-

Pandemija koronavirusa ubrzala trend online potrošnje: Koliko Hrvati zapravo kupuju putem interneta?

Kupnja putem interneta danas je sve prisutna, no vratimo li se dvije godine unatrag dosta hrvatskih proizvođača i trgovina nije nudilo kupcima tu mogućnost. Suočeni s gospodarskim zaključavanjem i krizom, građani su počeli sve više kupovati putem interneta, a čak su i tržnice dobile svoju virtualnu inačicu.

“Pandemija je definitivno ubrzala trend tranzicije maloprodaje iz tradicionalnog u digitalno okruženje, iako zapravo već nekoliko godina prije pandemije vidimo kontinuirani rast udjela maloprodaje putem interneta u odnosu na ukupnu maloprodaju” rekao je tim povodom Vatroslav Škare, izvanredni prof. Katedre za marketing EFZG.

Procjenjuje se da će u 2022. godini ukupna maloprodaja fizičkih proizvoda putem interneta dosegnuti 800 milijuna eura u Hrvatskoj, ističe Škare.

“Što znači da potencijal prodaje putem interneta je još uvijek daleko od iskorišten i zapravo mislim da možemo očekivati kontinuirani rast i u nadolazećim godinama.”

Čak polovica građana Republike Hrvatske povremeno kupuje putem interneta, a očekivanja su da će se u sljedeće dvije do tri godine taj postotak povećati i za nekoliko posto. To će se pojaviše vidjeti i veličini potrošačkih košarica.

“Procjenjuje se da će on ove godine dosegnuti prema nekim predviđanjima oko 300 eura što je nekakav porast od 260 eura od 2020., te 280 eura od 2021. godine” ističe Vatroslav Škare.

Trend prodaje putem interneta nije prouzročila već ga je samo ubrzala virusna pandemija koja je potaknula kupce da svoju robu lakše pronađu. Srećom ta pogodnost nije prouzročila i zatvaranje fizičkih trgovina.

“Sigurno je prodaja putem interneta utjecala na pad potražnje u fizičkim prodavaonicama u nekim kategorijama pogotovo s obzirom na to da znamo da prodaja putem interneta je najbolje zastupljena u kategorijama potrošačke elektronike, proizvoda za osobnu njegu, odjeće i kućnih potrepština. Međutim, još uvijek ne možemo povezati taj rast s propadanjem određenih maloprodajnih mjesta”, dodaje Škare.

Na zatvaranje fizičkih trgovina najviše je utjecala virusna pandemija koja je zbog zaključavanja gospodarstva postavila i nove potrošačke prioritete. Stoga se sa zatvaranjem poslovnica najviše suočila tekstilna industrija koja se još uvijek mora usmjeriti na sljedeće izazove.

“Kao što je kvaliteta korisničkog iskustva, kao što su procesi u digitalnom okruženju, procesi naplate, nošenje sa žalbama vezano uz probleme s dostavom itd. To je ipak jedan drugačiji način rada koji zahtjeva prilagodbu ne samo mindseta već zapravo i brojnih procesa u samom poduzeću”, rekao je Vatroslav Škare.

Digitalne platforme su u Hrvatskoj najviše poslužile za povezivanje ponude i potražnje u sektoru dostave hrane i namirnica, te uslužnim djelatnostima (kao što su taxi usluge). No kako bi ta usluga u potpunosti zaživjela u Hrvatskoj treba dodatno poraditi i kvalitetnom korisničkom iskustvu.

“Kao što je izazov dostave ako su u pitanju fizički proizvodi, rješavanje reklamacija ako dođe do problema s dostavom. Dakle, rješavanje tih složenih pitanja čini razliku između uspješnih i neuspješnih”, kazao je Škare.

Internetska ponuda, ali i potrošnja prepoznate su od strane mnogih kupaca, ali poduzetnika jer osim što je tako lakše kupovati, lakše je i poslovati, naročito u vrijeme kada se dosta tvrtki oslanja na rad od kuće.

“Tu je naravno i pitanje cijene koja je u onom okruženju u manjoj mjeri pod utjecajem određenih aspekata logistike kao što je imati fizičku prodavaonicu, imati veći broj zaposlenih prodavača, režijske troškove uz fizičku prodavaonicu. Međutim s druge strane zahtjeva ulaganja u tehnologiju i prije spomenute aspekte koji nisu mali”, zaključuje Škare.

Uložena sredstva u online prodaju poduzetnicima će omogućiti vidljivost i dostupnost kod potrošača, kao i konkurentnost na tržištu, jer u doba mobitela, tableta, ali i laptopa se sve više građana okreće transparentnim cijenama, većem izboru robe, pogodnostima, ali i trgovinama koje nemaju radno vrijeme – što u konačnici rezultira online potrošnjom.

Prometni prekršaji: Može li vas sud, umjesto novčane kazne, ‘samo’ opomenuti?

Kad se zgriješi kakav prometni prekršaj, naravno da se prvo pomisli bi li se to dalo kako zaobići, anulirati posljedice. Zaobići u smislu da se baš ne izrekne novčana kazna, da se ne zarade nikakvi negativni prekršajni bodovi. Možete li mi molim vas izreći kakvu opomenu, samo da ne platim ništa! Dajte molim vas, nisam sklon činjenju prekršaja, dajte! Omaklo mi se ovaj put!

Prvo da raščistimo terminološke zamke! Policijski službenici vam ne mogu formalno izreći opomenu! Ono na što vi jamačno mislite da policija može to se zove upozorenje! Može vam se izreći mjera usmenog ili pisanog upozorenja ako su za to ispunjeni uvjeti. To je termin kojim se valja koristiti ukoliko krenete argumentirano na licu mjesta u obraćanju policijskim službenicima, moliti i ukazivati kako vam inače nije navika da kršite propise! Znači kad je policija u pitanju i postupanje policije u igri valja rabiti termin upozorenje, ne opomena! Sad ćete reći nije šija nego je vrat. Uostalom neka se zove kako se zvati mora, samo da ništa ne košta. Međutim, ljepše je kad točno znate što tražite, što predlažete! Znate ono, kad se zavapi dajte  ljudi, inače sam pitom, drag i držim se propisa kao pijan plota, a osim toga policija je tu i da educira da ukazuje, upozorava vozače da su dužni ponašati se u skladu s prometnim propisima! Ne mora se uvijek djelovati represivno po džepu, postoje i priče o batini i mrkvi!

Skrenete li policiji pozornost kako postoji opcija koja se zove upozorenje pa bi se u vašem slučaju mogli baš njome i poslužiti, ne činite ništa nelegalno. Niste ušli u sivu zonu. Zakon o sigurnosti prometa na cestama posve egzaktno propisuje tu mogućnost. Preciznije, definirano je kako policijska uprava ili postaja koja tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj za koji je propisana samo novčana kazna u utvrđenom iznosu do 1.000,00 kuna, u slučajevima kada prekršajem nije izazvano ometanje ili ugrožavanje drugih sudionika u prometu, odnosno ako je prekršaj osobito lake naravi, a počinitelj nije prije činio slične prekršaje može umjesto novčane kazne sudioniku u prometu izreći mjeru usmenog ili pisanog upozorenja.

Znači, samo predlažete da sve bude po zakonu i da se zakon i primjeni. Sve to naravno pod uvjetom da su u pogledu vas ispunjene tražene pretpostavke. Međutim, što ako se ne sjetite na licu mjesta skrušeno predložiti da se na vas primjeni upozorenje? Što ako vam to na um padne naknadno kad vas sadržaj obaveznog prekršajnog naloga na to podsjeti tek na kućnom pragu? Je li prekasno? Ima li mogućnosti da sud, a ne policija izrekne tu mjeru? Ima li mogućnosti da vi prigovorite pa vam primjerice sud umjesto novčane kazne izrekne opomenu! Da! Upravo pred sudom u obzir dolazi uporaba termina opomena! Ukoliko ste htjeli da vas se opomene, prekršajni sud je pravo mjesto gdje se ima primijeniti baš „opomena“!

Postoji ta opcija! I znate što je još jako zgodno, limit je dignut na čak 5.000,00 kn, ne kao kod upozorenja na svega 1000,00! Što će reći, postoji mogućnost da se čovjek „provuče“ i „podvuče“ pod opomenu i za prekršajna djela za koja je predviđena kazna do 5.000,00 kuna. Sve to naravno pod pretpostavkom da su ispunjeni uvjeti za to! Ukoliko jesu, nema razloga da se ne predlaže izricanje „opomene“: Nije to nikakav „lov u mutnom“! To je opcija predviđena zakonom. Kada sud primjeni tu zakonsku opciju, radi sve po zakonu! Kako je i red!

Opomena je prekršajno-pravna sankcija koja se kao mjera upozorenja može primijeniti prema počinitelju prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 5.000,00 kuna ako se prema postupanju počinitelja, njegovoj krivnji i prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku tog prekršaja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja ili posebno njegova odnosa prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene prekršajem steknu uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja. Opomena se može primijeniti i za prekršaje počinjene u stjecaju ako su se za svaki od tih prekršaj stekli navedeni uvjeti. Tako je to posve zgodno sročeno u Prekršajnom zakonu.

Kako to izgleda u stvarnom životu može se vidjeti iz presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-20469/2021 od 15. prosinca 2021. kojom je prihvaćen prigovor okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga kojim mu je izrečena novčana kazna od tisuću kuna a zbog nedopuštene upotrebe mobitela u vožnji!

Čovjek je lijepo priznao da je doista počinio prekršaj, iskazao iskreno žaljenje zbog toga i zapravo se ispričao! Jednostavno je istakao kako se eto dogodilo! Posve običnim rječnikom, bez puno okolišanja i uvijenog akademskog izričaja je naveo kako je „taj dan imao nekog hitnog posla koji je trebao obaviti pa je nesvjesno počinio prekršaj upotrebe mobitela tijekom vožnje, a što mu inače nije običaj, a obzirom da je do sada prekršajno nekažnjavan moli da mu se primijeni opomena jer je korisnik zaštićenog računa te bi bilo koji novi trošak bio opterećenje za njegov, odnosno obiteljski budžet“.

I što je povodom takvog iskrenog priznanja dalje bilo? Kako je okrivljenik svoje navode u prigovoru obrazložio, sudac je našao da se njegovom prigovoru može udovoljiti i istom umjesto izrečene novčane kazne primijeniti opomenu na osnovu čl. 43. Prekršajnog zakona jer učinjenim prekršajem nisu nastupile štetne posljedice, okrivljenik je djelo prekršaja iskreno priznao, izrazio žaljenje zbog počinjenja istog, okrivljenik do sada nije prekršajno kažnjavan pa su se s obzirom na okolnosti koje se tiču okrivljenika stekli uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja. I tako je u konkretnom slučaju preinačen obavezni prekršajni nalog  policijske uprave i prema okrivljeniku se primijenila opomena. Pored toga oslobođen je plaćanja paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka.

Posebna bonus napomena, ukoliko se pozivate na lošu financijsku situaciju, kako se primjerice nezaposleni ili imate obvezu uzdržavanja određenih članova obitelji ili ste u blokadi, odnosno kako ste korisnik socijalne pomoći, dječjeg dodatka, svakako ali svakako se potruditi na tu okolnost priložiti konkretan dokaz konkretni papir. Nemojte očekivati da će vam sud vjerovati na „časna riječ stvarno mi je to financijski neodrživo“!

Susret ambasadora juniora Gimnazije Metković i Srednje škole Metković

U petak, 11. ožujka učenici ambasadori juniori Gimnazije Metković u programu Škole ambasadori Europskog parlamenta, mentorice prof. Branke Vladimir, ugostili su ambasadore iz Srednje škole Metković, mentora prof. Petra Nikolića.

Na zajedničkom satu na temu ustroja i vrijednosti EU bilo je prezentacija, igara i žustre rasprave. Druženje je završilo u školskom vrtu.

– Veselimo se nastavku dobrosusjedske suradnje u ovom programu., kažu u Gimnaziji Metković.

Nika Kozina najuspješnija na županijskom natjecanju iz povijesti

U tijeku su županijska natjecanja, a na onom iz povijesti koje je održano 10. ožujka 2022. u OŠ Marina Držića u Dubrovniku najuspješnija je bila Nika Kozina, učenica 8. razreda iz OŠ Stjepana Radića Metković. Njezina mentorica je prof. Marija Buljubašić.

Na natjecanju je sudjelovalo dvanaest učenika 7. razreda i osamnaest učenika 8. razreda te četrnaest učenika iz srednjih škola. Sada slijedi poziv na Državno natjecanje.

Prekid u lancu opskrbe i moguće nestašice: Imamo dovoljno žita, kupusa, mandarina-fali nam jabuka i krumpira…

Svaka globalna kriza, pa tako i rat u Ukrajini, iznova aktualizira problem samodostatnosti domaće poljoprivredne proizvodnje. Kada na tržištu poljoprivrednih proizvoda nema poremećaja malo tko se pita otkuda nam dolazi voće, povrće, mlijeko ili meso. Ali u uvjetima krize, zatvaranja granica i poremećaja robnih tokova opskrba stanovništva osnovnim živežnim namirnicama može se dovesti u pitanje, piše Dubrovački vjesnik.

Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno samo kukuruza, pšenice ječma, zobi, uljarica od voća mandarina a od povrća kupusa. Sve druge poljoprivredne kulture nisu dostatne za podmirenje rastućih potreba za hranom hrvatskog stanovništva zbog čega je uvoz voća i povrća ali i mlijeka i mesa uvelike premašio domaću proizvodnju.

Kupus je jedino povrće kod kojeg u boljim proizvodnim godinama Hrvatska dostiže punu samodostatnost. Tržište je dobro opskrbljeno, a najvećim dijelom se nudi kupus iz domaće proizvodnje, tek su minimalne količine iz uvoza.

Nažalost u Hrvatsku se uvozi uglavnom sve, sve od kruha do meda, mlijeka u prahu, sira, krumpira, češnjaka, govedine, sijena i slame pa kad se na tržištu dogode tektonski poremećaji Hrvatskoj ozbiljno zaprijeti nestašica hrane.

Statistički gledano, Hrvatska u proizvodnji voća podmiruje 50% potreba, a u povrću 65%, dok se ostatak uvozi. RH bi trebala imati samodostatnost većine poljoprivrednih proizvoda jer postoje uvjeti za proizvodnju. Veliki problem za intenzivnu voćarsku proizvodnju je nepostojanje kapaciteta za skladištenje voća i povrća. Osim toga u Hrvatskoj nema niti prerađivačkih kapaciteta što je nužno za preradu tržišnih viškova. Iz EU fondova se povlače minimalna sredstva koja ni približno nisu dostatna za izgradnju hladnjača i modernih skladišta.

Na tržištu nemamo ni domaćih jabuka. Prošlogodišnji proljetni mrazovi učinili su svoje pa je urod bio minimalan. Glavnina jabuka u Hrvatsku se uvozi iz Poljske. Za sada nema nikakvih problema u opskrbnim tokovima ali to se preko noći može promijeniti.

Ništa bolja situacija nije ni sa proizvodnjom mesa. Republika Hrvatska u proizvodnji (junećeg, goveđeg i svinjskog) mesa samodostatna je od 60 do 70 posto, dok najviše proizvodimo meso peradi i njega nam najmanje nedostaje.

Dovoljan je to alarm za uzbunu da se na terenu nešto korjenito mora mijenjati a zapuštena hrvatska polja na kojima može uspijevati sve osim bana počnu obrađivati. Prošle jeseni u Hrvatskoj su proizvedene minimalne količine krumpira. Cijena mu je bila poprilično visoka a poljoprivredne statistike su govorile da će se domaća skladišta isprazniti najdalje do veljače kada će Hrvati biti prisiljeni jesti isključivo krumpir iz uvoza. U rodnim godinama samodostatnost u proizvodnji krumpira u Hrvatskoj je oko 90%, a prosječno je godišnje uvezeno oko 34.000 tona krumpira, no prošla godina je bila ekstremno loša pa su i brojke nepovoljnije.

Svakako stanje sa zalihama krumpira nije bilo dobro ni prije rata u Ukrajini a kako će ratna događaja utjecati na tržište krumpira ostaje za vidjeti.

U slučaju tektonskih poremećaja na tržištu Hrvatska bi mogla imati problem sa opskrbom mlijekom. Domaća proizvodnja je već nekoliko godina na koljenima, pa je glavnina mliječne industrije okrenuta prema uvozu.

Hrvatska u ovom trenutku raspolaže sa 1.563.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Procjenjuje se da je državnog zemljišta gotovo 740.000 ha, a slobodnog državnog zemljišta za raspolaganje oko 400.000 ha. Sve to govori u prilog intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane ne samo za vlastite potrebe nego i za izvoz.

Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik

Sestra Marijana već 30 godina djeluje u Župi sv. Nikole – župljani joj poklonili hodočašće u Fatimu

Časna sestra Marijana Cvitanović već 30 godina djeluje u Župi sv. Nikole Metković kao pastoralna suradnica, zborovođa i vjeroučiteljica.

Mnogima se svojom blagošću, jednostavnošću i radinošću uvukla u srce tijekom ova tri desetljeća: tolike generacije djece je ispratila tijekom njihova školovanja u OŠ don Mihovila Pavlinovića ili tijekom priprema za sakramente. Toliki su proši kroz zborove koje je vodila i vodi u ovoj metkovskoj župi u koju je došla na službu davne 1992. godine.

Stoga su župljani i župnik don Davor učinili lijepu gestu: sestri Marijani su darovali hodočašće u marijansko svetište Fatimu u Portugalu što je, doznajemo, njezina davna želja.

Foto: Župa sv. Nikole biskupa Metković

FOTO | Uspon na Matokit (1062 m, Vrgorsko gorje) je poseban planinarski doživljaj

Tako nam blizu i tako atraktivan za planinarenje je Matokit, dio Vrgorskog gorja koji natkriljuje Vrgorac.

Naziv je dobio iz latinskoga Monte Acutum, u prijevodu Oštra planina, što ponajbolje opisuje ovog gorostasa koji svojim oštrim grebenom strši iz okolnih polja.

Najviši vrh je Sveti Rok (1062 m) s ostacima kapele sv. Roka. Sam Sv. Rok je lijep kameniti vrh s kojega se pruža širok vidik na sve strane. Nekad se na vrhu nalazila kapelica sv. Roka, a danas je od nje ostala samo gomila razbacanog kamenja.

Dva su planinarska smjera kojima se osvaja vrh Matokita: prvi, nešto manje zahtjevan ali i manje atraktivan, je iz Ravče s polazištem od 303 m i  drugi, prema planinarskim mjerilima poprilično težak i strm uspon, iz smjera Vrgorca s polazištem od 269 m . Za oba smjera je predviđeno vrijeme uspona oko dva i pol sata.

Po jesenskom oblačnom vremenu krenuli smo iz Vrgorca… uspinjanje po vrhu oštrice je nešto nezaboravno…

3. HNL jug: Momčad kola – Marić (NK Neretva) kao igrač kola izbio na diobu prvog mjesta

Odigravanjem dvije zaostale utakmice 18. kola kompletirali smo i to prvo kolo drugog dijela sezone. Igrač kola prema glasovima čitatelja portala Dalmatinski nogomet je Mario Marić iz Neretve koji opet hvata formu koja ga je krasila na početku sezone. Pobjednički pogodak protiv Hrvaca donio mu je 12 bodova s kojima je skočio na diobu prvog mjesta.

Poredak 18. kolo:

12 Mario Marić (Neretva)

10 Ivan Krajina (Zagora)

8 Antonio Lang (GOŠK)

6 Fatjon Bunjaku (Zmaj)

5 Ivan Brkić (Hrvatski vitez)

4 Krešimir Luetić (Split)

3 Branimir Kujundžić (Kamen)

2 Dominik Bačić (Zadar)

1 Cyrille Dominique Kpan (Neretvanac)

Trener kola je Goran Šušnjara koji je na početku proljetnog dijela s Kamenom šokirao Junak u Sinju. Plavi stroj je računao na tri boda, ali Crni su junačkom utakmicom pjevajući otišli put Ivanbegovine.

UKUPNI POREDAK:

60 Mario Marović (Sloga)Mario Marić (Neretva)

50 Leo Andrić (Split), Nikola Marić (Primorac)

32 Krešimir Luetić (Split)

29 Luka Vodopija (Primorac)

28 Ivan Krajina (Zagora)

25 Drago Gabić (Zagora)

23 Karlo Torbarina (Hrvatski vitez)

22 Petar Kozina (Neretva)

Više na portalu Dalmatinski nogomet.

Objavljeno kolika će biti cijena plina od 1. travnja

Nakon 1. travnja kućanstva na području Hrvatske za plin koji koriste u sklopu javne usluge prosječno će plaćati oko 16 posto više nego dosad, izvijestili su iz HERA-e koja je danas objavila cijene koje će vrijediti u novom obračunskom razdoblju te s primjenom Vladinih mjera.

Umjesto 0.329 kn/kwH koliko se prosječno plaća do kraja ožujka ove godine, od 1. travnja konačna prosječna cijena iznosit će 0.3791 kn/kwH. To je cijena izračunata kad se na nju primjene mjere koje je sredinom veljače predstavila Vlada, a koje obuhvaćaju smanjenje PDV-a na plin s 25 na 5 posto te subvenciju države u iznosu od 10 lipa po kwH. Prema njihovom izračunu, da je PDV na plin ostao 25 posto te da nema subvencije, krajnja cijena iznosila bi 0.5763 kn/kwH.

– Napominjemo kako se navedeni paket mjera odnosi na kućanstva koja kupuju plin po reguliranim uvjetima od opskrbljivača u obvezi javne usluge, ali i na kućanstva koji plin kupuju slobodno na tržištu. Za kućanstva s tržišnim ugovorima utjecaj paketa mjera na postotnu promjenu cijene ovisit će prvenstveno o cijeni plina koja je definirana ugovorom. – stoji u obavijesti.

Za obnovu poljoprivrednog zemljišta narušenog prirodnim nepogodama 20 milijuna kuna

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaj u okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za provedbu operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz podmjere 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 20 milijuna kuna.

Svrha Natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog katastrofalnim događajima, elementarnim te prirodnim nepogodama osim potresa, sve kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu.

Visina javne potpore iznosi 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu je od 4. travnja 2022. do 31. svibnja 2022. godine.

Detalji natječaja nalaze se na poveznici.

Zadnje objavljeno