-

OBAVIJEST! Objavljen Javni poziv za dodjelu potpora za samozapošljavanje branitelja i članova njihovih obitelji

U cilju provedbe Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2021. do 2023. godine, Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je Javni poziv za dodjelu potpora za samozapošljavanje sredstvima Državnog proračuna u 2022. godini koji je otvoren u razdoblju od 15. veljače do 17. ožujka 2022. godine.

Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, nezaposlena djeca dragovoljaca iz Domovinskog rata i nezaposlena djeca hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata s trajno utvrđenim statusom.

Prilikom podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore, podnositelj zahtjeva mora imati status nezaposlene osobe i biti prijavljen u evidenciji nezaposlenih osoba hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Potpora iznosi najviše do 80.000,00 Kn uključujući i navedeni iznos. Potpora je jednokratna i nepovratna ukoliko se namjenski utroši u skladu s poslovnim planom i troškovnikom.

Zahtjevi s obveznom dokumentacijom podnose se na adresu: Ministarstvo hrvatskih branitelja, Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb, isključivo putem pošte ili osobno, u zatvorenoj omotnici s naznakom „Javni poziv za dodjelu potpore za samozapošljavanje sredstvima Državnog proračuna u 2022. godini“ zaključno do 17. ožujka 2022. godine.

Tekst javnog poziva, kao i pripadajući obrazac zahtjeva, dostupni su na mrežnoj  stranici Ministarstva hrvatskih branitelja u dijelu Aktualni javni pozivi, u Ministarstvu hrvatskih branitelja te u Područnim odjelima Ministarstva u županijama.

U Županiji zabilježeno 337 novih slučajeva zaraze koronavirusom.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 337 novih slučajeva zaraze koronavirusom.

Radi se o 140 osoba iz Dubrovnika, 62 iz Metkovića, 23 iz Konavala, 22 iz Župe dubrovačke, 19 iz Ploča, 18 iz Vele Luke, 11 iz Stona, osam iz Opuzena, pet s Lastova i s Mljeta te isto toliko iz Orebića, tri iz Blata, Korčule, Lumbarde, Pojezerja i Slivna, dvije iz Trpnja te jednoj iz Dubrovačkog primorja te Kule Norinske.

Oporavilo se 686 osoba: 315 iz Dubrovnika, 115 iz Metkovića, 77 iz Župe dubrovačke, 43 iz Konavala, 36 iz Ploča, 16 iz Opuzena, 15 iz Korčule, deset iz Orebića, devet iz Vele Luke, osam iz Dubrovačkog Primorja, šest iz Kule Norinske, Slivnog i Stona, pet iz Blata, četiri iz Lumbarde i Pojezerja, tri iz Zažablja, dvije iz Janjine, Smokvice i s Lastova te jedna s Mljeta i iz Trpnja.

U posljednja 24 sata obrađen je 681 uzorak, a od početka pandemije analizirano je ukupno 222 575 uzoraka.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 47 osoba pozitivnih na koronavirus, dva pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb te su na respiratoru.

U samoizolaciji je 1039 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 1008 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih mjera propisanih od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

U GKS-u održana smotra LIDRANO 2022. – najuspješniji učenici predloženi za županijsku smotru

Danas je u Gradskom kulturnom središtu Metković održana je gradska razina smotre LIDRANO 2022. na kojoj su se učenici osnovnih i srednjih škola predstavili svojim literarnim, dramskim i novinarskim radovima.

Nakon ocjena Povjerenstava za prosudbu, na županijsku razinu su upućeni:

OSNOVNE ŠKOLE:

  • Pojedinačni scenski nastupi:
    • Antonela Perdeda, 7. razred, OŠ Stjepana Radića Metković, ‘Dvodnevna molitva tete Ane svetom Antunu da joj nađe ključe’ (Luko Paljetak), mentorica: Tatjana Hazirović – Juračić
    • Tea Jurković, 7. razred, OŠ Opuzen, ‘A more ne mora’ (Enes Kišević), mentorica: Ivana Milić
    • Karla Šapina, 4. razred, OŠ Stjepana Radića Metković, ‘Som i rak’ (Grigor Vitez), mentorica: Sandra Šutalo
  • Novinarski rad:
    • Nika Kozina, 8. razred, OŠ Stjepana Radića Metković, ‘Djeca i mladi u pandemiji’, mentorica: Manuela Šiljeg Malezija
  • Literarni radovi:
    • Nika Kozina, 8. razred, OŠ Stjepana Radića Metković, ‘Sve je crno-bijelo’, mentorica: Manuela Šiljeg Malezija
    • Marijeta Volarević, 7. razred, OŠ Opuzen, ‘U javi i snu’, mentorica: Slavica Jakišić
    • Lana Puljević, 7. razred, OŠ Stjepana Radića Metković, ‘Promatram svijet, ali mi se slika ne sviđa’, mentorica: Iva Stojić Dominiković
    • Ivan Palameta, 6. razred, OŠ don Mihovila Pavlinovića, ‘U kužini moje babe’, mentorica: Marinka Jurković.

SREDNJE ŠKOLE:

  • Pojedinačni scenski nastupi:
    • Ivana Šutalo, 3. razred, Gimnazija Metković, ‘Kuća lutaka’ (Henrik Ibsen), mentorica: Vedrana Pažin
    • Nikol Popović, 2. razred, Srednja škola Metković, ‘Ocu’ (Monika Herceg), mentorica: Danijela Baćilo
    • Goran Martinović, 1. razred, Gimnazija Metković, ‘Život je san’ (Pedro Calderon de la Barca), mentorica: Ivanka Ujdur
  • Literarni radovi:
    • Ana Bebić, 1. razred, Gimnazija Metković, ‘Nevjera’, mentorica: Marija Tomić Veraja
    • Iva Kožul, 2. razred, Gimnazija Metković, ‘Teče sve dalje’, mentorica: Marija Tomić Veraja
    • Eva Brnas, 1. razred, Srednja škola Metković, ‘Opekline’, mentorica: Nikolina Anković
    • Lana Pavlović, 2. razred, Srednja škola Metković, ‘Drugo je istina’, mentorica: Danijela Baćilo.

Domaćin ovogodišnjeg susreta bila je Srednja škola Metković, a najbolji učenici upućeni su na županijsku Smotru koja će se održati u Dubrovniku.

Na ovogodišnjoj Smotri sudjelovali su učenici i njihovi mentori iz Gimnazije Metković, Srednje škole Metković, Osnovne škole Stjepana Radića Metković, Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića, Osnovne škole Otrići – Dubrave i Osnovne škole Opuzen.

Fina i Pošta značajno podigle naknade za plaćanje računa: ‘Povećali su se troškovi, nismo mi socijalna institucija‘

Valu poskupljenja, čini se, nema kraja. Posljednja u nizu svoje cijene podignula je i FINA. Za plaćanje računa građanima je naknada skočila 48 posto.

Podizanje naknada u FINA-i pravdaju velikim padom prihoda. “Ljudi vole iz svog naslonjača obaviti neke usluge i ne stajati u redu. Zato su se povećali troškovi, kako svima tako i FINA-i, i jednostavno smo morali korigirati cijene”, pojasnila je Irena Svalina, direktorica Službe za komunikacije FINA-e.

Iako je minimalni i maksimalni iznos naknade ostao nepromijenjen, povećanje se odnosi na sve račune iznad 259 kuna, piše Slobodna Dalmacija.

“Mi građanima nudimo usluge i od toga živimo i plaćamo naše zaposlenike. Prema tome, nismo socijalna institucija, nismo u mogućnosti neodrživo držati cijene zato što sustav naprosto ne bi opstao”, kaže dalje Irena Svalina za RTL.

Novi cjenik ima i Hrvatska pošta. Uzmemo li za primjer plaćanje računa od 400 kuna, prije poskupljenja naknadu bismo platili 7.20 kuna. S novim cjenikom naknadu za isti račun platit ćemo 11.44 kune – odnosno, naknada je porasla za gotovo 60 posto.

Krešimir Domjančić, voditelj Odjela za odnose s javnošću Hrvatske pošte pojašnjava: “Do tih poskupljenja došlo je zbog prilagodba na tržištu, poskupljenja cijena rada, ali i svih troškova koji ulaze u naš proces.”

Naknade su povećali još u srpnju, a što je prošlo ispod radara. No, s novom godinom gore su otišle i druge usluge.

Domjančić navodi: “Promijenili smo i cijene slanja novca u Hrvatskoj pošti, cijene poštanske uputnice ili cijene slanja putem aplikacije. Za poštansku uputnicu ta cijena je do iznosa od 380 kuna oko 14 kuna, dok se do maksimalnog iznosa od 25.000 kuna naplaćuje četiri posto.”

“Cjenik kojim su povišeni iznosi naknade za gotovinski platni promet na snazi je od srpnja 2021., odnosno više od pola godine. Stavljanje tog poskupljenja u današnji kontekst zlonamjerno je i senzacionalističko prikazivanje teme. Na sličan način prikazano je i poskupljenje naknade za plaćanje računa”, kažu danas iz Pošte.

Iz Pošte navode da je ukupni trošak na račun od 400 kuna za građane porastao “tek jedan posto”.

“Naime, korisnik koji plaća račun od 400 kuna od srpnja prošle godine platit će ukupno 411.44 kune, dok je prije srpnja 2021. to iznosilo 407.20 kuna. Za korisnika je ukupni trošak tog računa porastao svega 1%”, navode iz Pošte.

“Također želimo naglasiti da Hrvatska pošta ima sklopljene ugovore s brojnim partnerima te se naknada ne naplaćuje prilikom plaćanja računa za čak 320 ugovornih partnera. Popis ugovornih partnera možete provjeriti na internetskoj stranici Hrvatske pošte”, zaključuju iz Pošte.

VODOOPSKRBA | Izvor Ploče je „preuzimatelj“, upravljanje novim poduzećem prema udjelima

Što donosi novi zakon o vodnim uslugama i vodno-gospodarskim područjima. Na to pitanje u ovom trenutku gotovo je nemoguće odgovoriti. Zakonodavac je predvidio formiranje jednog vodnogospodarskog poduzeća i izjednačavanje cijene vode na uslužnom području. Ali građane na prvom mjestu zanima hoće li im poskupjeti voda jer logično je da će netko morati pokrivati minuse gubitaških komunalnih poduzeća jer nisu svi koji se ujedinjuju uspješni i profitabilni.

Neki su više ili manje razvijeni, neki godinama nisu ulagali u cjevovode pa im voda curi na sve strane. I to će se plaćati iz zajedničke kase tog novoformiranog poduzeća. Tako je predviđeno u zakonu i primjenjuje se na čitavu državu bez iznimke.

Konkretno za dolinu Neretve je predviđeno formiranje jednog uslužnog područja pa slijedom toga i jednog regionalnog komunalnog poduzeća, kojem će se uz neretvanske gradove i općine priključiti i Vrgorac, Podgora, Gradac te Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije. Kao poduzeće preuzimatelj određeno je društvo Izvor Ploče, koje mora pripremiti sve „papire“ za osnivanje novog poduzeća koje će po svemu sudeći imati jedanaest udjelničara. Pa, iako je određen kao poduzeće preuzimatelj ne znači nužno da će u novom poduzeću Izvor Ploče biti glavni – pojašnjava za Dubrovački vjesnik neimenovani stručnjak za trgovačko pravo.

– Nije isto unosite li u zajedničko poduzeće stol i stolicu ili zgradu, građevine i opremu. Koliko unesete toliko imate prava glasa u upravljanju. – ističe sugovornik.

Međusobni odnosi vezani za organizaciju, poslovanje i upravljanje društvom preko kojeg će obavljati komunalnu djelatnost regulirati će se društvenim ugovorom a budućim poduzećem će svaki udjelničar upravljati sukladno visini svog uloga. Osim djelatnosti kojom se poduzeće bavi, tim društvenim ugovorom se određuje i naziv, sjedište, pečat poduzeća te visina temeljnog kapitala.

Budućim regionalnim poduzećem, koje će pokrivati šire područje doline Neretve upravljati će skupština, nadzorni odbor i uprava koju bira skupština većinom glasova.

Uprava društva sastoji se od jednog člana – direktora društva. Ukoliko potrebe posla to bude zahtijevale uprava može imati i više članova. Odluku o upravi donosi skupština, koja imenuje i opoziva i članove nadzornog odbora. Skupštinu društva sačinjavaju svi članovi društva koji su upisani u knjigu poslovnih udjela društva.

Skupština može donositi odluke ako u njenom radu sudjeluju članovi društva čija ukupna vrijednost poslovnih udjela iznosi više od 50 posto vrijednosti temeljnog kapitala društva.

Prilikom glasovanja svaki poslovni udio nosi onoliko glasova koliko iznosi njegovo učešće u temeljnom kapitalu.

Prema prvim projekcijama najveći udjelničar novog poduzeća bi trebao biti Grad Metković koji će slijedom toga steći i najveća upravljačka prava. Prema stanje bilance Metković d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju raspolaže sa 102, 8 milijuna kuna vrijednosti imovine. Također Metković može prebaciti svoje poslovne udjele iz Regionalnog vodovoda NPKLM u iznosu od 19,2 milijuna kuna koja će se unijeti u temeljni kapital novog društva, pa bi pojedinačno trebao biti „najjači“ udjelničar.

Grad Ploče odnosno komunalno poduzeće Izvor (koje je Vladinom uredbom određeno kao društvo preuzimatelj) u temeljni kapital novoofrmiranog društva unosi 40 milijuna kuna vrijednosti imovine (toliko je upisana u godišnjoj bilanci) dok će Vrgorac sudjelovati sa 68 milijuna kuna. Opuzen je manji udjelničar i njegova imovina iznosi 4,7 milijuna kuna.

Za pretpostaviti će da će Pojezerje, Zažablje, Gradac, Podgora i Zagvozd koji nemaju svoja komunalna društva u temeljnom kapitali novoofrimranog poduzeća sudjelovati sa zakonskim minimumom od deset tisuća kuna. U boljoj poziciji su Kula Norinska i Slivno koji bi svoja 2 % udjela iz NPKL (3,2 milijuna kuna) mogli prebaciti u novo regionalno poduzeće doline Neretve.

Rok u kojem bi se lokalna komunalna poduzeća trebala udružiti u jedinstveno poduzeće na vodoouslužnom području je šest mjeseci od donošenja uredbe Vlade RH, dakle najkasnije do ljeta. Ukoliko se sudionici ovog projekta ne uspiju dogovoriti, Ministarstvo gospodarstva donosi rješenje o prijenosu korištenja komunalnih vodnih građevina na društvo preuzimatelja, uključujući i poslovne prostore koji sadrže upravljačko-nadzornu opremu sa brojem zaposlenika na dan 31. prosinca 2018 godine, piše Dubrovački vjesnik.

Porezna detaljno pokušala objasniti zašto su krenuli u lov na iseljenike, dali su i niz primjera, ističu i neke pogodnosti

S obzirom da su Hrvati koji žive i rade izvan Hrvatske ovih dana ogorčeni na Poreznu upravu koja im je masovno počela slati obavijesti da izvole platiti porez na dohodak ostvaren u inozemstvu, koji su u pravilu već platili poreznim upravama u državama u kojima rade, o svemu se u utorak oglasila i Porezna uprava.

Uputila je javni poziv građanima – hrvatskim rezidentima – da dobrovoljno prijave ino primitke ostvarene u prethodnim godinama, a s obzirom na, kako kažu, povećani broj upita hrvatskih državljana koji žive u inozemstvu i puno, kako također tvrde, “netočnih informacija u javnom prostoru”, objavili su dodatna pojašnjenja koja u nastavku prenosimo u cijelosti.

Utvrđivanje porezne rezidentnosti

Plaćanje poreza ne određuje se prema državljanstvu ili prijavljenom prebivalištu, već prema poreznoj rezidentnosti kao središtu životnih interesa. Osobe koje imaju užu obitelj (supružnika i/ili djecu) imaju poreznu rezidentnost tamo gdje im se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebito za svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić i slično). Osobi koja je samac porezna rezidentnost određuje se prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem od 183 dana.

Za hrvatske državljane koji su s užom obitelji ili kao samci odselili iz Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu RH) prije 2016. godine ili imaju užu obitelj izvan RH pretpostavlja se da nisu više hrvatski porezni rezidenti te stoga nisu ni u obvezi prijavljivati svoje ukupno ostvarene primitke po načelu svjetskog dohotka u RH. Sve i da imaju određenu nekretninu, koju su naslijedili ili kupili u RH, koju možda i iznajmljuju u RH i po toj osnovi plaćaju porez u RH, to ih ne čini hrvatskim poreznim rezidentima.

Radi pogrešnih informacija u javnom prostoru, mnogi hrvatski državljani koji već godinama s obitelji žive izvan RH sad pitaju trebaju li što prijavljivati u RH. Treba jasno naglasiti da oni nemaju obveze prijave ukupno ostvarenih primitaka u RH.

Samo osobe koje su promijenile poreznu rezidentnost u razdoblju od 2016. godine do danas, na način da su se odselili i prenijeli središte životnih interesa izvan RH, a nisu se odjavili iz porezne rezidentnosti RH, moraju to učiniti podnošenjem Obrasca TI te podnošenjem potvrde o poreznoj rezidentnosti te druge države kako bi se činjenica promjene porezne rezidentnosti mogla utvrditi unazad za protekla razdoblja.

U nastavku dajemo primjere:

Primjer 1. Hrvatski državljanin odselio s užom obitelji izvan RH u drugu državu prije 2016. godine

– Hrvatski državljanin je prije 2016. odselio s užom obitelji (suprugom i dvoje djece) izvan RH u drugu državu

– U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić, doktor i slične usluge)

– Pretpostavka je da je navedeni hrvatski državljanin izvršio odjavu prebivališta u MUP-u RH, no bez obzira je li isto učinio te bez obzira je li odjavio poreznu rezidentnost kod Porezne uprave RH, za takve osobe primjenjuje se pretpostavka da više nisu porezni rezidenti RH

– Ove osobe nemaju obveze prema Poreznoj upravi RH. Iznimno kad bi za te osobe bilo utvrđeno da su kroz međunarodnu razmjenu podataka za iste dostavljeni podaci u RH, Porezna uprava RH će ih pozvati da se regulira njihova porezna rezidentnost

– Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način

Primjer 2. Hrvatski državljanin odselio s užom obitelji izvan RH u drugu državu u razdoblju od 2016. godine do danas

– Hrvatski državljanin je u razdoblju od 2016. godine do danas odselio s užom obitelji (suprugom i dvoje djece) u drugu državu

– U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić, doktor i slične usluge)

– Bez obzira je li hrvatski državljanin izvršio odjavu prebivališta u MUP-u, obvezan je izvršiti odjavu iz porezne rezidentnosti RH podnošenjem obrasca Upitnik TI Poreznoj upravi RH

– Uz obrazac Upitnik TI hrvatski državljanin je obvezan podnijeti potvrdu druge države o njihovoj poreznoj rezidentnosti s datumom iz kojeg je vidljivo od kad ga ta država smatra svojim poreznim rezidentom

– Utvrđivanje rezidentnosti moguće je dokazivati i unatrag za prethodne godine

– Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način

Primjer 3. Hrvatski državljanin nije porezni rezident RH, ali u RH posjeduje nekretninu koju iznajmljuje

– S obzirom da hrvatski državljanin nije porezni rezident RH, ne podliježe niti obvezi prijave ino primitaka po načelu svjetskog dohotka u RH

– Ukoliko nekretninu koju posjeduje u RH iznajmljuje, po toj osnovi će plaćati porez na dohodak od imovine u RH, ali isto ga ne čini poreznim rezidentom RH

– Primitke ostvarene od najma u RH i plaćeni porez po toj osnovi u RH prijavljuje po načelu svjetskog dohotka u državi u kojoj ima prijavljenu poreznu rezidentnost

​​Dobrovoljna prijava ino primitaka

Dobrovoljnom prijavom ino primitaka utvrdit će se eventualna porezna obveza u Republici Hrvatskoj bez pravnih posljedica (plaćanja kamata i provedbe prekršajnog postupka) uz uračunavanje poreza plaćenog u drugoj državi.

Radi brojnih upita u javnosti, Porezna uprava navodi da se postupak dobrovoljnog prijavljivanja primitaka iz inozemstva ostvaruje podnošenjem obrasca Dobrovoljna prijava ino primitaka​ te po potrebi drugih obrazaca navedenih na internet stranici Porezne uprave. U postupku utvrđivanja eventualne porezne obveze, sukladno dobrovoljnoj prijavi ino primitaka, primijenit će se metoda koja je povoljnija za poreznog obveznika:

– kumulativna prijava ostvarenih primitaka za prethodne godine u tekućoj godini uz obračun poreza prema poreznim pravilima za tekuću godinu (u daljnjem tekstu kumulativni obračun) ili

– obračun po godinama za prethodne godine uz priznavanje osobnih odbitaka i poreznih stopa prema pojedinoj godini (u daljnjem tekstu obračun po godinama).

Metoda kumulativnog obračuna bit će povoljnija za ino primitke [1]:

– ostvarene po osnovi konačnih dohodaka (dohodak od imovine i imovinskih prava i dohodak od kapitala) s obzirom na primjenu danas važeće porezne stope neovisno o visini ostvarenog primitka

Primjer – porezni obveznik ostvarivao je dohodak od kapitala po osnovi kamata ostvarenih po godinama u iznosu od 1000 kn (za 2018., 2019. i 2020.) ukupno 3000 kn. Porezna obveza iznosila bi po pojedinoj godini 134,40 kn tj. ukupno za sve tri godine 406,20 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna primijenit će se sad važeći porezni propisi te će porezna obveza iznositi 336,00 kn.

– ostvarene po osnovi dohotka od osiguranja s obzirom da je kao izvor dohotka ukinut primitak od osiguranja

Primjer – porezni obveznik ostvario je u 2018. godini primitak od osiguranja u iznosu od 1000 kn. Porezna obveza iznosila bi 134,40 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna primijenit će se sad važeći propisi prema kojima se dohodak od osiguranja ne oporezuje, budući da se isti više ne smatra izvorom dohotka.

– ostvarene po osnovi nesamostalnog rada za mlade osobe radi korištenja porezne olakšice za mlade osobe

Primjer – porezni obveznik mlada osoba do 30 godina života prema danas važećim zakonskim odredbama ima pravo na umanjenje porezne obveze za mlade po osnovi dohotka od nesamostalnog rada (plaće) na dio porezne osnovice na koju se plaća porez po stopi od 20% (do 25 godina života za 100%, od 26 do 30 godina života za 50%). Mlada osoba (28 g.) koja je u 2018. u inozemstvu ostvarila dohodak od nesamostalnog rada (plaće) u godišnjem iznosu 300.000 kn prema propisima iz 2018. imala bi ukupnu poreznu obvezu u iznosu oko 73.000 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna koristeći pravo na umanjenje porezne obveze porezna obveza iznosila bi 28.000 kn.

– ostvarene po osnovi godišnjih dohodaka, u pravilu, za stjecatelje koji su u prethodnim godinama već iskoristili propisane osobne odbitke.

Metoda obračuna po godinama bit će, u pravilu, povoljnija za obveznike koji u prethodnim godinama nisu iskoristili propisane osobne odbitke jer će na taj način iskoristiti neiskorišten osobni odbitak po godinama.

Na temelju svake Dobrovoljne prijave ino primitaka u postupku utvrđivanja porezne obveze, Porezna uprava primijenit će metodu obračuna koja će za poreznog obveznika biti povoljnija.

Porezna uprava ponovno poziva građane – hrvatske rezidente da putem Dobrovoljne prijave ino primitaka prijave ostvarene primitke te upućuje građane da informacije prate na stranicama Porezne uprave.

[1] U primjerima korištena je stopa prosječnog prireza od 12%​

Porezna uprava također napominje da građani sve dodatne informacije mogu dobiti putem web servisa “Pišite nam” ili Pozivnog centra Porezne uprave.

Acta Adriatica: List, hobotnica, lignja, raža, sipa… u Neretvi se love posljednjih 20-tak godina

Najmanje osam različitih morskih organizama zapaženo je proteklih dvadeset godina u donjem toku Neretve, što je vjerojatno posljedica promjena hidroloških uvjeta u toj rijeci, objavila je skupina hrvatskih ihtiologa u časopisu Acta Adriatica.

Pojave morskih organizama zabilježili su lokalni ribari iz Opuzena, Kule Norinske, Metkovića pa i Čapljine. Po jedan nalaz zabilježen je 2012. i 2014. godine, dva 2019. a ostalih četiri 2020. godine

Češća zapažanja morskih vrsta počela su prije 15 -ak godina pojavom lista (Solea sp.) u Metkoviću, 20 km uzvodno, te neobičnim nalazom hobotnice (Octopus vulgaris) kod Kule Norinske, oko 15 km uzvodno od ušća rijeke.

Potom je blizini metkovskog mosta 19. travnja 2020. ribar ulovio primjerak europske lignje (Loligo vulgaris) duljine 36 centimetara i težine 650 grama. Sipa (Sepia officinalis) je ulovljena 21. srpnja 2019. kod Kule Norinske, ali je primjećivana i ranije.

Četiri primjerka uhatog klobuka (Aurelia aurita) ribari su ulovili 21. srpnja 2012. u Kuli Norinskoj i od tada je klobuk ondje opća pojava.

U travnju i svibnju 2020. u Kuli Norinskoj uhvaćeni su arbul (Pagellus erythrinus) i špar (Diplodus annularis).

Najuzvodnije, oko 25 km od ušća rijeke Neretve, zapažena je raža. U studenom 2019. godine u Neretvi kod Višića u Bosni i Hercegovini uhvaćena je rukom živa u plitkoj vodi na muljevitom dnu. Bila je duga 40 centimetara i teška oko 400 grama.

Intenzivniji prodor morske vode u rijeku u posljednja dva desetljeća omogućava masovno prodiranje organizama koji žive u slankastim vodama daleko u rijeku Neretvu. Takve pojave mogu ugroziti autohtone zajednice bogate biološke raznolikosti sa značajnim brojem endemskih vrsta, upozoravaju autori.

Zapisi o morskim vrstama u obično strogo slatkovodnom ekosustavu vrijedan su pokazatelj promjena okoliša i prodora slane vode. Glavni tok Neretve u dužini od 20 km od ušća, pod sezonskim je ljetnim utjecajem morske vode. To dovodi do salinizacije i potpune marinizacije toga ekosustava tijekom toplog razdoblja godine, ističe se.

Obnavljanje protoka slatke vode može pomoći u održavanju ravnoteže slanosti koja je neophodna za očuvanje slatkovodnih ribljih zajednica donje Neretve, zaključuju autori.

Haker koji je upao u A1 ide u osnovnu školu, imao je pomagača iz inozemstva

HAKER koji je upao u sustav A1 i ukrao osobne podatke najmanje 100.000 korisnika tog telekoma, kako doznaje Index, ide u osnovnu školu.

Počinitelja policija svrstava u kategoriju mlađeg maloljetnika, što je termin koji obuhvaća tinejdžere od 14 do 16 godina.

No neslužbeno, haker koji je upao u A1, ukrao osobne podatke i tražio oko pola milijuna dolara u kriptovalutama ima nepunih 15 godina.

Jučer ga je policija navodno sačekala kada je došao iz škole, a postupanje su obavili u prisutnosti roditelja. Pretražili su obiteljsku kuću u kojoj su, prema Indexovim informacijama, pronašli opremu kojom je djelo počinjeno.

Kako se radi o maloljetniku, policija nije izlazila s detaljnijim informacijama o njemu.

Imao je pomagača

“Već drugi dan provodimo intenzivno kriminalističko istraživanje nad jednom maloljetnom osobom koja ima prebivalište na području Brodsko-posavske županije zbog sumnje da je počinila kazneno djelo oštećenja računalnih podataka i zloupotrebe naprava na štetu A1 Hrvatska”, rečeno je.

“Radi se o maloljetnoj osobi, nećemo više izlaziti s detaljima istrage”, rečeno je.

“Bez obzira na to što se radi o maloljetnoj osobi, već u ovom trenutku mogu potvrditi da postoji dovoljno dokaza koji ukazuju da se radi o počinitelju tog djela. Kad istraga bude gotova, bit će podnesena odgovarajuća kaznena prijava”, rečeno je.

Policija je kazala da je maloljetni haker imao pomagača. Riječ je o osobi koja nije iz Hrvatske.

“U vezu s izvršenjem ovog kaznenog djela dovodi se još jedna osoba, koja nije iz Hrvatske. U ovom trenutku je u tijeku utvrđivanje identiteta te osobe”, rekla je policija.

Kakva je kazna za ovo djelo?

“Kod maloljetnih osoba naglasak nije na sankcijama, nego da preveniramo buduća kaznena djela. Za ova djela kazna je 3 do 5 godina zatvora, ali naglasak nije na tome. U ovom slučaju odgovornost je na maloljetnoj osobi, ne na roditeljima. Svaka osoba starija od 14 godina sama odgovara za svoje postupke”, rekao je Renato Grgurić, voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije.

“Policija nije dobila nijednu dojavu korisnika A1 da su zloupotrebljeni podaci, da je nastupila neka šteta”, dodao je Grgurić.

“Nijedan sustav nije savršen, bilo je slučajeva proboja sustava u NASA-i. Svaki hakerski napad je prilika da trgovačko društvo unaprijedi sustav sigurnosti. Mi u Hrvatskoj bilježimo porast od 25 posto raznih kibernetičkih djela. Tu su i one računalne prevare, manje je hakerskih napada”, dodao je.

Kaže da često hakerski napadi počnu socijalnim inženjeringom, da se ide na najranjivije ljude.

Priopćenje MUP-a

Maloljetni haker je od A1, podsjetimo, tražio oko 500.000 dolara u kriptovalutama kao uvjet da ne objavi osobne podatke korisnika na dark webu. Tražio je 150 ethereuma (ETH). Indexu je u petak navečer javio da mu u roku od 72 sata, koji je zadao, nije uplaćen traženi iznos te da je objavio podatke na dark webu. No, kada smo ga zatražili dokaz, više nije odgovarao.

Naknadno su se oglasili i iz policije.

“Možemo potvrditi da su policijski službenici Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije, od trenutka prijave hakerskog napada, intenzivno poduzimaju radnje iz nadležnosti policije u cilju utvrđivanja identiteta počinitelja kaznenih djela Oštećenje računalnih podataka i Iznude u pokušaju na štetu TD A1 Hrvatska. Mjere i radnje poduzete tijekom dosadašnjeg kriminalističkog istraživanja kao i poduzete analize digitalnih tragova rezultirale su relevantnim informacijama o mogućem počinitelju kaznenih djela kojima je oštećena tvrtka A1.

Sukladno svemu navedenom, policijski službenici Službe kibernetičke sigurnosti u koordinaciji s PU brodsko-posavskom, proveli su danas tijekom dana pretragu doma, pokretnih stvari (računala, pametni telefon i dr.) i korisničkih računa osobe za koju se sumnja da je počinitelj kaznenih djela na štetu TD A1 Hrvatska. Osoba za koju se sumnja da je počinitelj je maloljetna osoba te iz razloga zaštite privatnosti nismo u mogućnost iznositi više podataka. Kriminalističko istraživanje se nastavlja”, poručili su iz MUP-a.

Sumnja se na ozbiljne sigurnosne propuste u sustavu A1, teleoperateru prijeti velika kazna

Agencija za zaštitu podataka pak provodi nadzor kojim se treba utvrditi je li teleoperater napravio propuste u zaštiti podataka svojih korisnika. Agencija za zaštitu osobnih podataka danas i sutra provodi nadzor kako bi ustanovili je li A1 dovoljno zaštitio podatke svojih korisnika. Ako ustanove propust, A1 bi mogao platiti kaznu do 10 milijuna eura ili 2% godišnjeg prometa na svjetskoj razini.

Ako se nepravilnost utvrdi, potrošači bi mogli podnijeti pojedinačne zahtjeve teleoperateru za naknadu štete, rekla je za HRT Dijana Kladar, specijalizirana za prava potrošača.

Dok su cijene običnog benzina i dizela zamrznute, one premium goriva rastu

I dok su cijene običnog benzina i dizela već drugi tjedan zamrznute – cijene premium goriva i dalje rastu.

Tako je cijena litre premium benzina u prosjeku rasla 11 lipa. Ovisno o benzinskoj crpki stoji i do 12 kuna i 47 lipa.

Litra premium dizelskih goriva rasla je u prosjeku 12 lipa i uz male razlike od crpke do crpke stoji do 11 kuna i 99 lipa.

Usred Vele Luke uhićen divovski lignjun dug metar i težak šest kilograma

Danas su u Veloj Luci mještani svjedočili neobičnom događaju. U mandrač u centar mjesta zalutao je divovski morski stvor. Kako doznaje Dubrovački vjesnik, radi se o velikom lignjunu, a ovaj veloluški totan, ili totanj kako ga na otoku nazivaju, dug je gotovo jedan metar i težak nešto manje od šest kilograma.

Da je totanj izazvao iznenađenje i odušeljvenje Velolučana potvrdio  je i Nikola Žuvela Doda, 34-godišnji veloluški zaljubljenik u more koji je vodio akciju spašavanja divovske lignje.

Dr. sc. Vladimir Onofri iz dubrovačkog Insitituta za more i priobalje kako totanj rijetko kad dopliva iz dubokog Jadrana u plitko, ali zna se ponekad dogoditi i taj slučaj i to ne ljeti, već u ovo zimsko vrijeme kad nema velike temperaturne razlike mora. Totanj treba vratiti nazad u dubinu, a za Nikolu to nije bilo upitno.

Više na portalu Dubrovački vjesnik

Zadnje objavljeno