Europska unija proglasila je 2022. godinu Europskom godinom mladih te u udruzi mladih Kolektiv pozivaju mlade da se priključe sa svojim idejama ili suradnjom na već postojećim projektima naprave iskorak u svom osobnom i posljedično kolektivnom razvoju.
Marketing, volonterstvo, umjetnost, ekologija, kreiranje politika za mlade neke su od mogućnosti za koje se mladi mogu opredijeliti obzirom na interes za područje djelovanja.
Od sutra, 19. siječnja 2022., nastava u Osnovnoj školi Stjepana Radića Metković održavat će se online (Model C) za učenike od 1. do 8. razreda.
Izuzetak će biti područne škole u Bijelom Viru i Mliništu gdje će nastava biti u školi, kao i posebne odgojno-obrazovne skupine u Matičnoj školi u Metkoviću (Model A).
Razlog za ovu odluku je povećani broja bolesnih učenika i učitelja te nemogućnosti organiziranja nastave zbog čega su zatražene suglasnosti Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport u DNŽ i Stožera civilne zaštite Grada Metkovića.
Za sada nemamo informacije o tome je li došlo do promjene u načinu održavanja nastave u ostalim metkovskim školama.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 483 nova slučaja zaraze koronavirusom, obrađen je 1221 uzorak.
Radi se o 236 osoba iz Dubrovnika, 71 iz Metkovića, 47 iz Ploča, 44 iz Župe dubrovačke, 39 iz Konavala, 15 iz Opuzena, 10 iz Stona, po 4 iz Korčule i Kule Norinske, po 3 iz Dubrovačkog primorja, po 2 iz Pojezerja, Slivna, Smokvice i Zažablja te po 1 iz Blata i Lumbarde.
Preminula je muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1950.g.).
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 69 osoba pozitivnih na koronavirus, sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb te su na respiratoru. U samoizolaciji su 1674 osobe.
Od utorka u ponoć su poskupile sve vrste goriva što je novi udarac na novčanike građana i novo opterećenje za gospodarstvo u cjelini!
Prema informacijama koje je objavio HAK, cijena eurosupera 95 je na INA-nim crpkama 11,37 kuna, a slično je i kod ostalih distrubutera. Cijena eurodizela je između 11,29 i 11,33 kuna, a plina 6,22 kune.
Kada je, prije nekoliko dana, po prvi put, transport cisterni s gorivom iz pločanske luke na odredište u BiH, umjesto HŽ Carga Ploča obavila Enna trans, bilo je jasno da se bliži kraj toga trgovačkog društva u Pločama. I zaista, u utorak, 11. siječnja 2002., Uprava HŽ Carga donijela je Odluku o zatvaranju organizacijske jedinice Regionalno područje HŽ Cargo Jug – službeno mjesto Ploče, piše Dubrovački vjesnik.
IZGUBILI UTAKMICU
Odluka je obrazložena promjenama na željezničkom tržištu i ulaskom privatnih prijevoznika na liberalizirano tržište željezničkih usluga, što je rezultiralo većim troškovima rada, osoblja i ostalim troškovima HŽ Carga u Pločama u odnosu na ostvarene prihode od prijevoza tereta na pločanskom području, što je, opet, iziskivalo veliko financijsko opterećenje na poslovanje Društva.
Naime, ulaskom Hrvatske u EU, društvo HŽ Cargo d.o.o. se ne financira iz državnog proračuna, već prihode ostvaruje u tržišnoj utakmici s ostalim željezničkim prijevoznicima. U toj utakmici, ističe Uprava Društva, HŽ Cargo d.o.o izgubio je preko 60 posto prijevoza. Promet HŽ Carga na VC koridoru, odnosno otprema i doprema iz Ploča, u razdoblju od 2016. do 2018. godine značajno je smanjena. U 2016. ukupno je pretovareno 1,9 milijuna tona robe za kupce Gikil Lukavac, Arcelor Mittal Zenica i Aluminij d.d. Mostar i ostvaren prihod od 4,5 milijuna eura, da bi već 2018. godine pretovar bio smanjen na 0,3 milijuna tona, što je predstavljalo pad od 85 posto.
Nakon što je 2019. mostarski Aluminij završio u stečaju silazni trend se nastavio, te je 2020. godine pretovareno svega 42 tisuće tona i ostvaren prihod od 338 tisuća eura. To je bio pad od 97 posto u tonama i 92 posto u prihodima. Analiza pokazuje da je u 2016. godini u ukupnom prijevozu HŽ Carga udio prijevoza na dijelu koridora VC bio gotovo 22 posto, da bi se nakon gubitka prijevoza smanjio na samo 0,69 posto.
POČELO JE SMANJIVANJEM PLAĆA
Istina, HŽ Cargo Ploče u posljednje je vrijeme prevozio zanemarive količine staroga željeza, nešto goriva i po potrebi B-materiju. No, prema riječima djelatnika u Pločama nije problem ni u liberalizaciji tržišta ni u konkurenciji. I sami su pobornici tržišne utakmice u kojoj će posao dobiti onaj tko ponudi najbolje uvjete. No, ogorčeni su ponašanjem odgovornih ljudi u samome HŽ Cargu, konkretno u HŽ Cargo prodaji. Nikako im nije jasno kako su se na raspisanim natječajima konstantno gubili poslovi za prijevoz tereta unatoč činjenici da su imali svoje lokomotive i vagone, za razliku od konkurencije koja je dobivala poslove, a lokomotive i vagone je iznajmljivala.
A ne tako davno, HŽ Cargo – Područni centar Ploče postizao je najbolje rezultate u Regiji jug, kojoj još pripadaju Knin, Šibenik i Split. Godišnji promet kretao se oko 2,5 milijuna tona, a otpremali su rasute terete za Lukavac, Kakanj i Zenicu, pšenicu, žitarice i slične proizvode za hrvatsko tržište i za inozemstvo, opskrbljivali su glinicom Aluminijski kombinat u Mostaru i zvornički Birač, prevozili su kontejnere, gorivo i druge terete.
Radnicima su u međuvremenu smanjivane plaće, uskraćivane božićnice i uskrsnice i ponuđena su im tri opcije zbrinjavanja. Danas ih je ostalo 13. Od toga 11 u Vuči vlakova, od kojih jedan dio već godinama poslove obavlja u Rijeci, te dvojica u Tehničkom pregledu vlakova i vagona. U Odluci Društva stoji kako će se njihov radno pravni status rješavati sukladno internim aktima i zakonskim odredbama.
Mi otpuštamo, Nijemci zapošljavaju
Njemački željeznički operater Deutsche Bahn priopćio je da u ovoj godini namjerava zaposliti najmanje 21 tisuću radnika, uključujući 5.200 pripravnika.
Državna kompanija traži oko 770 dispečera, 740 strojovođa i oko 740 tehničara, rekao je u razgovoru za Bild predstavnik Deutsche Bahna, donosi Jutarnji list.
“Primjećujemo da je konkurencija na tržištu rada sve žešća pa ćemo obučiti i kvalificirati još više ljudi”, naveo je član uprave Deutsche Bahna Martin Seiler.
Glasnogovornik tvrtke potvrdio je brojke za agenciju dpa.
Deutsche Bahn zaposlio je prošle godine 22 tisuće radnika, ali svake godine ostaje bez nekoliko tisuća njih, uglavnom zbog odlaska u mirovinu.
Godišnje je kompaniji potrebno oko 2000 novih vozača motornih lokomotiva, priopćili su.
Broj zaposlenika Deutsche Bahna u Njemačkoj porastao je u prošloj godini za 2.000, nakon što se u 2020. povećao za 5.000. Samo u Njemačkoj grupa zapošljava oko 220.000 radnika.
U hladnim mjesecima i inače su česte prehlade, upale grla i gripa, a sad se svemu tome pridružio i koronavirus, preciznije omikron. Slični su simptomi ovih bolesti. Znanstvenici sve više doznaju o raznim varijantama koronavirusa, pa tako i o omikronu. Znaju se simptomi, te se uspoređuje s prethodnim sojevima. Međutim, zarazu omikronom lako je zamijeniti za običnu prehladu, upalu grla ili gripu.
Najnoviji Zakon o kulturnome nasljeđu Republike Srbije, kojim se tko zna koji put svojata hrvatska dubrovačka književnost, može iznenaditi samo one koji su prespavali posljednjih 150 godina – ističe dr. sc. Domagoj Vidović, vrhunski jezikoslovac mlađe generacije, onomastičar iz Institita za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu u ‘Rodu o jeziku’ (siječanj 2022., br. 2).
Koliko je dubrovačka književnost srpska, najzornije svjedoči Vuk Stefanović Karadžić u predgovoru Srpskome rječniku: Već ima blizu iljada godina kako Srblji imaju svoja slova i pismo, a do danas još ni u kakvoj knjizi nemaju svoga pravog jezika. Ako, dakle, otac srpske pismenosti 1818. kaže da Srbi nemaju knjiga napisanih svojim jezikom, logično je postaviti pitanje kako je moguće da su Marin Držić (1508. – 1567.) i Ivan Gundulić (1589. – 1638.) srpski pisci kad su se živjeli dva do tri stoljeća prije objave prvih knjiga na srpskome jeziku.
Element iznenađenja u novome manevru srbijanskih vlasti čini pokušaj da se zakonski odredi kojoj književnosti neki autor pripada. Pritom se velikodušno Hrvatima poklanja polovica onoga što im se nastoji oteti. Neviđen je to čin kulturne agresije, ali i pokazatelj totalitarnoga uma tamošnjih političara jer je svojevrsno političko određivanje književne pripadnosti te čak propisivanje načina pisanja i dopuštenih tema bilo moguće samo u SSSR-u i ostalim komunističkim državama, a vrlo kratko i u Jugoslaviji. U bivšoj je državi ipak bilo dovoljno pameti da se tadašnja književna elita (i ne samo hrvatska) na čelu s Petrom Šegedinom i Miroslavom Krležom pobuni odmah nakon Drugoga svjetskog rata protiv socrealističke paradigme, a tijekom hrvatskoga proljeća i protiv velikosrpskih jezičnih i kulturnih posezanja.
Koliko je, primjerice, Držić „srpski“ pisac najzornije govori činjenica da je prva njegova komedija u Srbiji prvi put postavljena 1946., i to u Hrvatskome narodnom kazalištu u Subotici, a kako će pisci spomenutoga zakona Držića kao katolika, književnika koji je pisao na trima jezicima (hrvatskom, talijanskom i latinskom) uklopiti u „srpski svet“, ne znam. Ako mi pronađete srpskoga latinista, svakako mi javite.
Na koncu treba napomenuti kako ovo nije opomena samo Hrvatima, nego i drugim srpskim susjedima poput Crnogoraca čije se nasljeđe također ovih dana otima, pa crnogorski Oktoih neumorno prvom srpskom tiskanom knjigom proglašavaju čak i neki vodeći političar u Crnoj Gori. Budući da su humanizam, renesansa i barok nepoznanica u srpskoj kulturi, piscima Zakona o kulturnom nasljeđu preporučujem da zakonski zaštite srpsku bajku kao jedinstvenu pojavu ne samo u južnoslavenskoj, nego i svjetskoj književnosti.
Zoran Mateljak, koordinator međunarodne organizacije za zaštitu prirode WWF Adria u razgovoru za Dubrovački vjesnik je opširno komentirao projekt Gornji horizonti i najnovije dogovore o izgradnji HE Dabar u koju su se uključili Kinezi.
Koja je uloga međunarodne neprofitne organizacije za zaštitu prirode (WWF Adria) na području Dubrovačko-neretvanske županije? Kakve je projekte ova vodeća organizacija za okoliš dosad provodila na ovom području?
WWF (World Wide Fund for Nature) već više je od pola stoljeća djeluje u više od stotinu zemalja na šest kontinenata uz pomoć više od pet milijuna pristaša. WWF prepoznaje da je dinarski krš jedan od najvrjednijih ali i najugroženijih ekosustava na svijetu. Riječni bazen Neretve i Trebišnjice se nalazi u srcu dinarskog krša. Na ovom području WWF je provodio i provodi niz projekata za očuvanje delte Neretve gdje se nalaze močvare od svjetskog značaja prema Ramsarskoj konvenciji a čija je potpisnica i Republika Hrvatska. Močvare delte Neretve se mogu očuvati jedino cjelovitim pristupom na razini riječnog bazena, kao i brojne endemske vrste poput gaovica ili podustve.
Kako biste opisali trenutno stanje hidroelektrana i brana u području sliva rijeke Neretve i Trebišnjice? Kakav je njihov utjecaj na područja dinarskog krša, neretvanskog i jadranskog sliva RH? Postoje li aktualna istraživanja na tu temu? Može li se i kako dokazati štetan učinak projekta Gornji horizonti?
Stanje u hidroenergetskom sektoru na području sliva Neretve i Trebišnjice je kaotično. Za korištenje hidroenergetskog potencijala na ovom području se nadmeće čak pet elektroprivreda, koje slabo ili nikako surađuju, a nemaju nikakvu zajedničku viziju a često suprostavljene interese. Hrvatska Elektroprivreda (HEP) je u sukobu s Elektroprivredom Republike Srpske (ERS) oko raspodjele električne energije proizvedene u Platu. Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna (EP HZHB) je nezadovoljna količinama voda koje im ispušta ERS. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) ulazi u kontroverzne projekta malih hidroelektrana a i Elektroprivreda Crne Gore (EP CG) želi svoj dio kolača.
Najveći stradalnik ovog kaosa je priroda. WWF zagovara da elektroprivreda naprave strategiju korištenja zajedničkog prirodnog resursa tj. da se krene u zajedničko strateško planiranje. Umjesto toga, na ovakvo nesređeno stanje Republika Srpska u novi rizični i kontraverzni projekt Gornji horizonti. Projekt Gornji horizonti predviđa preusmjeriti vode Nevesinjskog i Dabarskog polja koje poniru prema Neretvi, u Bilećko jezero a potom ih usmjeriti najvećim dijelom prema Platu. Čak su se ponovo javili planovi i da se ove vode usmjere prema Risanu u Crnoj Gori. Čak ako bi se i sve vode koje se preusmjeravaju vratile prema HE Čapljina te u konačnici završile u samoj delti Neretve, tad bi nepovratno stradalo Hutovo Blato i jedine preostale izvorne močvare delte Neretve u deranskom području.
Je li provedena Studija procjene utjecaja na okoliš za projekt Gornji horizonti? Ako da, tko ju je odobrio i na temelju čega? Jeste li kao globalna organizacija za zaštitu prirode nadležna i za područje Bosne i Hercegovine očitovali o tome?
Studija je provedena. Svi WWF-ovi prijedlozi i komentari, kao i svi drugi komentari ekoloških udruga i aktivista su odbačeni. Studija je odobrena po za to predviđenoj proceduri u Republici Srpskoj.
Koja je korist projekta Gornji horizonti i za koga? Kome će koristiti HE Dabar?
Hidroelektrana Dabar je prije svega projekt entiteta Republike Srpske koji će stoga i najviše profitirati. Korist od ovog projekta bi trebala imati HEP, potencijalno EP HZHB a u nekim manje vjerojatnim varijantama čak i EP Crne Gore.
Ako znanstveno-stručna zajednica i ekološke udruge ocjenjuju ovaj projekt štetnim za okoliš i čovjeka, zašto su Kinezi pristali financirati zadnju fazu projekta Gornji Horizonti?
Zapravo treba razjasniti da se radi o iskorištavanju hidroenergetskih potencijala rijeka Trebišnjice i Zalomke, projektu podijeljenom u dvije faze. Prva faza je u uporabi od puštanja u rad Hidroelektrane Trebinje I, HE Trebinje II, HE Čapljina i HE Plat. Druga faza je izgradnja HE Bileća, HE Dabar i HE Nevesinje, a druga faza je zapravo projekt Gornji horizonti. Kroz razgovor s kineskim investitorima sam zaključio da je njima ovaj projekt interesantan kao inženjerski poduhvat jer je cijeli taj hidroenergetski sustav u kršu gdje je jako tehnički izazovno akumulirati, preusmjeravati i općenito koristiti vode. Osim toga, kineski investitori imaju jamstva Vlade Republike Srpske da se radi o ekološki prihvatljivom projektu i investiciji u obnovljive izvore energije.
Što je Vaša organizacija oko projekta Gornji horizonti dosad poduzela? Jeste li se i komu javili s prijedlozima i sugestijama i je li bilo odgovora?
Provodili smo višegodišnja hidrogeološka istraživanja i monitoring biljnog i životinjskog svijeta. Ova istraživanja su nam jasno ukazala da su dosadašnji hidroenergetski zahvati na ovom prostoru doveli do drastične degradacije staništa a time i na rub izumiranja endemskih vrsta. Najveći stradalnik neodgovornog odnosa elektroprivreda prema prirodi je Hutovo blato, ali ugrožena je cijela delta Neretve, Malostonski zaljev, Ombla.
Na primjer, jedine preostale izvorne močvare delte Neretve se nalaze u Deranskoj depresiji, koja je dosadašnjim zahvatima izgubila skoro sve vode koje su se u to područje drenirale iz Popovog polja, a to je 50 posto ljetnih voda. Ako se preusmjere vode Dabarskog polja, koje osiguravaju preostalih 50 posto ljetnih voda, a kako je to i planirano projektom Gornji horizonti, izgubit ćemo zadnje prirodne močvare Neretve. Stoga smo predložili da se u Dabarskom polju osigura nesmetan prirodan dotok voda u ponor Ponikve. Prema našim istraživanjima, vode koje poniru u ponor Ponikve u Dabarskom polju, ljeti izravno dolaze na Deransko područje, tako da se ovdje mogu uraditi i kompenzacije za izgubljene vode Hutova blata iz Popovog polja.
Drugi teški problem je zatvaranje ponora Biograd u Nevesinjskom polju, jer se time sprečava dotok vode na izvore Bune i Bunice. Sva svoja istraživanja i rezultate monitoringa smo komunicirali s relevantnim institucijama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Također smo ovaj slučaj prezentirali na brojnim međunarodnim seminarima. Međutim, projekt Gornji horizonti se provodi onako kako je to zamišljeno prije 50 godina, kad nismo imali okolišne probleme kakve imamo danas.
Je li na zadnju fazu ovog hidroenergetskog projekta reagirala Federacija Bosne i Hercegovina, znanstveno-stručna zajednica i ekološke udruge u BiH?
Ekološke udruge, kao i znanstvena zajednica iz Federacije BiH, jasno ukazuju na brojne probleme koje može izazvati preusmjeravanje voda a osobito u uvjetima dinarskog krša. Na području Federacije BiH je organiziran veliki broj stručnih skupova i znanstvenih razmatranja. Bosna i Hercegovina je potpisnica Ramsarske konvencije o zaštiti vlažnih staništa od svjetskog značaja. Time je preuzela obvezu zaštite Hutova blata koje je uvršteno na popis Ramsarke konvencije a upravo Hutovo blato će biti najveća žrtva projekta Gornji horizonti ako se taj projekt provede bez mjera ublažavanja koje predlažemo.
Koje se konvencije i direktive trebaju uzeti u obzir pri procjeni utjecaja na okoliš projekta Gornji horizonti? Što EU može učiniti po tom pitanju?
Svakako je najvažnije u ovom slučaju Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica – Espoo konvencija. ERS već proizvodi dovoljno električne energije za potrebe gospodarstva Republike Srpske pa je za očekivati da će se električna energija proizvedena u okviru projekta Gornji horizonti izvoziti. EU još uvijek hidroenergiju smatra „čistom“ ili okolišno prihvatljivom energijom tako da postoje svi uvjeti da se ova energije izvozi na EU tržište (Italija!?). Stoga je potrebno da EU nametne strože ekološke zahtjeve za uvoz energije kako bi se natjeralo elektroprivrede da u slučaju projekta Gornji horizonti a i u slučaju cijelog hidroenergetskog sustava na Trebišnjici, primjene sve nužne mjere ublažavanja negativnih utjecaja na rijeke Bunu, Bunicu i Bregavu, močvare delte Neretve, Malostonski zaljev i Omblu.
Je li Republika Hrvatska kao država reagirala na ovaj projekt, važan s obzirom na rizik za područje Neretve, Malostonskog zaljeva i Omble?
Na više međunarodnih skupova, hrvatski su znanstvenici, državni dužnosnici i ekološki aktivisti upozoravali na rizike koje nosi projekt Gornji horizonti za RH. Čak se i u Saboru raspravljalo na ovu temu. Ipak, mislim da je ovaj problem potrebno podići na najvišu državnu razinu kako bi se pronašlo optimalno rješenje.
Koje bi ključne korake ovom trenutku morala poduzeti RH kao država članica EU?
Hidroenergetski sustav na rijeci Trebišnjici je veliki inženjerski pothvat. Izuzetno kompleksan i jako učinkovit u smislu proizvodnje električne energije. Ovaj sustav oduzima prirodnom fenomenu krškog podzemlja 4 milijarde kubičnih metara vode godišnje. Nažalost u cijelom ovom sustavu, uključujući projekt Gornji horizonti, ne primjenjuje se niti jedna mjera ublažavanja ovog ogromnog zahvata u prostoru. To je, naravno, nama potpuno neprihvatljivo, pogotovo s obzirom na Europski Zeleni plan (EU Green Deal). Hrvatska kao članica EU treba inzistirati da se u hidroenergetskom sustave na rijeci Trebišnjici primjenjuju najmoderniji EU okolišni standardi, jer su, na koncu, vode Trebišnjice i hrvatske vode.
Kontroverzna HE Ulog
Osim projekta Gornji Horizonti, na Neretvi se gradi i HE Ulog. Kakva je procjena njezina utjecaja na okoliš i bioraznolikost a posljedično i na stanovništvo? Kinezi su također trebali graditi ovu HE, zašto mislite da su odustali? Treba li RH kao država reagirati i na ovaj projekt?
Procedure i usvajanje Procjene utjecaja na okoliš HE Ulog je provedena po istom obrascu kao i u slučaju HE Dabar. Tamo je glavni problem ugroza endemskih vrsta pastrva. Pojavili su se određeni tehnički problemi koji usporavaju provedbu ovog projekta. Projekt HE Ulog isto tako nosi brojne kontroverze između dva političke entiteta u BiH s obzirom da je smješten u gornjem toku rijeke Neretva na granici između Republike Srpske i Federacije BiH. Ipak HE Ulog ne može imati direktan utjecaj na RH ili na područje Dubrovačko-neretvanske županije.
Nakon cjelodnevnog i tehnološki vrlo zahtjevnog postupka ukrcaja na baržu teške skele i megadizalice, što je postupak koji je u splitskom škveru započeo jučer popodne, očekuje se da danas u 15 sati prema Stonu i Pelješcu, odnosno do Stonskog kanala i lokacije Mosta Ston, isplovi barža “Golia” koju će vući tegljač, odnosno remorker “Storione”.
– Dizalica je gabaritna te se nadamo kako će sve proći u najboljem redu. Remorker u škveru je pripravan za isplovljenje, a ukrcaj na baržu je trajao cijeli dan zbog nužnosti reguliranja balastnih voda u barži. Zbog istovjetnih razloga se očekuje kako će cijeli dan trajati i iskrcaj s barže koja će odmah nakon iskrcaja, krenuti ka splitskom škveru gdje bi trebala ukrcati prve dijelove mosta. Naravno, sve ovisi o vremenskim uvjetima. – ističe za Dubrovački vjesnik glasnogovornik splitskog škvera, odnosno tvrtke “Brodosplit” Josip Jurišić.
Napominjući kako je riječ o megadizalici nosivosti 750 tona, dok je težina najtežeg, tzv. C- segmenta budućeg Mosta Ston 363 tone, Jurišić naglašava:
– Napominjem kako smo još ljetos imali dovršene sve dijelove Mosta Ston, ali ih iz objektivnih razloga nismo mogli dopremiti na gradilište. Naime, nisu postojali uvjeti na terenu gradilišta gdje je bilo nemoguće iskrcati dijelove jer nije bilo ni stupova niti pristana na kojeg bi ih iskrcali! Sad čujem kako se grčki “AVAX” opravdava kako je do kašnjenja došlo zbog nedostatka materijala, ali mislim kako to treba i javno reći a ne da neupućeni zaključe kako će pristupne ceste pelješkom mostu kasniti zbog splitskog škvera! Svemu treba dodati i COVID, odnosno nedostatak barže koja je u cijelom svijetu kao transportno sredstvo postala izuzetno tražena. Šteta, jer ljeto je bilo savršen tajming, a mi smo već u lipnju 2021. imali gotove sve dijelove mosta i bili pripravni odmah ih dopremiti, čak i prije transporta dijelova za vijadukt Prapratno!
Drugim riječima, kad je dovršeno improvizirano pristanište ispod nosivih stupova budućeg Mosta Ston uslijedio je oporavak svjetskog tržišta i nagla potražnja transportnih sredstava, pa i barži. Ovako, u idealnim se uvjetima dolazak barže u Stonski kanal i dopremanje prvih dijelova budućeg Mosta Ston visokog 40 i dugog 485 metara, očekuje tek koncem tjedna. Kako doznajemo, kratko potom slijedi početak montaže za koju, u idealnim uvjetima, monteri trebaju dva i pol mjeseca. Pojam “idealni uvjeti” prije svega podrazumijeva izostanak vjetra jer bi se pod uticajem vjetra dijelovi mosta mogli njihati, a ne smiju kako bi se precizno postavili na nosače od kojih je posljednji pred potpunim završetkom, piše Dubrovački vjesnik.
Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije poziva sve zainteresirane na besplatnu online radionicu “Kako samostalno voditi paušalni obrt” koja će se održati u petak 21. siječnja 2022. u 10 sati. Radionica je namijenjena osobama koje planiraju pokrenuti ili su u počecima pokretanja vlastitog paušalnog obrta.
Teme radionice su:
Uvjeti za paušalno oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti;
Gdje i kada prijaviti obavljanje paušalne djelatnosti;
Kolike su obveze poreza na dohodak i prireza, te doprinosa;
Koji su rokovi plaćanja istih;
Koje poslovne knjige (knjigovodstvo) i obrasce voditi;
Obvezu ispostavljanja računa i fiskalizaciju;
Što kada se prekorače propisani uvjeti za paušalno oporezivanje.
Predavanje će održati savjetnica iz područja računovodstva i poreza – Jasna Gavrić. Predviđeno trajanje radionice je 3 sata.
Budući da je broj polaznika ograničen, molimo sve zainteresirane poduzetnike da se prijave putem:
