-

Ravnateljica UKS ‘Metković’ Zrinka Mijoč predala donaciju Udruzi ‘Otac Ante Gabrić’ u iznosu od 44.700 kn

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ravnateljica Ustanove za kulturu i sport Metković Zrinka Mijoč jutros je Udruzi Otac Ante Gabrić predala donaciju u iznosu od 44.700 kuna. Riječ je o sredstvima koja su prikupljena od prodaje slika nastalih tijekom Umjetničkoga likovnog susreta Metković 2021. koji je, u organizaciji Ustanove za kulturu i sport Metković, a uz potporu Grada Metkovića, održan od 9. do 11. kolovoza prošle godine.

Na likovnom susretu sudjelovali su poznati umjetnici: akademski slikar Ivan Listeš, akademski slikar Stjepan Ivanišević, akademski slikar / grafičar Jure Kokeza, akademski slikar Hrvoje Marko Peruzović, akademska slikarica Anamarija Obradović, dipl. oecc. Edo Unković, diplomirani konzervator, redovni profesor na UMAS-u Ivo Donelli i profesorica likovne kulture Dubravka Šešelj. Svatko od njih je naslikao i donirao po dvije slike, a prihod od prodaje namijenjen je za kupnju automobila Udruzi ‘Otac Ante Gabrić’.

Naime, Udruga Otac Ante Gabrić kroz različite aktivnosti i projekte od 2008. godine skrbi o starijim i nemoćnim osobama s područja grada Metkovića. Među aktivnostima Udruge je i pružanje socijalnih usluga ‘Pomoć u kući’ starijim korisnicima, pri čemu im gerontodomaćice Udruge pomažu u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Osim što će novi automobil pomoći u lakšoj terenskoj mobilnosti gerontodomaćica Udruge, služit će i za prijevoz starijih korisnika na organizirane dnevne aktivnosti koje se svakim danom održavaju u prostorijama Udruge.

– Otkako je Udruga ‘Otac Ante Gabrić’ ostala bez automobila, otežana je mobilnost gerontodomaćica, djelatnika i korisnika Udruge. S obzirom da se nalazimo u vremenu pandemije koronavirusa, kada o starijim i nemoćnim osobama moramo posebno brinuti, mi iz Ustanove za kulturu i sport Metković odlučili smo organizirati Umjetnički likovni susret te tako osigurati sredstva kojima bi pomogli u kupnji automobila za Udrugu.  Ovim putem se želim zahvaliti Gradu Metkoviću, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i svima onima koji su se odazvali našoj akciji te kupnjom slika pomogli radu Udruge, a time i većoj kvaliteti života njihovih korisnika. Za prodaju je ostalo još sedam dostupnih slika, a u slučaju njihove kupnje, sredstva će također biti usmjerena prema Udruzi ‘Otac Ante Gabrić’. – istaknula je ravnateljica UKS Metković Zrinka Mijoč.

Svi koji žele donirati sredstva Udruzi Otac Ante Gabrić mogu to napraviti uplatom na broj računa: HR3423600001102035285.

Sretan ti 600. rođendan, rodni grade!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Kolumbo, gdje si bio 17. siječnja 1422.? Točno sedamdeset godina prije otkrića Amerike u nizu se pritužaba na postupanje carinika našla i jedna kojom je Metković stupio na povijesnu pozornicu.

Dana 17. siječnja 1422. ser Mato Getaldić (ser Matheo de Gethaldo) potužio se dubrovačkomu knezu Vlahi Sorgu (Blasio de Sorgho) na Petra Primića i Stanihnu Sladinovića (contra Petrum de Primo et Stanichnam Sladinovich).

U prijevodu se Sladinovićevo ime nedovoljno precizno navodilo kao Stanko, no sasvim je razvidno da je pravi imenski lik Stanihna (usp. i osobno ime Palihna od kojega su nastala prezimena Palihnić i, gubljenjem glasa h, Palinić), a prezime Primić nastalo je od talijanskoga imena Primo koje se u Dubrovniku naknadno prevelo u Prvoslav.

Je li ser Matu najviše zaboljela zapljena barke, oduzimanje 101 vjedra vina (bome mu je posada bila žedna) ili triju vreća zobi (valjda je deset praznih vreća i jedan grubi pokrivač prežalio)? Je li mu zasmetalo to što su carinici govorili o Mati i Vlahi, a Dubrovčani vlasi čupaju kad se ne reče Matu i Vlahu? Je li pritužba (ubilježena u tadašnju knjigu žalbi 30. siječnja 1422.) urodila plodom? Pitanja su ostala bez odgovora, a mi nekako u cijelome slučaju više vjerujemo našima nego Vraguželima.

Iz pritužbe se također vidi da su Dubrovčani imali sera prije nego Englezi sira. Nije zgorega ni pripomenuti kako je tuženik Getaldić nositelj istoga prezimena kao i optičar Marin (Ghetaldus), a knez Sorgo predak je glazbenika Luke Sorkočevića. Ako vam je ipak miris kuhinje draži od klasike, prisjetite se stonskih delicija iz restorana Sorgo.

Nas, pak, najviše raduju dva retka u kojima stoji flummaria Narenti subtus Metchovich (na rijeci Neretvi pred Metkovićem). Spomenuti je dokument prvi, koliko mi je poznato, 1937. uočio srpski povjesničar Mihailo Dinić i uputio na njega u članku Trg Drijeva i okolina u srednjem vijeku, na njega je 1957., pozvavši se na Dinića, u knjizi Naselja srednjovjekovne Bosne iznova upozorio medijevalist Marko Vego te zatim fra Ante Josip Soldo 1970. u članku Iz prošlosti grada i župe Metkovića u metkovskome časopisu Iskra. Cjelokupan je dokument i njegov prijevod na latinski 1982. objavio povjesničar Ivan Jurić, tako da uz 600. rođendan našega grada slavimo 85. obljetnicu pronalaska i 40. obljetnicu prijevoda toga za Metković prevažnog dokumenta.

Dok Metkovića nije bilo ni na karti…

Metković je u kasnome srednjovjekovlju bio sasvim neznatno naselje smješteno između Drive (iz dokumenata je razvidno da se u Gabeli u kasnome srednjovjekovlju govorilo ikavicom, pa stoga rabim lik Driva, a ne Drijeva) i Brštanika. Srednjovjekovni su Gabeljani, među ostalim, nosili prezimena Glavinić, Ilić, Maslović, Milošević, Novaković (njihovi su nasljednici Maslaći), Obradović, Popović i Sladenović (možda su povezani s današnjim Krstičevićima i Oršulićima, koji su nosili prezime Sladojević, a vidimo da se i carinik iz gore navedenoga dokumenta prezivao Sladinović), koja nose i današnji stanovnici širega neretvanskog područja. Valja napomenuti i kako su Gabelu nastanjivali i Jamometići (Imaju li veze s Jamometićima, potpisnicima Pactae Conventae 1102., ne možemo pouzdano ustvrditi, ali s vlastelom iz Šćenice u Bobanima u istočnoj Hercegovini zacijelo imaju) i Hrvatinići (Pa kad nam kažu da Neretvani nisu Hrvati!).

Vrlo su zanimljivi ujedno podatci o prvim neretvanskim gastarbajterima u Italiji. Naime, u vrelima se spominje dvoje Slivanjaca (1310. i 1324.), četvero Drivljana (Gabeljana; 1325. i 1350.) i čak 12 Zažabaca (1310., 1311., 1324. i 1330.) koji su dobili poslove slugu na Apeninskome poluotoku. Ime znamo tek jednoj od sluškinja (Bogdana iz Slivna), a od mjesta na koja su upućeni zabilježeno je tek da su se 1325. Zažapci zaposlili u Firenci. Iz podataka je ujedno razvidno da se ime Slivno rabilo barem od 1310., dakle punih 48 godina prije dosad najstarijega spomena toga imena (pod imenom se Hum Slivno spominje od 1282., pa i Slivanjci ove godine slave 740. rođendan), te da je Zažablje bilo najveći izvor neretvanske radne snage u Italiji.

U Drivi je cvala trgovina robljem u kojoj su uz domaće snage, među ostalim, sudjelovali Katalonci, Sicilijanci, Maljorčani, Jakinjani i drugi, a za oko mi je zapelo ime Žedna koje je nosila jedna robinja kupljena u Lepenici u središnjoj Bosni. U otklanjanju trgovine robljem posebno su se istaknuli drivski sudci Bogić Sladinović (ponovno Sladinovići!) i Ratko Dobrivojević. Oni su 1396. pronašli rupu u zakonu kako bi spasili deset robinja koje su prevozili Firentinci. Da je bilo i drukčijih Neretvana, pokazuje pritužba Radovca Pribilovića iz 1409. da su mu Uglješa Carinković, Stipan Miladinović i Maroje Skvaričić u Desnama oteli rodicu i prodali je u roblje.

Nakon pada Neretvanske krajine pod Osmanlije trgovački putovi nisu utihnuli. Nakon što su se utvrdili (imamo vijest iz 1505. da se na Ušće dovozila opeka i crijep, pa je možda to dalo poticaj za nastanak toponima Crepina), nastavila se vrlo unosna trgovina solju. Nije nebitno spomenuti kako se među trgovcima solju u Gabeli 1564. spominje i jedan Gabrić!

Medaci iz Neretve u Istru, Milani iz Stoca u Metković

Sve vam ovo govorim jer iz vrela o samome Metkoviću sve do konca XVII. stoljeća ne znamo gotovo ništa. Metković je spomenut tek na jednome zemljovidu Giacoma Gastaldija iz 1570. Možemo tek pretpostaviti da su tijekom osmanlijske okupacije Metkovci kao i ostali Neretvani bježali prema dubrovačkome području, otocima i ostatku Mletačke Dalmacije te Italiji, a prema nekim novim spoznajama čini se da su Neretvani bježali i u Istru. Naime, u središnju su Istru Mlečani tijekom XVI. i XVII. naseljavali stanovnike iz dijelova Dalmacije i Hercegovine pod osmanlijskom okupacijom te su među njima, čini se, bili naši Medaci (naselje Medaki nalazi se u općini sveti Lovreč, pa naš dragi Nikica Medak Medo već žica svojega poslovođu Tonija Repara da ga poslom prebaci u Istru) i hercegovački Prkačini (postoji istoimeno naselje u općini Žminj).

Da Metković sve do početka XIX. stoljeća nije bio važnije naselje, zorno pokazuje činjenica da je 1787. na zemljovidu upisan kao Mirković (Mircovich). Obitelj Metković, po kojoj je grad dobio ime, u Neretvanskoj se krajini održala do početka XVIII. stoljeća kad se spominju kao vlasnici zemljišta u Gabeli.

Tako polako dođosmo do 1684. godine kad je u Metkoviću živjelo oko 180 Turaka (uglavnom vojnika i pokoji poturica) i 50 katoličkih obitelji. Njihova su prezimena bila Banić, Grubješić, Marinić, Sironjić i Vuković. Od njih se poslije u metkovskim maticama ne spominje ni jedna osim Grubješića, a Sava Grubješić 1786. mijenja prezime u Milan u čast svojoj majci (osobno su ime Sava nadijevali Hrvati u Popovu sve do polovice XX. stoljeća). Kako je potomak Grubješića po ženskoj liniji i naš gradonačelnik (a Milani su se u Metković doselili iz Stoca), ima se čime pohvaliti.

Večeras je naša feštaaaa!

Sad već dolazimo do početka XVII. stoljeća i priče o suvremenim metkovskim prezimenima o kojima ste mogli čitati u Metkovskome vjesniku pod uredničkom palicom Ivice Puljana i knjizi Metkovski prezimenski mozaik u izdanju GKS-a te od 2015. na vašemu i mojemu najdražem portalu likemetkovic.hr uz budno oko isprva Jadranka Matića, a za njim Krešimira Jurića. Da ima materijala i za nove priče, nema sumnje (tako sam od naših Scipionija doznao da su u rodu s Marulićima, a pregledajući austrijski katastar pronašao sam podatak da se predio oko bivše Razvitkove upravne zgrade zvao Dominiković, pa Julio već gleda kako će naplatiti najamninu od suda). Tko zna, možda se jednom stvore i okolnosti za tiskanje drugoga, proširenog izdanja.

Dotad vam, dragi sugrađani, čestitam 600. rođendan našega grada, grada športa i kulture, ali ponajprije grada mladosti kojoj treba pružiti prigodu da u njemu ostane jer grad čine ljudi, a kad njih nema, i grad umire. Čestitam ujedno rođendan gradu iz kojega sam uvijek fizički odlazio tek da se vratim, a iz kojega u mislima nikad ne odlazim jer čim mi pod ruke dođe bilo koja nova knjiga, odmah gledam spominje li se on u njoj, grada za koji me vežu obitelj, prijatelji, uspomene na drage ljude kojih više nema i ljupka mjesta. Ljubav je to, srećom, uzvraćena, a kad je tako, onda se i čovjek ćuti ispunjenim!

Foto: Stjepan Jozepović

Netko je napravio genijalnu mapu s 9 najčešćih prezimena u svakoj županiji

By
LIKEmetkovic.hr
-

Netko se stvarno potrudio i napravio mape s 9 najčešćih prezimena u svakoj županiji u Hrvatskoj. Je li i vaše među njima?

Prvo najčešće prezime

Prvo najčešće prezime

Drugo najčešće prezime

Drugo najčešće prezime

Treće najčešće prezime

Treće najčešće prezime

Četvrto najčešće prezime

Četvrto najčešće prezime

Peto najčešće prezime

Peto najčešće prezime

Šesto najčešće prezime

Šesto najčešće prezime

Sedmo najčešće prezime

Sedmo najčešće prezime

Osmo najčešće prezime

Osmo najčešće prezime

Deveto najčešće prezime

Osmo najčešće prezime

U Županiji 279 novozaraženih, preminula starija muška osoba iz Metkovića

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 279 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađeno je 608 uzoraka.

Radi se o 138 osoba iz Dubrovnika, 32 iz Orebića, 22 iz Župe dubrovačke, 19 iz Vele Luke, 17 iz Korčule, 15 iz Blata, 13 iz Konavala, sedam iz Smokvice, šest iz Stona, tri iz Dubrovačkog primorja i Metkovića, dvije iz Lumbarde te jednoj iz Ploča i s Lastova.

Preminule su dvije osobe; jedna ženska osoba iz Dubrovnika (rođ. 1943.g.) i jedna muška osoba iz Metkovića (rođ. 1937.g.).

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 64 osobe pozitivne na koronavirus, sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, šest je na respiratoru, a jedan pacijent je na kisiku. U samoizolaciji je 1846 osoba.

Tim koji vodi dr. sc. Smiljan Gluščević pronašao kip božice Venere star 1800 godina!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Visoka oko metra, sačuvana od koljena do ispod grudi, izrađena od mramora i stara oko 1800 godina. Tako bi se telegrafski mogao opisati kip božice Venere pronađen na gradilištu budućeg hotela u središtu Zadra, piše Zadarski hr.

– Akademik Nenad Cambi, naš najveći stručnjak za antiku, smatra da je najvjerojatnije riječ o kipu božice Venere. Njena puna visina bila je negdje oko dva metra i vjerojatno se nalazila na nekom postamentu u atriju ove urbane antičke vile u kojoj se sada nalazimo – govori Smiljan Gluščević, voditelj arheološkim istraživanja na Poljani Požarišće gdje tvrtka Albergo, na mjestu srušene derutne kuće kupljene od Grada Zadra, planira podići mali luksuzni hotel. Kip Venere pronađen je na dubini od neka dva metra, a u neposrednoj blizini otkriveni su i kameni ulomci velikog podnožja najvjerojatnije bunarske krune.

– Ovakvi primjeri antičke plastike jako su rijetki kod nas. Sličan ostatak nekog Venerinog kipa postoji u Arheološkom muzeju u Splitu, kaže akademik Cambi, tako da smo očito pronašli jedan vrlo vrijedan i rijedak kip, o kojem će se više znati nakon njegovog čišćenja i konzervacije – dodaje Gluščević.

Čim je Venera izvađena iz zemlje arheolozima je bilo jasno da su otkrili ‘arheološku senzaciju’. Odmah je izdvojena od drugih artefakta i prebačena u depo Zavičajnog muzeja u Biogradu s kojim je potpisan dogovor o deponiranju svih nalaza na istražnoj lokaciji. Smiljan Gluščević ističe da je pronađeni kip zanimljiv i po nekoliko detalja na njemu.

Foto: Jure Misković

PROMO | Motel Lav – mjesto gdje se proslavljaju najljepši životni trenuci

By
K. J.
-

Krštenja, pričesti, krizme i rođendani važni su događaji u vašem životu i životu vašeg djeteta, te predstavljaju poseban obiteljski trenutak koji se proslavlja u krugu najmilijih. Kako bi vaša proslava prošla bezbrižno, najjednostavnije je da organizaciju prepustite u iskusne ruke koje će detaljno posložiti sve umjesto vas.

Svečana dvorana Lav je smještena u Gabeli, na prometnici između Metkovića i Čapljine, to je mjesto gdje se godinama slave najsretniji trenuci i stvaraju najljepše uspomene. Unutrašnjost svečane dvorane je pažljivo dizajnirana kako bi doživljaj proslave svečanosti bio potpun.

Motel Lav posjeduje dvije svečane dvorane predviđene za proslavu važnih životnih trenutaka. Više od 20 godina iskustva u organizaciji najljepših događaja garantira kvalitetnu uslugu i pažljivo planiranje svakog detalja. Za najljepše uspomene će se pobrinuti naše stručno i iskusno osoblje, oduševit će vas ukusna hrana i zasigurno ćete uživati u ugodnom okruženju.

Kada je hrana u pitanju, možemo vam ponuditi naše standardne svečane jelovnike. Jelovnici se sastoje od 5 pomno isplaniranih sljedova, no na vaš zahtjev mogu se raditi i korekcije. Proslava ne bi bila proslava kada se ne bi nazdravilo, pa smo uz hranu dodali i piće koje je uračunato u cijenu stolice i ne naplaćuje se naknadno a uključuje različite aperitive, vode, sokove, pivo i vino.

Cijena po osobi je od 36 do 40 KM.

Proslavite važne životne trenutke s nama i zajedno stvorimo najljepše uspomene!

Pratite nas i putem društvenih mreža Facebook i Instagram. Kontakt: +387 63 408 312

Ivo Lučić: Najviše vode Neretvi oduzima HE Dubrovnik

By
LIKEmetkovic.hr
-

Nakon što su vlasti u Republici Srpskoj Kinezima dale kreditna jamstva i povjerile im radove na izgradnji HE Dabar, jasno je da nemaju namjeru odustati od projekta Gornji horizonti.

Karstolog dr. sc. Ivo Lučić u razgovoru za Južni.hr tvrdi kako vlasti u Hrvatskoj na Gornje horizonte ne reagiraju jer taj projekt ne vide kao problem. Podsjeća kako je još kao ministar u Milanovićevoj vladi Radimir Čačić u Banja Luci dogovarao uduplavanje hidroelektrane u Platu. Za oduzimanje voda iz Trebišnjice, smatra Lučić, isključivo je odgovorna HE Dubrovnik.

Nedavno je potpisan ugovor o gradnji HE Dabar, dijelu Gornjih horizonata koji će imati negativan utjecaj na Hrvatsku, ali vlasti u Hrvatskoj još nisu službeno reagirale.
– To je za očekivati jer tu nema ničega što vlasti u Hrvatskoj primjećuju kao problem. Može vam se činiti iznenađujućim, ali vlasti s obje strane granice dijele iste vrijednosti, a u slučaju projekta Hidrosistem na Trebišnjici dijele i zajedničke interese i zajedničku dobit. Općenito, obje teže što većoj autokraciji kao obliku vladavine i korupciji kao načinu distribucije dobara. Jedino što ih razlikuje jest nešto razvijenija javnost u Hrvatskoj, koja na nekim mjestima i nekim pitanjima utoliko utječe na ponašanje vlasti.

Ipak, na Južnom je reagirao župan Dobroslavić i izrazio neslaganje s događanjima u Republici Srpskoj.
– To je predstava za javnost. Da ozbiljno misli na boljitak okoliša, ne bi radio iste stvari. Mislim na Lučino razdolje koje se koristi potpuno istom vrstom nasilnog nametanja rezultata, ili Grabovicu, odlagalište otpada u drugoj zoni izvora Omble, što je izvan svake pameti, za koju su falsificirali dokumente da je treća zona.

HRVATSKE I VLASTI U RS DIJELE ISTE VRIJEDNOSTI

O kakvim je interesima i poslovima riječ?
– Projekt HST-a zajednički je dogovoran između BiH i Hrvatske u nekoliko navrata od 50. -tih do 80. -tih godina i nisam vidio ni jednu državnu odluku koja bi zagovarala izmjene ili poništavanje toga projekta. Dapače, Radimir Čačić, kao ministar u Milanovićevoj vladi, išao je u Banja Luku dogovorati uduplavanje hidroelektrane u Platu. Tako je inače izvorno i planirano. Upravo je HE Dubrovnik isključivo odgovorna za dosadašnje oduzimanje vode iz Trebišnjice donjem toku Neretve! Sve ostale vode iz Trebišnjice idu u Neretvu, Omblu ili vrulje između Stona i Slanog. Dopustite da dopunim prethodni odgovor. Da hrvatska vlast dijeli iste vrijednosti s onima koji provode Gornje horizonte govori njihova namjera da potope lička sela izgradnjom HE Kosinj, za što je proglašen javni interes. Dakle, moj i vaš interes, i interes svih u Hrvatskoj, jest da se potope i zatru sela neizmjerno važne kulturne tradicije, u kojima je nastala prva hrvatska tiskara. Ta su sela stisnuta između naše najzaštićenije planine Velebita i najvećeg krškog polja u svijetu. Ali je profit klijentelističke mreže važniji.

Dakle, najviše vode donjem dijelu Neretve oduzima HE Dubrovnik?
– Upravo tako! Dok nije došlo do tragične havarije u Platu prije tri godine, zbog čega je HE Dubrovnik prestala raditi, jedina voda iz Trebišnjice koja nije završavala na svojim prirodnim lokacijama je Plat. Trebinje je užasno nerviralo što dugo nisu znali kad će se taj nedolični partner HEP oporaviti, a lova „beskorisno odlaziti u more“ pa su obnovili suradnju s HE Čapljina koju su dugo držali za vratima. Tako su opet počeli znatno više vode upućivati preko Popova polja u HEČ i Neretvu.

VELIKA EKSPLOATACIJA PIJESKA OTVORILA JE NERETVU MORU

Što onda uzrokuje probleme zaslanjenja donje Neretve?
– Ekološki sustav donje Neretve, u izvornom obliku jedno od središta iznimnog geodiverziteta i biodiverziteta, sustavno se napada na brojne načine cijelo stoljeće. Najprije su isušene četiri petine tamošnje močvare, a taj proces divljeg zaposjedanja tla traje i danas. Potom, na Neretvi je izgrađen sustav hidroelektrana – sad ih je čak šest na njoj i na pritocima, a još se neke prave koje su tu bistru planinsku rijeku pretvorile u muljevite jezerske terase koje više ne mogu udovoljiti izvornom živom svijetu. Te su rijeke smanjile pronos ogromnih količina materijala iz divlje planinske unutrašnjosti. Zato se neke akumulacije pune i smanjuje im se radni volumen pa ih treba prazniti. Taj materijal je prije brana održavao ravnotežu između utjecaja mora i donje Neretve, kako je raslo more, tako se podizalo tlo. Uz to, velika eksploatacija pijeska s ušća Neretve taj je sustav otvorila moru čija je snaga neusporedivo veća. Dakle, problemi su veliki i vrlo komplicirani i nepošteno ih je svesti na Gornje horizonte. Prebacivanje krivnje na drugoga vrlo će malo pomoći spašavanju toga prostora.

Gdje vidite izlaz za donju Neretvu?
– U provođenju europske zelene politike za što se Hrvatska formalno opredijelila, ali je opstruira i odlaže koliko god može. Nekidan smo zabranili jednu vrstu plastičnih vrećica. To je bio zadnji rok do kad smo mogli odgađati, a za smeće smo probili sve rokove i forsiramo neprikladan sustav pa ćemo plaćati penale. Podsjetio bih da Okvirna direktiva o vodama zagovara povratak svih voda u EU u približno prirodno stanje. S tim ciljem se na brojnim europskim rijekama provode restoracije i uklanjaju brane, a u nas ih postavljaju!? Kao što u Bosni, suprotno od cijele Europe, grade nove termocentrale.

Što se u dolini Neretve može poduzeti da umanji negativne učinke?
– U delti Neretve su se propustili opredijeliti za ekološki razvoj, koji jedini može koliko-toliko pomoći. Naime, odbili su prijedlog uvođenja parka prirode. Ne kažem da bi park sam po sebi spasio stvar, ali bi bio znak da se ondje shvaća da ne možeš raditi toliko protiv prirode, a da dobro završi. Vlast nije uspjela nametnuti taj zaokret, nego je odustala i zadovoljila se proglašenjem par krpica prostora koje nikome ne smetaju nekakvim rezervatom prirode.

NIJE PREUSMJERAVANJE VODE NEGO KRAĐA

Kako ocjenjujete ulogu Gornjih horizonata na prirodu i okoliš u Hrvatskoj?
– Gornji horizonti se odnose na zahvate na Nevesinjskom, Dabarskom i Fatničkom polju. Ta su polja do sada bila rubno zahvaćana izvođenjem HST-a. Nešto vode, koja je prirodno pripadala Dabarskom polju pa Bregavi i dalje Neretvi, već ranije je prevedeno tunelom u Fatničko polje pa u Trebišnjicu. No sada se gradi HE Dabar koja će sve vode prirodnih slivova Bune, Bunice i Bregave, koje im bude moguće, „preusmjeriti“ u sliv Trebišnjice, gdje će se još graditi HE Bileća. Tehničkim rječnikom oni to zovu preusmjeravanje, ali to je doslovce krađa, jer njezine korisnike nitko za to nije pitao niti su se oni s tim složili. Utjecaj Gornjih horizonata na donju Neretvu bit će izraženiji nego što se planira zbog sve većih klimatskih zatopljenja i jačih ekstrema suše.

O kolikim količinama vode je riječ?
– Zagovornici Gornjih horizonata kažu da će oduzeti oko 20 kubičnih metara vode u sekundi ili 30 posto vodne bilance Bune, Bunice i Bregave. Ostalo im srećom bježi u podzemlje i ne mogu ga dohvatiti. To je malo manje od čitave Omble. Oni kažu kako će to donijeti dosta dobroga, da će se područja navodnjavati, da će podići razinu Bregave ljeti kad presušuje.

Možete li objasniti što sve čini Hidrosistem na Trebišnjici?
– Sistem se vremenom mijenjao jer su se neka gornja mala polja pokazala jako propusna pa su na njima otpale hidrocentrale. Velika promjena je i odustajanje od druge faze HE Dubrovnik krajem šezdesetih. Između Trebinja i Dubrovnika tada su izbile svađe oko upravljanja dijelovima sustava pa se Trebinje okrenulo Čapljini i ondje izgradilo dvije akumulacije; jednu na najkršenijem dijelu polja, a drugu u ornitološkom rezervatu Hutova blata. Ukupno je u planu sedam hidroelektrana, šest brana, šest tunela dužine oko 60 km, 63 km betoniranog korita Trebišnjice, te oko 10 km kanala. Do sada su napravljene HE Trebinje I i II, HE Dubrovnik, crpna HE Čapljina; priprema se gradnja HE Dabar i planira još HE Bileća. Dosadašnji zahvati zadržali su na površini oko četiri milijarde kubičnih metara vode, ali neki političari krivo tumače da je to oduzeto donjoj Neretvi. U planu je da se još oduzme polovica toga, dvije milijarde kubika. Nigdje do sada nije učinjeno toliko štete podzemnim ekosistemima, koji su pri tome sjedište najbogatije endemske podzemne faune na svijetu.

INVESTITORI NARUČUJU STUDIJE KAKVE PROLAZE KAO PROZOR PO MJERI

Kakva je studija utjecaja na okoliš rađena za HE Dabar i druge hidroelektrane?
– One se ne razlikuju puno od onih koje se rade ovdje. Jedina koja je do sada različita je studija za Omblu, i to ova druga studija, pod pritiskom EU -a i rezultat je poznat i pravedan! Inače, formalno se skupe već poznati podaci i nasilno se proguraju kroz upravni postupak. Vi im kažete ovo je A, a oni kažu pa i mi kažemo B. Možeš se ubiti. U dvije male dabarske rječice, Vrijeci i Opačici, od kojih je posljednja povremena bujična rijeka, ihtiolozi su pronašli novu vrstu gaovice Telestes dabar. Živi samo u tom malom arealu i svaka promjena može biti kobna po nju. Osobno sam o njoj napisao nekoliko popularnih tekstova, ali to „studiju“ nije zanimalo.

Što je problem sa studijama?
– Problem je da su one samo formalno potrebne. Investitor naruči studiju kakva prolazi, kao prozor po mjeri i ako izvođač studije pokuša izvoljevati, neće dobiti posao drugi put. U pozadini se nalazi dublji konceptualni problem. Sve ključne ocjene u takvim dokumentima potječu iz tehničkih znanosti, uglavnom mehanike, a zahvati se zbivaju u okolišu. Nema vodonosnika koji je samo geofizičko pitanje, nego je prije svega i nadasve živi sustav. Svaka kap vode je prožeta životom, mikroorganizmima od kojih žive veći organizmi. Svako uništenje nižih organizama izaziva kolaps viših oblika. Nikad nisu pitali ekologe što to znači za ekosistem, pa čak i kad su koristili njihova znanja, to je bilo samo da potvrde neke mehaničke teze sustava. U tome je i kvaka o tobožnjoj prihvatljivosti energije iz hidroelektrana. Za nju kažu da je iz obnovljivih izvora, suprotstavljajući je neobnovljivim izvorima kao npr. fosilnim gorivima. Međutim, to za biodiverzitet ne znači puno, jer one nisu održiva energija. Naše brane su strašna nesreća za živi svijet. Zamislite bilo koji ekološki sustav kojem ćete oduzeti trećinu uvjeta za život. Zamislite da se radi o mom ili vašem organizmu?! Da od danas imate pravo koristiti samo dvije trećine zraka ili vode koji su vam nužni za život. Pa koja bi budala mogla reći da će to biti bolje?!

Cijeli intervju možete pročitati na portalu Južni.hr.

FOTO | Predstavljena poštanska marka tiskana povodom 600. obljetnice spomena Metkovića

By
K. J.
-

Otkako je 1840. odaslana prva pošiljka obilježena poštanskom markom s likom britanske kraljice Viktorije (Panny Black), poštanska marka je postala i ostala znak suvereniteta neke države, uz zastavu, grb i himnu. Danas, na 30. obljetnicu priznanja Republike Hrvatske, u Metkoviću je predstavljen jedinstven poduhvat za naš grad.

Metković se zbog svoga položaja, luke na Neretvi i željeznice, na razglednicama našao već krajem 19 st., a ostat će zabilježeno da se 17. siječnja 2022. prvi put našao na poštanskoj marki, i to povodom 600. obljetnice prvoga pisanog spomena u dokumentu (17. siječnja 1422.) koji se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku i kojega je široj javnosti prvi predstavio pok. prof. Ivan Jurić.

Na inicijativu Građanske udruge Metković 600 Hrvatska pošta je tiskala poštansku marku u 30 000 primjeraka te omotnicu i žig prvoga dana koji će biti u upotrebi u ponedjeljak, 17. siječnja u poštanskom uredu u Metkoviću i Glavnoj pošti u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Marku je dizajnirao Duje Šegvić, splitski dizajner, a na njoj se nalazi panorama Metkovića prema fotografiji Marina Veraje.

Predstavljanje ovoga vrijednog poduhvata kojemu je za cilj obilježiti veliki jubilej Metkovića bilo je večeras u Galeriji GKS-a. U ime Grada Metkovića prisutni su bili dogradonačelnik Robert Doko i predsjednik Gradske skupštine Hrvoje Bebić te nekoliko gradskih vijećnika.

Nakon pozdrava predsjednika Udruge Ivice Puljana, prisutne je u ime Hrvatske pošte pozdravila Helena Tičinović. Idejni začetnik ovoga poduhvata, metkovski filatelist Mario Gabrić, ukratko je prikazao važnost poštanskih marki i motiva koji se na njima nalaze, kao i razvojni put filatelije s osvrtom na naše područje: zanimljivo je da on posjeduje dopisnicu sa žigom metkovske pošte iz 1872. godine.

Stručna suradnica HP-a u Metkoviću Miljenka Manenica je objasnila kako, kada i gdje se može doći do poštanske marke 600. obljetnica Metkovića: od ponedjeljka, 17. rujna, bit će dostupna u svim uredima HP-a, a omotnica sa žigom prvoga dana u Metkoviću i u Glavnoj pošti u Zagrebu.

Tajnik GU Metković 600 i metkovski fotograf Ivo Veraja se osvrnuo na fotografije s motivima Metkovića. Pa tako prve se datiraju oko 1872. a kao razglednice se koriste tridesetak godina kasnije. Metković se često nalazio na razglednicama različitih izdavača iz Beča, Zagreba, Kanjiže, Mostara, ali iz Metkovića (Grgurinović, Lojpur, braća Jovanović, Levantin). Prema njemu, posebno je značajan Jure Nikolac, metkovski trgovac i fotograf koji je zabilježio ispraćaj nadvojvode Ferdinanda iz Metkovića 1914. godine. Nikolac je izdao puno razglednica. Nažalost, Nikolac je tragično stradao 1932. godine, a njegovi stakleni negativi su stradali u savezničkom bombardiranju Metkovića 1944. godine u kojem je pogođena njegova kuća na današnjem Trgu kralja Tomislava. Nakon Drugog svjetskog rata razglednice su izdavala poduzeća.

Podsjetimo da je na inicijativu GU Metković 600 prije dvije godine izdana poštanska marka sa žigom i omotnicom prvoga dana povodom 300. obljetnice osnutka Župe sv. Ilije proroka u Metkoviću.

MALE GRADSKE PRIČE | Išola je zadovoljan, zazelenilo je Neretvino pomoćno igralište

By
K. J.
-

Pod budnim okom glavnog timara Neretvina travnjaka Ivana Ćelića – Išole zazelenilo je danas pomoćno Neretvino igralište. S prikrivenim užitkom promatra kako je tehnika uznapredovala: umjesto oštrih noževa kosilice travu će njegovati posebna trokut-metla. Tako da ćemo i dalje gledati našega Išolu kako geometrijski točno kosilicom obilazi igralište, ne da bi ga kosio, već četkao.

Radovi na postavljanju umjetne trave će potrajati do kraja ovoga mjeseca. Ima tu još posla: od krojenja, lijepljenja i poravnavanja do nasipanja kvarcnim pijeskom i gumenim granulama. Nakon toga ide iscrtavanje linija te postavljanje vratnica i kućica.

Kako god, pjesma će se i dalje pjevati: Išola, Išola, kosiš cijeli dan…!

U Metkoviću 52, Pločama 19 i Opuzenu 11 novih slučajeva zaraze

By
K. J.
-

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 370 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađena su 942 uzorka.

Radi se o 175 osoba iz Dubrovnika, 52 iz Metkovića, 42 iz Župe dubrovačke, 31 iz Konavala, 19 iz Ploča, po 11 iz Korčule i Opuzena, 8 iz Dubrovačkog primorja, 7 iz Stona, 4 iz Pojezerja, 3 iz Janjine, po 2 iz Lumbarde i Slivna te po 1 iz Kule Norinske, Orebića i Trpnja.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 61 osoba pozitivna na koronavirus, sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, šest je na respiratoru, a jedan pacijent je na kisiku. U samoizolaciji je 2039 osoba.

1...919920921...2.199Page 920 of 2.199

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr