Večeras je povodom Dana grada Metkovića u GKS-u održana svečana sjednica Gradskoga vijeća uz brojne uzvanike, gradske vijećnike, predstavnike raznih institucija u gradu te, sportskih i kulturnih udruga.
Na sjednici je gradonačelnik Dalibor Milan uručio nagrade Grada ovogodišnjim laureatima:
Zdenka Draženović, posmrtno – Nagrada Grada Metkovića za životno djelo
Tomislav Veraja – Nagrada Grada Metkovića za životno djelo
Markica Vuica – Nagrada Grada Metkovića ‘Sv. Ilija’ u području ekologije i turizma
Gorki Dumanić – Nagrada Grada Metkovića ‘Narona’ u području kulture
Dubravka Šešelj – Nagrada Grada Metkovića ‘Narona’ u području kulture
Željko Medić – Nagrada Grada Metkovića ‘Narona’ u području obrazovanja
Ženski rukometni klub Metković – Nagrada Grada Metkovića ‘Ždral’ u području sporta
Prije sjednice je bila otvorena izložba slika akademskog slikara Josipa Pina Trostmanna, koju tradicionalno za Dan grada organizira metkovski Ogranak Matice hrvatske.
Sutra je blagdan sv. Ilije, metkovskog nebeskog zaštitnika, a prema običaju dernek ili sajam je počeo danas.
Štandovi poredani oko Gradskoga parka su puni svakojakih stvari, a puno je i ljudi koji ih obilaze. Ima tu za svakoga ponešto: raznih igračaka, alata, odjeće, slastica…
Uz Neretvu se peku janjci, a kako se bliži večer, stolovi su sve puniji, i bit će tako dugo u noć…
Dubrovačko-neretvanska županija i ove je godine u svom proračunu osigurala sredstva za financiranje radnih materijala učenika od 1. do 8. razreda osnovnih škola kojima je osnivač, i to u iznosu od 2,5 milijuna kuna.
Pod radnim materijalima podrazumijevaju se sve obvezne radne bilježnice za redovne i izborne predmete uključujući i radni materijal za izvođenje vježbi i praktičnog rada iz tehničke kulture te geografski atlas. Geografski atlas nabavlja se svake godine iznova samo za učenike 5. razreda jer se isti upotrebljava sve do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja sredstvima Državnog proračuna financira isključivo udžbenike za obvezne i izborne nastavne predmete.
Molimo građane da, ukoliko imaju korisnih informacija o nestaloj osobi, o tome obavijeste Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku, osobno ili pozivom na broj 192, odnosno na e-mail: dubrovacko-neretvanska@policija.hr
Radi se o Mariji Stojić (rođ. 1960.) s s prebivalištem u Konavlima, a datum prijave nestanka je 16. srpnja 2022. Više detalja o nestaloj osobi možete doznati OVDJE.
Jutros, uoči proslave blagdana Sv. Ilije i Dana grada Metkovića, pred Središnjim križem na Gradskom groblju sv. Ivana Nepomuka te pred Spomenikom poginulim braniteljima na Velikoj rivi položeni vijenci te zapaljene svijeće u čast svim poginulim braniteljima.
Vijence su položili predstavnici gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Daliborom Milanom, predstavnici gradskih tvrtki, vatrogasaca, policajaca, političkih stranaka te udruga proizašlih iz Domovinskom ratu. Molitvu Odrješenja na Gradskom groblju molio je fra Ante Bilokapić.
Ima li boljeg osvježenja u ove vruće ljetne dane od ukusne i sočne lubenice? Bilo da je jedemo kao slasticu u voćnim kupovima i salatama ili je jednostavno onako slatku i rashlađenu izrežemo na kockice, lubenica je, složiti će se svi, kraljica voća. A ako je rasla oko ušća Neretve, onda je još ukusnija i sočnija, jer sunce, zemlja, zrak i pomalo slana voda daju joj poseban okus, koji je razlikuje od ostalih koje se nude na pazarima i po trgovačkim centrima, piše Slobodna Dalmacija.
Neretvanska lubenica ovog je ljeta slatka svima. I proizvođačima i potrošačima. Proizvođači su sretni jer je dobro rodilo, kvaliteta je na visokoj razini, a sunce i vrući dani koji su počeli već od polovine lipnja utječu i na potrošnju. Lubenica je sezonsko voće. Ako nije prevruće nema interesa za njom, tvrde stari znalci i iskusni proizvođači ovog voća, koje je uz mandarine postalo zaštitni znak neretvanske doline.
Tu je i ono vječno neodgovoreno pitanje. Jesu li lubenice – dinje i pipuni – cate voće ili povrće? Biologija ih svrstava u porodicu tikava pa bi onda lubenica, ako ćemo vjerovati znanosti, bila povrće poput pamidore, paprike ili krastavca, ali to sada više nije ni bitno, važno je da je ukusna i slatka i da je dobro rodila.
I stvarno, na nepreglednim poljima nedaleko od ušća Neretve lubenica ima ko kamenja, svakakvih sorta i veličina. Ima malih mini sorta – solinda, koja teži tek do dva kilograma i namijenjena je isključivo za jednu osobu.
– Evo pogledajte je. Mala, a slatka i ukusna. To vam traže Skandinavci. Oni vole sve nešto minijaturno, sitno – govore proizvođači lubenica, koje već u ranim jutarnjim satima zatičemo na parcelama u berbi.
Mini lubenice su tek u začetku u Neretvi gdje ipak dominiraju one naše starinske dinje. Sa zeleno-žutim šarama ponekad su teže i od dvadeset kilograma. Brati lubenice nije nimalo lagano, ali baca se “s ruke na ruku”. Vrućina je i ne može se raditi čitav dan. Ustaju jako rano, već oko 4.30, i čim se malo razdani kreću u berbu, koja završava oko 9 sati. Onda slijedi pakiranje ubranih lubenica i vožnja na otkupe, tako da svježe ubranu lubenicu ljubitelji ovoga voća već sutradan mogu imati na svojim stolovima.
ZASLANJENO TLO
Ovogodišnjim urodom je zadovoljan i Ante Šuman iz Komina.
Zasadio je više od sedam hektara lubenica i očekuje obrati oko 500 tona. Velika je to količina, ne samo u lokalnim već i državnim okvirima.
– Ma neka Hajduk bude dobar ko ove naše lubenice i neće biti nikakvih problema – kaže dok otvara jednu od dvadesetak kilograma, ovalnog oblika s tankom korom istančanog sjaja.
– Nećete otići dok je ne probate. Morate!
– Ma neka Hajduk bude dobar ko ove naše lubenice i neće biti nikakvih problema – kaže dok otvara jednu od dvadesetak kilograma, ovalnog oblika s tankom korom istančanog sjaja.
– Nećete otići dok je ne probate. Morate!
I zbilja, čim je načeo počele su nas nadlijetati ose koje je privukao slatki sok i grimiznocrvena boja.
Nova je to genetika lubenice, a i sorte su zanimljivih imena. Solinda, fantasia, roman, mirsini. Lubenica se kalemi na tikvu jer daje veći ukupan urod i otporna je na oboljenja. Tako veličinu lubenice određuje podloga tikve, a u najčešćim slučajevima uzima se tikva sorte vrg, koja se potvrdila iznimno pogodnom u proizvodnji lubenica i ostalog vriježastog voća. Za naše čitatelje otkrili smo da velika lubenica od 20 kilograma nije nikakav GMO niti je prekomjerno tretirana kristalonima i umjetnim gnojivima, već joj “pogonsku snagu” daju vriježa tikve koja “rađa” plod lubenice.
Sve vrste lubenica podnose uvjete proizvodnje u dolini Neretve. Odgovara joj rahlo humusno tlo pomalo zaslanjeno, ali i voda u kojoj također ima soli. Nedaleko od ušća Neretve lubenice se sade na parcelama koje su čak i do metar i pol ispod razine mora. To je meliorirano područje, o čemu svjedoče školjke koje se mogu naći u nasadima.
– Lubenica je jedina biljka kojoj ne škodi slana voda. Ma još su slađe kada se takvo vodom zalijevaju – pojašnjava nam Ante, koji je u ovo sve krenuo s prijatelj iz školskih klupa Robertom. Oni zajednički rade jer pojedinac sam ne može. Formirali su od svojih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nešto poput male zadruge i “kooperacija” im se itekako isplati. A Bogu hvala, dobro je i rodilo.
OTKUPNA CIJENA DOBRA
– Zadovoljan sam prinosom, kvaliteta je dobra, a i cijena nikad bolja. Lubenica je došla na rod dosta rano i odmah se vidjelo da je dobra kvaliteta, puno bolja nego prošlih godina. Na svu sreću uspjeli smo istisnuti uvoz i sada je na tržištu dominantna naša domaća lubenica – zadovoljan je Ante.
Otkupna cijena dinja drži se još uvijek na oko dvije kune za kilogram. Očekuje da će intenzivna berba potrajati do prve polovine kolovoza. Bit će lubenica i kasnije, ali u manjim količinama.
Izmijenjeni Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se uvodi novo pravo, očinski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje, stupa na snagu za desetak dana, točnije 1. kolovoza ove godine.
Novo pravo, očinski dopust uvodi se za zaposlene i samozaposlene roditelje u trajanju od 10 radnih dana za jedno dijete odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece. Pravo se može koristiti najkasnije do navršenih šest mjeseci djetetova života, a otac ga koristi neovisno o radnopravnom statusu majke.
Svrha očinskog dopusta je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta.
ZA KORIŠTENJE DOPUSTA NAKNADA PLAĆE U PUNOM IZNOSU
Za vrijeme njegova korištenja, naknada plaće isplaćivat će se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće, navodi Središnji državni ured za demografiju i mlade.
Zakonom se povećava i najviši (maksimalni) iznos naknade plaće koja se isplaćuje za korištenja očinskog dopusta, za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće iznosi 100 posto osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5 posto proračunske osnovice odnosno 7.500,13 kuna, umjesto ranijih 170 posto, odnosno 5.654,20 kuna.
Nadalje, povećana je naknada plaće tijekom korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena na 110 posto proračunske osnovice odnosno 3.658,60 kuna, umjesto ranijih 2.328,20 kuna.
ZA PROVEDBU ZAKONA U OVOJ GODINI 91 MILIJUN KUNA
Navedeno povećanje odnosi se na roditeljski dopust koji se koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta i to za prvo i drugo rođeno dijete te za korištenje prava na dopust za blizance, treće ili svako slijedeće dijete.
Za korisnike koji će na dan stupanja na snagu Zakona biti zatečeni u korištenju prava na novčanu potporu u visini utvrđenoj važećim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama i to prava na korištenje roditeljskog dopusta, dopusta za slučaj smrti djeteta u tijeku korištenja roditeljskog dopusta kao i prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje će po službenoj dužnosti obračunavati naknade u visini propisanoj novim zakonom, jer je navedena novčana potpora za korisnike povoljnija, objavio je Središnji ured za demografiju i mlade.
Financijska sredstva potrebna za provedbu Zakona u ovoj godini iznose gotovo 91 milijun kuna, a za iduće godine 273 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Večeras je na igralištu u Orašini odigrana završnica 12. Memorijalnog malonogometnog turnira Eugen Erjauc. Pobjednički pokal sv. Ilije je ponovno u rukama ekipe Carpe diem. koja je u finalu pobijedila ekipu Narona rez (2:1).
Treće mjesto je pripalo MNK Uzdol čiji je član Ivan Kolakušić proglašen najboljim strijelcem turnira. Najbolji igrač turnira je Ante Galić (Carpe diem). Nagrada za fair play je pripala ekipi Azzuri.
Grupa Dalmatino raspjevala je i rasplesala večeras brojnu publiku okupljenu na koncertu u Sportskoj ulici i na Trgu F. Tuđmana u Metkoviću.
Čuveni splitski pop sastav je izveo brojne svoje hitove koji su jamčili dobru zabavu: Dajem ti rič, Refužo, Dvi sestre blizanke, Ditelina s četiri lista samo neki od njih…
Koncert je povodom Dana grada organizirala Turistička zajednica Metković.
