvenim spoznajama o radu s darovitim učenicima te razmijeniti iskustva s nastavnicima i stručnjacima iz različitih dijelova Hrvatske.
Posebno je istaknuta Renzullijeva troprstenasta teorija darovitosti, prema kojoj se izvrsnost razvija u interakciji sposobnosti, kreativnosti i ustrajnosti u radu. Drugim riječima, visoka inteligencija sama po sebi nije dovoljna – za razvoj izvrsnosti jednako su važni motivacija, kreativno razmišljanje i ustrajnost. Upravo na tim vrijednostima CIMet kontinuirano gradi svoj rad.
Sudjelovanje na konferenciji dodatno će osnažiti rad Centra te otvoriti nove mogućnosti suradnje. Dogovoreno je da će članovi Hrvatskog matematičkog društva uskoro održati radionicu za učenike Gimnazije Metković.
Centar izvrsnosti Metković djeluje od rujna 2024. godine, a njegova je temeljna zadaća poticati i razvijati ljubav i motivaciju mladih prema matematici, odnosno STEM području općenito. Svakog petka, od 13:30 do 15:00 sati, održavaju se interdisciplinarna predavanja i radionice koje nadilaze sadržaje redovitog kurikuluma.
Na taj se način učenicima pruža dodatna obrazovna podrška te potiče njihova znatiželja, angažman i predanost učenju. Upravo motivacija, znatiželja i inspiracija ostaju temelj svih CIMetovih aktivnosti i poticaj razvoju nove generacije mladih matematičara.
Povodom desete obljetnice provedbe programa Škole ambasadori Europskog parlamenta (EPAS), Ured Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj organizirao je veliki susret EPAS škola iz cijele Hrvatske u Zadru.
Na susretu je sudjelovalo oko 60 hrvatskih škola uključenih u ovaj program, a među njima i Gimnazija Metković, koja je dio EPAS-a od samog početka provedbe. Školu su predstavljale učenica Filipa Menalo i profesorica Branka Vladimir.
Sudionici su imali priliku razgovarati s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu – Sunčanom Glavak, Gordanom Bosancem, Davorom Ivom Stierom i Tomislavom Sokolom – te iz prve ruke saznati više o radu europskih institucija i ulozi mladih u demokratskim procesima Europske unije.
Uz susrete s europarlamentarcima, učenici i nastavnici sudjelovali su i u radionicama posvećenima participaciji mladih u Europskoj uniji, razvoju vještina javnog govora te što uspješnijoj provedbi EPAS programa u školama.
Susretu je nazočio i profesor Petar Nikolić, mentor EPAS programa za Srednju školu Metković.
Odigrano je šest utakmica 17. kola 3. NL Jug, a subotnji program obilježile su uglavnom očekivane pobjede favorita. Najuvjerljiviji dojam ostavila je Neretva koja je na svom terenu visoko porazila Jadran KS.
Metkovci su slavili s uvjerljivih 4:0, a ključni dio posla napravili su u drugom poluvremenu. Nakon izjednačenog prvog dijela, domaći su poveli u 53. minuti pogotkom E. Raguža. Samo pet minuta kasnije Vidović je povećao prednost na 2:0 i praktički usmjerio susret na stranu Neretve. U završnici susreta domaći su dodatno potvrdili dominaciju – M. Marić zabio je u 80. minuti, a konačnih 4:0 postavio je Šetka u 86. minuti.
Uvjerljiv je bio i Zadar koji je na svom terenu s 3:0 svladao Vodice. Santini je u 38. minuti pogodio iz kaznenog udarca, Čilaš je povisio u sudačkoj nadoknadi prvog dijela, dok je Kaio u 63. minuti potvrdio pobjedu domaćina.
Sigurnu pobjedu upisao je i Hrvatski vitez protiv Junaka (3:0), uz dva pogotka Viduke u 14. i 27. minuti te pogodak Župana u 36. minuti.
Zagora je također bila raspoložena i s 3:0 nadigrala Šibenik. Strijelci su bili Mrčela u 32., Krajina u 63. i B. Šupe u 77. minuti.
Jedini remi dana viđen je u Omišu gdje su Omiš i Val odigrali 1:1. Šabić je doveo domaće u vodstvo u 14. minuti, a Ćavar je izjednačio u 45.
Pobjedu domaćina donio je i susret u Dubrovniku gdje je GOŠK Dubrovnik s 2:1 svladao GOŠK Kaštela. Perković je zabio već u prvoj minuti, Obradović je povisio na početku drugog dijela, dok je Radošević u 58. minuti smanjio za goste.
Danas, u prvu subotu u mjesecu ožujku 2026. godine na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću održana je treća javna molitva Gospine krunice.
Program je započeo u 8 sati svetom misom u crkvi sv. Ilije koju je predvodio župnik fra Denis Šimunović. Nakon misnog slavlja gotovo svi okupljeni vjernici uputili su se u procesiji prema gradskom trgu.
Na Trgu kralja Tomislava u 9 sati započela je javna pobožnost molitve Gospine krunice, objavila je Župa sv. Ilije proroka – Metković.
Ova inicijativa na svome drugom okupljanju i molitvi na trgu u Metkoviću okupila je više od 50 muškaraca, dok su sa strane sudjelovale i žene te djeca. Okupljeni su zajedničkom molitvom javno posvjedočili svoju vjeru i pobožnost Blaženoj Djevici Mariji.
Mukotrpan i rijetko težak posao, na granici ljudske izdržljivosti, posve svojstven Donjem Poneretvlju, jedini posao koji neretvanske žene nisu radile. Jendečenje! Postupak kojim se močvarno ili plavljeno zemljište pretvaralo u plodne njive i oranice, prijeko potrebne neretvanskome čovjeku za puko preživljavanje.
Način života neretvanskoga seljaka bio je toliko tegoban da se, kako je ustvrdio Vinko Medak iz Metkovića, koji se bavio temom jendečenja, nije odvijao nigdje drugdje na hrvatskome etničkom prostoru. Dolina i delta snažne rijeke koja je gotovo svake godine svoju dolinu pretvarala u veliko jezero dugačko preko 30 kilometara, uokvirene obroncima Biokova na zapadu, a Žabe i drugih brda i pobrđa na istoku, bile su prava osnova iz koje je nastalo jedečenje i posebna vrsta ljudi – jendečari.
Naime, škrta zemlja na brdovitim obroncima bila je oskudna hraniteljica i novu zemlju trebalo je oteti od Neretve. Prve obradive površine u dolini bile su na uskome pojasu uz rijeku nastalomu taloženjem plodnoga mulja za vrijeme visokih voda u zimskoj polovini godine. Tu su se sadile kulture kojima zimsko plavljenje nije mnogo smetalo, poput smokve, određenih vrsta vinove loze, najviše plavke, dok se povrće i dalje uzgajalo na brdovitim predjelima. Proizvodilo se samo za vlastite potrebe. A potreba za novim obradivim površinama uvjetovala je nastanak jendečenja, najtežeg od svih poljoprivrednih poslova. Močvarno ili plavljeno zemljište jendečenjem je trebalo izdignuti iznad razine močvarne vode tako da barem veći dio godine obrada tla bude moguća.
To se radilo kopanjem jendeka iz kojih se izbačena zemlja razvlačila po određenoj planiranoj površini. Kad se počelo jendečiti, ne možemo sa sigurnošću utvrditi, ali budući da je naziv jendek (jarak, prokop, rov, kanal), koji se održao do danas, turskoga podrijetla izvjesno je da je jendečenje uzelo maha tijekom turske vladavine. Jendečenjem su se obradive površine širile dalje od Neretve i njezinih pritoka i rukavaca. Smanjivala se opasnost od opake malarije, naplavna je ravnica postajala pitomijom i pogodnijom za naseljavanje.
Iako je delta Neretve jedinstven prostor, ima i određenih mjesnih posebnosti koje se poglavito ogledaju u različitosti između gornjega i donjega dijela toga područja. Na gornje dijelu Neretva još prima pritoke (Norin i Mislinu, odnosno Prunjak) dok se u donjem dijelu, zapravo pravoj delti, dijeli u rukavce od koji su najveći Mala Neretva i Crna rika. U donjem je dijelu veći utjecaj mora, plime i „dizanje mora“ za južnih vjetrova, pa je i zaslanjenost veća. Zbog toga su jendeci širi i dublji, dok su u gornjem dijelu rijetko bili širi od tri metra. Ondje se odmah nakon jendečenja i niveliranja površine moglo sijati i saditi, dok se u predjelima bliže Ušću ostavljalo određeno vrijeme da kiša i drugi atmosferski utjecaji obave postupak odslanjivanja. Širina objendečenih čestica obično je bila različita i tu nije bilo nikakvih pravila, međutim dužina je susjednih čestica u pravilu bila istovjetna i završavala je jendekom koji se nazivao uzglavnicom. Ako bi zemljište bilo objendečeno sa svih četriju strana, nazivalo se otokom i do njega se dolazilo preko brvna, ali i neretvanskim trupicama.
Portal Rogotin.hr i Slobodna Dalmacija (petak – tiskano izdanje) donose nevjerojatnu priču o neretvanskim jendečarima!
Jendečilo se najčešće krajem ljeta za vrijeme najnižega vodostaja, kad je bilo najmanje poljskih radova, a tada su i vremenske prilike bile pogodne, dakle nakon žetve i kosidbe, a prije berbe grožđa. Tada su se održavane čuvene jendečarske mobe u kojima je sudjelovalo i do dvadesetak jendečara. Nije svatko mogao biti jendečar, tražila se snaga i izdržljivost jer se radilo „od sunca do sunca“. Znanje i vještina brzo bi se stekli, riječ je o dosta jednostavnome i jednoličnome poslu, ali trebalo se moći prilagoditi i uklopiti u skupni rad. Jendečari su radili bosi i goli do pojasa, iznimka su bili zimski mjeseci, čizama nije bilo, a pitanje je i kako bi se moglo u čizmama jendečiti. U niske bi se ulijevala voda, a u visokim bi čovjek bio nespretan i neokretan. Dodatnu su neugodu izazivale pijavice. I u takvim uvjetima vrcale su pošalice i doskočice, poticalo se one koji bi zaostajali, što je bilo olakšavajuće u tome tegobnom poslu. Strane jendeka morale su biti blago nagnute da ne bi došlo do urušavanja. Iz istoga razloga dio obrađenih površina uz jendek ostavljao se neobrađenim i zatravljenim. Taj se dio do pola metra širine nazivao obrvom, te se više puta godišnje kosio, jer je služio i kao prometna veza.
Jendeci koji nisu bili izravno povezani s vodotokom bili su s njime povezani s jarugom. Jaruga, i taj je riječ također turcizam, je zapravo širi i dublji jendek kojim se, osim trupom, plovilo i lađom. Dok su jendeci bili privatnim vlasništvom, jaruge su bile zajedničko vlasništvo određenih obitelji ili čak zaselaka. Tako Vinko Medak ističe da i danas postoje, primjerice, Romića, Dragovića, Grgića i Bebića jaruga (nazvane po prezimenima), te Vrijačka i Strimenska jaruga (nazvane po zaseocima) itd. Na početku jaruge bio je zajednički slobodan prostor gdje bi se u trupe i lađe ukrcavali poljoprivredni proizvodi, sijeno, gnojivo i sl. ili iskrcavali iz njih.
Jendečarska nadnica (neretvanska dnevnica) iznosila je do dvije dnevnice koje su se plaćale za druge poljoprivredne radove poput kopanja ili berbe. Ipak, češće se jendečenje plaćalo jendečenjem, po načelu usluga za uslugu, ili kako se govorilo „leđa za leđa“. Mobe su se održavale samo za kopanje novih jendeka, dok bi čišćenje i obnavljanje jendeka obavljala uglavnom svaka obitelj za sebe. Tada su, naime, obitelji imale mnogo više članova nego danas, nerijetko su to bile prave obiteljske zadruge.
Zadivljujuće je da je sva ta gusta mreža jendeka, jaruga i kanala iskopana snagom i silnim trudom naših predaka uz pomoć badilja, jednoga od najmanjih poljoprivrednih oruđa. Badilj je sličan lopati, ali i bitno različit od nje. Lopata ima veći kovinski dio i dužu dršku (palicu) i služi za zahvaćanje rastresitih materijala, šljunka, pijeska, zemlje… Za razliku od lopate, badilj ima naoštren kovinski dio koji je služio isključivo za jendečenje. Dio zemlje koji bi se oštricom badilja zasjekao i izbacio iz jendeka nazivao se lotom. Uz badilj je kao pomoćno oruđe služila motika.
Tehnički napredak uvelike je olakšao život ljudi iz donjoneretvanske nizine. Umjesto badiljem jendečenje se danas obavlja suvremenim strojevima, jaružalima, pa su jendeci znatno širi i dublji, a životni vijek neretvanskih trudbenika uvelike se produžio. Nestalo je jendečara, ostaje samo sjećanje na njih i njihov mukotrpan život, te rad kojim su nam ostavili u naslijeđe svu ljepotu koju uživamo, uz obvezu da je očuvamo za naše nasljednike. Jendečari, na žalost, nikada nisu dobili zasluženo priznanje za svoj rad, pa im je Vinko Medak napisao jednu lijepu pjesmu:
Jendečari
Spominju se često ribari, mornari,
ali vrlo ritko stari jendečari.
Nabrekle mišice, lote samo lete:
„Brže, brže, Mate, osić ću ti pete!“
Pijavice grizu, bose noge gaze,
A komari bodu leđa i obraze.
Jendek sve je dublji,
Iđe ko po špagu;
„Nemoj podlokavat,
sve će otić k vragu!“
Badilj do badilja, ko će da ji broji,
tako sve dok jendek s jarugom se spoji.
Mara ručak nosi u bronzinu plavu;
„Pazi, ne obaraj, razbit ćeš mi glavu!“
Zvizdan prži, žeže, u lad bižat triba,
ne moreš pripoznat čovika od gliba.
Tako cilog dana, možda niste znali,
sve dok svitnjak svoju šteriku zapali.
Spominju se često ribari, mornari,
ali vrlo ritko tvrdi jendečari.
Sve u svoje vrime, što bi stari rekli,
samo nek se znade oklen smo potekli.
Jerko Šunjić: „Nisam imao ni 18 godina kada sam prvi put jendečio“
Jerko Šunjić iz Rogotina danas ima 75 godina. Jedan je od ljudi koji je sudjelovao u stvaranju stotina kilometara jendeka i jaruga, u izbacivanju badiljem stotina tisuća „kubika“ zemlje, a počeo je prije punoljetnosti.
„Nisam imao ni 18 godina kada sam prvi put jendečio, bilo je to na području Lisne. Nije me nitko učio, gledao sam kako to rade stariji, iskusniji jendečari i, kada sam procijenio da mogu, sam sam se ponudio. Ostavio sam dobar dojam, jer su me stariji pitali: Mali, čiji si ti?“ Od tada su me stalno zvali. Radio sam sa pokojnim Vlatkom Šunjićem. Ne znam ni sam koliko puta i gdje sam sve jendečio. Bilo je teško, nekada se zemlja izbacivala i do tri metra visine. Nemoguće je reći je li bilo teže raditi po studeni ili vrućini. Jednom smo na predjelu Ribara morali razbijati mraz kako bi mogli raditi. S druge strane, iako se ljeti rijetko jendečilo, bilo je i takvih situacija u kojima sam sudjelovao. Vrućine su bile neizdržive, pili smo enormne količine vode. Vino nismo smjeli da se ne napijemo. Ali, zato bi se, nakon obavljenog posla, znali opustiti i zabaviti. Uz vino“, prisjeća se Jerko.
On pripada zadnjim generacijama jendečara, kada su se, ipak, koristile čizme. Cijelu „karijeru“ koristio je isti badilj i motiku, kojom je čistio zemlju i uklanjao eventualnu vodu prije početka jendečenja. Čuva ih i danas. „Da, bilo je teško, ali bilo je lijepih trenutaka i zajedničkih druženja. To me je privlačilo, nisam imao toliku potrebu jednečiti, ali mi „đava nije da mira“. Dnevnice nisam naplaćivao, primjenjivali smo princip „rebro za rebro“, ljudi u kojih sam jendečio vraćali su mi dnevnice na mojoj zemlji“, kaže Jerko i podsjeća da je to bilo vrijeme gladi.
„Često smo bili gladni, a običaj je bio da se nakon obavljenog posla pripremi ovan na lešo. Nosili smo hranu i kući. Takva su bila vremena. Kasnije su se pojavili bageri, nije više bilo potrebe za jednečarima. No, ni bageri nisu mogli doći svugdje, pa se, s vremena na vrijeme, ipak jednečilo. Ja sam to radio zadnju put prije petnaestak godina“, zaključio je Jerko.
Trenutno su na Burzi rada HZZ-a otvorena 52 natječaja za nova radna mjesta na području Metkovića, Ploča, Opuzena, Zažablja i Slivna:
Metković (30):
SERVISER / KA I PROGRAMER / KA BAZENSKE TEHNIKE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: POOL & HOME društvo sa ograničenom odgovornošću za građevinarstvo i usluge
Rok za prijavu: 10.3.2026.
VOZAČ / ICA TERETNOG VOZILA-DOSTAVA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: FILIP, društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, prijevoz i usluge
Rok za prijavu: 5.4.2026.
SKLADIŠNI / A RADNIK / CA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: FILIP, društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, prijevoz i usluge
Rok za prijavu: 5.4.2026.
POMOĆNI / POMOĆNA SKLADIŠTAR / SKLADIŠTARKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 3
Poslodavac: Profesio d.o.o. za privremeno zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju
Rok za prijavu: 3.5.2026.
VOZAČ / ICA C KATEGORIJE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: EXPERT JURIĆ j.d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 20.3.2026.
POMOĆNI / A KUHAR / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: MILANO, obrt za ugostiteljstvo, vl. Zoran Božinović, Metković, Sportska 2
Rok za prijavu: 31.3.2026.
VOZAČ / ICA TERETNOG VOZILA S PRIKOLICOM
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: PALAMETA,obrt za prijevoz,vlasnik Ivica Palameta Metković,Ulica Alojzija Stepinca 13
Rok za prijavu: 30.4.2026.
UČITELJ / ICA GITARE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Osnovna glazbena škola Metković
Rok za prijavu: 6.3.2026.
UČITELJ / ICA GITARE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Osnovna glazbena škola Metković
Rok za prijavu: 6.3.2026.
FASADER / KA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: MGA NEKRETNINE, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje nekretninama
Rok za prijavu: 31.3.2026.
UČITELJ / ICA KLAVIRA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Osnovna glazbena škola Metković
Rok za prijavu: 6.3.2026.
UČITELJ / ICA KLAVIRA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Osnovna glazbena škola Metković
Rok za prijavu: 6.3.2026.
UČITELJ / ICA TROMBONA,TUBE,ROGA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Osnovna glazbena škola Metković
Rok za prijavu: 6.3.2026.
RADNIK U PVC I AL.STOLARIJI
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: Proizvodnja plastične, metalne bravarije i staklarski radovi “TERMOPLAST” vlasnik Danijela Jerković,Splitska 27
Rok za prijavu: 30.4.2026.
BERAČ / BERAČICA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 10
Poslodavac: AGROVRT, obrt za uzgoj povrća, voća i sadnog materijala, posredovanje u trgovini, vl. Ivo Bošković, Metković, Ul. Andrije Kačića Miošića 26
Rok za prijavu: 10.3.2026.
OSOBNI ASISTENT / OSOBNA ASISTENTICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Udruga osoba s invaliditetom ‘Prijatelj’
Rok za prijavu: 31.5.2026.
EKONOMIST / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOMINANT, D.O.O. ZA TRGOVINU I PROIZVODNJU
Rok za prijavu: 31.3.2026.
AGRONOM / KA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOMINANT, D.O.O. ZA TRGOVINU I PROIZVODNJU
Rok za prijavu: 31.3.2026.
NKV RADNICI U PROIZVODNJI DRVENE AMBALAŽE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 10
Poslodavac: DOMINANT, D.O.O. ZA TRGOVINU I PROIZVODNJU
Rok za prijavu: 31.3.2026.
TESAR / KA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 5
Poslodavac: WINNER PRODUCT d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 28.3.2026.
ARMIRAČ / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 5
Poslodavac: WINNER PRODUCT d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 28.3.2026.
RADNIK / ICA VISOKOGRADNJE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 4
Poslodavac: WINNER PRODUCT d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 28.3.2026.
ZIDAR / KA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 5
Poslodavac: WINNER PRODUCT d.o.o. za usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 28.3.2026.
TESAR(M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: MGA NEKRETNINE, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje nekretninama
Rok za prijavu: 31.3.2026.
BUREK MAJSTOR (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: KLAS, obrt za pekarstvo i trgovinu, vlasnik Pjeter Konaj, Metković, Tina Ujevića 2
Rok za prijavu: 15.3.2026.
PEKAR (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: KLAS, obrt za pekarstvo i trgovinu, vlasnik Pjeter Konaj, Metković, Tina Ujevića 2
Rok za prijavu: 15.3.2026.
Ploče (15):
OPERATER / KA – AUTOKONTROLOR / KA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 5
Poslodavac: FORNIX d.o.o. za proizvodnju i usluge
Rok za prijavu: 31.3.2026.
KUĆNI UPRAVITELJ / KUĆNA DOMAĆICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: NOTITIA društvo s ograničenom odgovornošću za savjetovanje i usluge
Rok za prijavu: 13.3.2026.
UČITELJ / ICA NJEMAČKOG JEZIKA
Mjesto rada: STAŠEVICA
Traženo radnika: 1
Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA “FRA ANTE GNJEČA”
Rok za prijavu: 11.3.2026.
POMOĆNI / A RADNIK / CA U GRADITELJSTVU
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 2
Poslodavac: GRADNJA OSTOJIĆ j.d.o.o. za građenje i usluge
Rok za prijavu: 31.3.2026.
VODOINSTALATER / VODOINSTALATERKA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 2
Poslodavac: EKO ARBORETUM d.o.o. za zaštitu okoliša i usluge
Rok za prijavu: 9.3.2026.
OSOBNI ASISTENT / OSOBNA ASISTENTICA Mjesto rada: PLOČE Traženo radnika: 1 Poslodavac: Udruga cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići Rok za prijavu: 1.4.2026.
VOZAČ / SKLADIŠTAR (M / Ž) Mjesto rada: PLOČE Traženo radnika: 1 Poslodavac: SECURE VALUE ADDED LOGISTICS doo za međunarodno otpremništvo Rok za prijavu: 12.3.2026.
VOZAČ / ICA VILIČARA Mjesto rada: PLOČE Traženo radnika: 1 Poslodavac: SECURE VALUE ADDED LOGISTICS doo za međunarodno otpremništvo Rok za prijavu: 12.3.2026.
GRAĐEVINSKI TEHNIČAR / KA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOKO GRAĐENJE d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 1.6.2026.
RADNIK U ODRŽAVANJU M / Ž
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ARIVERA FRUIT društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i trgovinu
Rok za prijavu: 16.3.2026.
INŽENJER / INŽENJERKA GRAĐEVINE
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOKO GRAĐENJE d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 1.6.2026.
VOZAČ / VOZAČICA KAMIONA S KRANOM
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 11.3.2026.
MAGISTAR / MAGISTARKA FARMACIJE
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 2
Poslodavac: LJEKARNA PELAIĆ zdravstvena ustanova za ljekarničku djelatnost
Rok za prijavu: 31.3.2026.
VODITELJ / ICA ODJELA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 17.3.2026.
SKLADIŠTAR / VILJUŠKARIST (M / Ž)
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 13.3.2026.
Slivno (2):
KUHAR / ICA
Mjesto rada: KLEK
Traženo radnika: 1
Poslodavac: URBAN JUNGLE, obrt za ugostiteljstvo i turizam, vl.Mirela Goluža, Metković, Ulica Andrije Kačića Miošića 3
Rok za prijavu: 31.3.2026.
MEDICINSKA SESTRA
Mjesto rada: KLEK
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Najbolje godine društvo s ograničenom odgovornošću za socijalne usluge, pomoć u kući, dom za starije, dnevni boravak
Rok za prijavu: 31.3.2026.
Zažablje (3):
RADNIK / CA NA PERADARSKOJ FARMI
Mjesto rada: MLINIŠTE
Traženo radnika: 2
Poslodavac: TRGOVINA NA MALO “GALOV”
Rok za prijavu: 31.3.2026.
KUHAR / ICA
Mjesto rada: BADŽULA
Traženo radnika: 2
Poslodavac: OPG MIJOČ, ANITA MIJOČ
Rok za prijavu: 30.4.2026.
POMOĆNI RADNIK / ICA NA ODRŽAVANJU
Mjesto rada: BADŽULA
Traženo radnika: 1
Poslodavac: OPG MIJOČ, ANITA MIJOČ
Rok za prijavu: 30.4.2026.