-

Policija upozorila na nove prijevare: ljudi ostaju bez desetaka tisuća eura – ‘cyber’ kriminalci se spajaju na računalo oštećenog

Policija je u četvrtak pozvala građane na oprez budući da je u posljednje vrijeme zabilježila više slučajeva investicijskih prijevara u kojima su inozemni kriminalci putem interneta obećavali brzu i višestruku zaradu na vrijednosti kriptovaluta, ali su prevareni građani na kraju ostali bez novca.

Riječ je o situacijama u kojima se kriminalne skupine iz inozemstva putem internetskih oglasa predstavljaju kao legitimna trgovačka društva, uvjeravajući svoje žrtve da će im osigurati zaradu investiranjem njihovog novca u kriptovalute.

No, u stvarnosti se pokazalo da se kriminalci često putem legitimnih aplikacija za udaljeni pristup računalima, poput aplikacije AnyDesk spajaju na računalo oštećenika uz njihov pristanak i putem internetskog bankarstva prebacuju novac s njihovih računa na račune otvorene na internetskim mjenjačnicama kriptovaluta.

Prevaranti potom konvertiraju novac u kriptovalute, najčešće bitcoine, te ih prenose na račune pod njihovim nadzorom pa oštećenici tako ostaju bez novca, često i bez više desetaka tisuća eura.

Policija stoga savjetuje građanima da uvijek traže nepristrani financijski savjet prije nego što daju novac ili ulože novčana sredstva, da odbiju nenajavljene pozive o mogućnostima ulaganja te da budu sumnjičavi prema ponudama koje obećavaju sigurnu investiciju, zajamčene povrate i veliku dobit.

Građanima koji su već jednom uložili u prijevaru savjetuje se da se čuvaju budućih prijevara jer će ih prevaranti vjerojatno ponovno ciljati ili prodati njihove podatke drugim prevarantima.

Policija je pozvala građane da joj se obrate ako smatraju da su oštećeni kaznenim djelom.

Zbog korone i samoizolacije mnogih poštara kasnit će pošiljke u južnim županijama

“Zbog epidemije koronavirusa u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačkoj županiji velik broj poštara nalazi se u samoizolaciji, te su moguća kašnjenja u dostavi pošiljaka. Ukupno je više od 20 posto poštara u ove dvije županije u samoizolaciji što je veliko opterećenje za preostale kolege, posebice na područjima gdje svi redoviti poštari izbivaju s posla. Međutim, poštari koji su na dostavi ulažu dodatne napore kako bi svi korisnici svoje pošiljke primili na vrijeme – priopćili su iz Hrvatske pošte.

“Trenutačno je najveće opterećenje u dostavi pošiljaka na otoke, u Dalmatinsku zagoru, dubrovačko zaleđe te u Kaštel Štafiliću, Solinu, Stonu i Trogiru. Angažiranjem zamjena, preraspodjelama radnog vremena, prekovremenim radom i radnim subotama rizik od kašnjenja smanjen je na najmanju moguću mjeru.

Zahvaljujemo korisnicima na strpljenju i molimo ih za razumijevanje. Vršno opterećenje završava ovaj tjedan, te će se stanje normalizirati u idućih desetak dana. Pozivamo korisnike da se u slučaju bilo kakvih problema u dostavi obrate našoj Službi za korisnike na telefon: 072 303 304 ili putem online obrasca: https://kontakt.posta.hr.” – poručuju iz HP-a.

Dopuštena upotreba Mospilana u nasadima agruma, kupusnjača i lubenica uz poštivanje karence

Ministarstvo poljoprivrede uvažilo je zahtjev Udruge proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež iz Opuzena za proširenje registracije sredstava za zaštitu bilja za male namjene na temelju Uredbe EU parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja. Riječ je o proširenju registracije sredstva za zaštitu bilja Mospilan 20 SG, piše Dubrovački vjesnik.

Mospilan je sistemični insekticid koji se primjenjuje na agrumima (naranča, mandarina, limun, grejp) za suzbijanje lisnih uši. Sredstvo se primjenjuje u početku napada štetnika u proljeće od stadija bubrenja pupova do kraja cvatnje. Može se primijeniti dva puta u vegetaciji u razmaku od 14 dana.

Također se primjenjuje u nasadima kupusa, cvjetače i brokule za suzbijanje lisnih uši i kornjaša te u nasadima lubenica sa najmanjim razmakom od sedam dana između primjene uz poštivanje karence od 21 dan za kupusnjače i 14 dana za agrume.

Predstavljen Plan upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Delta Neretve

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije izradila je Prijedlog Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Delta Neretve, koji je javno predstavljen u Gradskom kulturnom središtu Metković, 13. siječnja 2022. godine. Plan upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže donosi se temeljem Zakona o zaštiti prirode i Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže.

Sudionike su uvodno pozdravili ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Marijana Miljas Đuračić i viša stručna savjetnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvojaUprave za zaštitu prirode Marijana Kapa.

Pored javnih institucija, javnom izlaganju prisustvovalo je i lokalno stanovništvo kao dionici koji imaju važnu ulogu u poznavanju područja, vrijednostima i ugrozama istih te su njihova iskustva, mišljenja kao i svakodnevno djelovanje u ciljanom području imalo veliki utjecaj u izradi Prijedloga Plana upravljanja. Rezultati prikupljeni tijekom radionica koristili su se prilikom obrade podataka i njihovom implementiranju u konačan dokument predmetnog Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve.

Javno izlaganje prijedloga Plana upravljanja sastojalo se od uvodne prezentacije o konceptu izrade plana upravljanja, procesu nastajanja te glavnih sastavnica istoga kao i prikazivanju kratkog filma o prirodnim vrijednostima doline rijeke Neretve.

Nakon obrazloženja sastavnih dijelova izrade dokumenta, slijedila su pitanja sudionika na koja su odgovarali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvojaUprave za zaštitu prirodeZavoda za zaštitu okoliša i prirode pri nadležnom Ministarstvu te predstavnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Plan upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže je strateški dokument javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže koji se donosi za razdoblje od deset godina uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina. Provodi se kroz godišnje programe zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Iako je to upravljački dokument javne ustanove, sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području dužne su se pridržavati plana upravljanja.

Plan upravljanja sadrži analizu stanja zaštićenog područja, određene ciljeve upravljanja i aktivnosti za njihovo postizanje, pokazatelje provedbe plana i upravljačke zone zaštićenog područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

U dolini rijeke Neretve zaštićeno je sedam područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode u kategorijama posebnog ornitološkog rezervata (Pod GredomPrudOrepakModro oko i jezero DesneKuti),  posebnog ornitološko-ihtiološkoga rezervata (Ušće Neretve) te značajnog krajobraza (Predolac-Šibenica).

U području Neretve nalazi se i jedan zaštićeni mineral Kamene kugle u Općini Pojezerje.

Osim toga, područje doline rijeke Neretve značajno je za očuvanje stanišnih tipova i vrsta te područje očuvanja značajno za ptice koja su proglašena Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže.

Dolina rijeke Neretve prepoznata je i kao Ramsar područje – močvara od međunarodne važnosti. Cilj Ramsarske konvencije je očuvanje vlažnih staništa na Zemlji koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica od kojih čovjek ima mnogostruke koristi i u određenoj mjeri ovisi o njima. Konvencija o vlažnim staništima (Ramsarska konvencija) donesena je 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru.

Prepoznati prirodni resursi neretvanskog kraja su: vodno bogatstvo, šume, plodno tlo, povoljan geografski položaj, karakteristična klima i pjeskovita morska obala. Kao izrazita specifičnost delte Neretve, nastale ljudskim djelovanjem, odnosno melioracijom, ističe se jendečki krajobraz, jedinstven krajolik  obradivih površina ispresijecanih vodenim kanalima.

Metkovka Marija Bebić, studentica slikarstva na UM u Splitu, izlaže u Francuskom paviljonu u Zagrebu

Danas u Francuskom paviljonu u Zagrebu s početkom u 19 sati bit će otvorenje izložbe Rad, tekst, kontekst (jer greška je dio svijesti) studenata Umjetničke akademije u Splitu nastale u suradnji sa studentima Filozofskog fakulteta u Splitu, a jedna od izlagača je i Metkovka Marija Bebić, studentica 4. godine slikarstva na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Izložba okuplja radove u različitim medijima petnaest studenata Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu s kojima je kustosku suradnju ostvarilo pet studentica Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu.

Svoje radove izlažu: Marija Bebić, Mihael Frančić, Ana Heski, Mia Hržić, Mak Hubjer, Marija-Ana Miše, Marina Mužinić, Anna Perlain, Marija Petrović, Matea Rančić, Palmina Roglić, Anamaria Totić, Fani Vidović, Kristijan Vrdoljak i Marieta Vulić, a tekstualne osvrte pišu: Barbara Ćatipović, Matea Krivić, Mia Miošić, Blaženka Miše i Željka Vuko. Radni proces izložbe mentorirali su profesori Nina Ivančić, Vedran Perkov, Viktor Popović i Neli Ružić uz asistente Sonju Gašperov, Petra Katavića, Anitu Miloš i Josipa Šurlina s Umjetničke akademije – Odsjeka za slikarstvo te profesor Dalibor Prančević s Filozofskog fakulteta – Odsjeka za povijest umjetnosti.

Izložba će biti otvorena do 27. siječnja 2022., radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.

Foto: Marija Bebić

U Županiji 542 novozaražena (Metković 64, Ploče 36, Opuzen 20) – raste broj hospitaliziranih

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 542 nova slučaja zaraze koronavirusom, a obrađena su 993 uzorka.

Radi se o 222 osobe iz Dubrovnika, 64 iz Metkovića, 41 s Mljeta, 39 iz Konavala i Korčule, 36 iz Ploča, 28 iz Župe dubrovačke, 20 iz Opuzena, 13 iz Stona, devet iz Smokvice, osam iz Dubrovačkog primorja i Lumbarde, četiri iz Pojezerja, tri iz Kule Norinske, dvije iz Orebića, Zažablja i s Lastova te jednoj iz Slivna i Vele Luke.

Preminule su tri osobe: jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1973.g.), jedna muška osoba iz Korčule (rođ. 1936.g.) i jedna muška osoba iz Župe dubrovačke (rođ.1939.g.).

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 72 osobe pozitivne na koronavirus, šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet je na respiratoru, a jedan na kisiku. U samoizolaciji je 2185 osoba.

Županijski zavod za javno zdravstvo školama poslao dopis: Epidemiolozi padaju s nogu i više ne mogu obrađivati kontakte zaraženih

Zbog ubrzanog širenja omikron varijante i velikog broja novooboljelih, djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije više nisu u mogućnosti obrađivati kontakte pozitivnih osoba, pa se oni sada moraju sami javiti svojim izabranim liječnicima, stoji u dopisu voditelja županijske Službe za epidemiologiju dr. Miljenka Ljubića upućenog školama, piše Dubrovački vjesnik.

U slučaju pozitivnog rezultata PCR testa na COVID-19 bolest kod djeteta, roditelji trebaju izabranom liječniku prijaviti učenika koji je bliski kontakt zaražene osobe zbog obveze mjere samoizolacije. Epidmiolog će odrediti kome treba mjera samoizolacije i dokad.

Mjera samoizolacije, stoji u dopisu, nije obvezna za djecu koja nisu bila u školi u dane kad je pozitivna osoba bila zarazna, a zarazna je do dva dana prije početka simptoma bolesti.

Od mjere samoizolacije se izuzimaju djeca i osoblje škole koje je preboljelo COVID-19 unutar 120 dana od kontakta, osobe koje su preboljele COVID i cijepljenje su s dvije doze cjepiva (ili jednom dozom Janssen cjepiva) te osobe koje cijepljenje tri puta, odnosno dvije plus booster doza ili su primile Janssen cjepivo i potom docijepljene.

Iz samoizlacije izlaze nakon isteka punih deset dana od zadnjeg kontakta sa zaraženim.

Ako se kod djeteta pojave simptomi bolesti, roditelji moraju obavijestiti pedijatra ili liječnika obiteljske medicine.

Osnovno pravilo samoizolacije, poručuju epidemiolozi, je ostati kod kuće, boraviti u posebnoj sobi, bez bliskih kontakata s ukućanima, nositi masku prilikom odlaska u zahod, često provjetravati prostoriju u kojoj boravi, održavati osobnu higijenu. Ako uvjeti stanovanja ne omogućuju boravak u zasebnoj prostoriji, treba održavati razmak i nositi masku.

– Ostali ukućani ponašaju se “uobičajeno”, odnosno oni nisu u samoizolaciji i na njih se mjere ne primjenjuju. To znači da braća i sestre mogu slobodno ići u vrtić, školu, a roditelji na posao. Kao i osoba u samoizolaciji, svi ostali ukućani trebaju provoditi pojačanu osobnu higijenu i higijenu prostora te ograničiti svoja kretanja i fizičke kontakte tako da njihove radne i druge neodgodive obveze nisu narušene, bez kontakata s osobom u samoizolaciji ili smanjiti kontakte na najmanju moguću mjeru – piše u dopisu Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo DNŽ.

Piše: Silvia Rudinović/Dubrovački vjesnik

Liječnici odbijaju raditi brze antigenske testove u svojim ambulantama

Jednom, kada završi ova pandemija trebat će netko napisati “Hrvatski almanah nerazumnih i nebuloznih odluka u pandemiji”, almanah onih koji su donosili te iste odluke, piše Slobodna Dalmacija.

Posljednja odluka izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša, ministra zdravstva, prim. dr. Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i dr. Luciana Vukelića, ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), po kojoj će brze antigenske testove u svojim ambulantama raditi liječnici obiteljske medicine, jasno govori o nesposobnosti onih koji donose odluke vezane za ovu pandemiju i onih koji će nas “spasiti pandemije”. Oni koji odlučuju o mjerama u pandemiji izgledaju kao veslači bez kormilara i jednostavno su to ljudi koji ne znaju riješiti probleme na koje nailaze, rekla nam je jučer dr. Vikica Krolo, bivša predsjednica KOHOM-a i sadašnja zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

‘KLJUČNA’ ODLUKA

Nikada, ali nikada, u proteklih desetak godina, koliko surađujemo sa dr. Krolo, nismo je čuli da tako ljutito, razočarano govori i proziva one koji odlučuju.

– Kako neću, pa ovo je kap koja je prelila čašu. Mi, liječnici obiteljske medicine, kojih u Hrvatskoj ima oko 2200, ne možemo doći k sebi od ovih smiješnih odluka, koje ništa ne rješavaju. Sada bi, po mišljenju onih koji odlučuju, ambulante obiteljske medicine trebale postati punktovi za testiranje.

Uz to Beroš još pred kamerama pita “pa tko će testirat ako to neće obiteljski liječnici, neće valjda epidemiolozi?”. Pa ministar i ne zna da epidemiolozi nikada nisu ni testirali, već da to rade tehničari, odnosno ljudi koji su prošli obuku za to. Pa, testiraju se brzim antigenskim testovima ljudi sami kod svojih kuća! Za obaviti brzo antigensko testiranje čovjek ne treba biti nobelovac, akademik, intelektualac ili liječnik. To može svatko tko prođe obuku – kazuje dr. Krolo.

Prema riječima dr. Krolo, sada se očekuje da obiteljski liječnici sve nas “spase” od pandemije.

– To je nevjerojatno. Sastala se u utorak trojka u ministarstvu zdravstva da donese “ključne” odluke kako nas sve skupa spasiti od pandemije. I njihova “ključna” odluka je da nas od epidemije “spašavaju” obiteljski liječnici. To je nakon odluke da telefonski pozivamo ljude na cijepljenje, da ih nagovaramo na cijepljenje, da im odlazimo po kućama i molimo ih da se cijepe, najnerazumnija odluka u ovoj pandemiji. Kada se ne zna što s cijepljenjem, onda se odluči da će obiteljska cijepiti, kada se ne zna što sa testiranjem, opet se u vatru gura obiteljska. Sramota je kakve odluke donose – rekla nam je dr. Krolo.

Sada bi ionako preopterećeni obiteljski liječnici trebali još i testirati.

– Već dvije godine jedini koji u zdravstvu imaju porast posla su liječnici obiteljske medicine. Samo prošle godine smo imali oko 42 milijuna kontakata, što je porast, u odnosu na prethodnu godinu, od oko dva posto. Preopterećeni smo poslom, dnevno “odradimo” 200-tinjak pacijenata, ne dižemo glavu, jer ni za to vremena nemamo, a oni nam sada još nameću i brzo antigensko testiranje – kaže dr. Krolo.

VEĆI BROJ PUNKTOVA

Mnogi od liječnika obiteljske medicine već sada rade testiranja u svojim ambulantama.

– Istina, ali samo kod onih pacijenata, koji su nam “sumnjivi”, a takvih nema puno, jer ne dolaze u ambulante. Pa gdje bi uostalom mi i testirali? Za testirati ljude mora biti otvoren prostor. Zbog toga na Zavodu i testiraju na otvorenome, iz kontejnera.

A pitam ja ministra Beroša, gdje da ja stavim kontejner, možda u čekaonicu, gdje će se natiskati 50 ili 100 ljudi sumnjivih na Covid, koji će se doći testirati. Pa, tada će oni koji su negativni postati pozitivni. Testiranja se moraju obavljati na otvorenom, a ne zatvorenom prostoru. Mi jednostavno nemamo uvjete, a onda oni donesu ovu “povijesnu odluku – kazuje dr. Krolo.

Po riječima naše sugovornice, rješenje je u većem broju punktova.

– Trebaju napraviti veći broj punktova, osposobiti mlađe ljude da rade testove i riješit će problem, a ne očekivati od 2200 obiteljskih liječnika da problem riješe. Pa u bolničkom sustavu ima više od 9000 liječnika. Ne rade svi oni u COVID centrima, tamo ih radi oko dvije tisuće. Zašto “trojka” nije odlučila da testiranja obavlja ovih preostalih sedam tisuća bolničkih liječnika koji ne rade u COVID centrima, već su se odlučili za 2200 obiteljskih liječnika – kazuje dr. Krolo.

Ogorčena je dr. Krolo, kao i njezine kolege, kako se vlast odnosi prema obiteljskim liječnicima.

– Ja, da masovno testiram ljude na COVID, u svojoj ambulanti, to jednostavno ne dolazi u obzir i prva ja to neću raditi. Njihova rješenja su dokaz njihove nesposobnosti.

Mi smo iz obiteljske medicine već odlučili tiskati na majicama natpis “Koji god imate problem, obiteljska će ga riješiti”, jer izgleda da smo mi rješenje za sve. Šokirani smo, totalno smo razočarani, kako se ministar Beroš i njegovi suradnici odnose prema obiteljskoj medicini – kaže dr. Vikica Krolo.

GREŠKA OD POČETKA

S njome se slaže i dr. Dragomir Petric, bivši ravnatelj Doma zdravlja SDŽ i obiteljski liječnik.

– Ako uvedu brza antigenska testiranja u ambulante obiteljske medicine, kronični pacijenti i oni s teškim oboljenjima još će manje dolaziti na kontrole kod svojih obiteljskih liječnika, upravo zbog straha da se ne zaraze. Nitko ne pita imaju li obiteljski liječnici snage i vremena obavljati veliki broj antigenskih testiranja.

Da nema ovoliko zaraženih, ne bi bilo ni toliko testiranja. Upravo je nevjerojatno da se ljudi ljute što PCR testiranje čekaju po sedam dana, a istovremeno svi oni slave Božić, Novu godinu, druže se, izlaze vani, kao da sutra nikada neće doći.

Ne nose zaštitne maskice, a istovremeno nema sankcija. Većina takvih, koji su živčani, nervozni, koji negoduju, prozivaju što čekaju na PCR test sedam dana, žele dobiti COVID potvrdu kako bi nastavili dalje normalno živjeti, a ne kako bi utvrdili jesu li pozitivni. To je nevjerojatno – kazuje dr. Petric.

Doktor Petric postavlja pitanje:

– Želimo li u tolikoj mjeri raditi brza antigenska testiranja kako bismo utvrdili tko je pozitivan ili da bi dijelili COVID potvrde koje će vrijediti samo u RH i nigdje više. Čim se uvelo miješanje i izjednačavanje bolesti, odnosno brzog antigenskog testiranja da bi utvrdili je li netko pozitivan s pravom da ljudi idu na derneke i druže se, za što im treba brzi antigenski test, nešto tu nije u redu, odnosno nešto nije normalno – kazuje dr. Petric.

Pogreška je po njegovu mišljenju napravljena u samom početku, kada se na razini EU-a odlučivalo tko će, a tko neće dobiti COVID potvrdu.

– Tada je odlučeno da COVID potvrdu mogu dobiti i preboljene osobe i to je pogrešno odlučeno. COVID potvrde su samo trebali dobivati oni koji su se cijepili i onda ovih problema oko malog broja cijepljenih i velikog broja oboljelih ne bi bilo, zaključuje dr. Dragomir Petric.

Piše: Ivica Marković / Slobodna Dalmacija

Oko 300 tisuća hrvatskih državljana moglo bi ostati bez prava na zdravstveno osiguranje

Najmanje 300.000 osiguranika HZZO-a moglo bi uskoro ostati bez prava na zdravstveno osiguranje nakon što se u djelo provede najava ministra Vilija Beroša o “čišćenju” evidencije HZZO-a od viška osiguranika koji po svom statusu više nemaju pravo na državno zdravstveno osiguranje, piše Novi list.
Riječ je mahom o iseljenicima koji su napustili Hrvatsku i otišli raditi u inozemstvo u posljednjem desetljeću, a ostali su na popisu osiguranika HZZO-a i uredno koriste zdravstvene usluge u Hrvatskoj. Prema svjedočenju liječnika, a i samih građana koji su otišli u inozemstvo, dobar dio njih će radije doći doktoru ili zubaru u Hrvatsku jer mu je to, uz zdravstvenu iskaznicu HZZO-a, daleko povoljnije nego platiti istu uslugu u državi u kojoj trenutno živi. Po nekim procjenama, takvu varijantu korištenja zdravstvenog osiguranja prakticira dvije trećine naših građana koji su otišli iz Hrvatske.
U HZZO-u kažu kako se radi o izuzetno velikom broju ljudi, koji unatoč tome što ne uplaćuju zdravstveni doprinos uživaju sva prava iz zdravstvenog osiguranja. Koliko ih je točno, moglo bi se znati za mjesec dana, nakon uparivanja baza podataka HZZO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Sve osobe koje nisu u evidenciji zavoda za zapošljavanje, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlene osobe ili članovi njihovih obitelji, ostat će bez zdravstvenog osiguranja.

– U ukupnoj cifri osiguranika koji se vode pod internom F oznakom, što znači kao osiguranici koji ostvaruju pravo na temelju nezaposlenosti, jako je velik broj onih koji se ne vode kao nezaposleni na birou. Takvi će automatski biti brisani s popisa osiguranika, kaže ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić. Procjenjuje da bi se to, nakon potpisivanja ugovora između dvije institucije, moglo dogoditi već polovinom veljače.

Osiguranici koji su pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a stekli temeljem nezaposlenosti, dosad se nisu bili dužni odjaviti s državnog zdravstvenog osiguranja, već su nastavljali koristiti sva prava, ističu u HZZO-u. Nakon što je Hrvatsku napustio velik broj građana u potrazi za poslom, baza podataka HZZ-a se ispraznila, no u HZZO-u nije. Dio iseljenika brisan je s popisa osiguranika HZZO-a početkom ljeta, kad su razmjenom podataka s MUP-om u HZZO-u uspjeli popis osiguranika očistiti od osoba koje su se odjavile iz Hrvatske.
Doći do informacija o građanima koji su se zaposlili u inozemstvu i tamo plaćaju zdravstveni doprinos, pa bi time i zdravstvene usluge trebali koristiti u državi u kojoj žive, danas je gotovo nemoguće, vele u HZZO-u. Iako po zakonu ne smijete imati dvostruko zdravstveno osiguranje u različitim državama, još uvijek ne postoji jedinstvena baza podataka na razini EU-a na temelju koje bi se znalo tko u kojoj državi uplaćuje i koristi zdravstveno osiguranje.

– Kako u većini država imate hrpu različitih osiguranja, nemoguće je doći do podataka. Morali biste po Europi za svakog osiguranika poimence tražiti podatke o tome je li osiguran u određenoj državi. Događa se tako da se u Hrvatskoj nitko ne odjavi sa zdravstvenog osiguranja, većina EU zemalja ima obvezu pri zapošljavanju automatski osigurati radnika, i tako imamo ogroman broj ljudi koji rade vani i imaju njemačko, austrijsko ili norveško osiguranje, a ovdje im zdravstveno osiguranje pokriva državni proračun, ističe Vukelić.
Tako ispada da je, unatoč inozemnom zdravstvenom osiguranju, jeftinije doći u Hrvatsku zubaru, jer naši radnici vani možda imaju uplaćenu minimalnu košaricu osiguranja koja im ne pokriva sve usluge koje mogu besplatno dobiti u Hrvatskoj.
U HZZO-u nemaju računicu o tome kolika bi mogla biti ušteda za državni proračun kad se s popisa nezaposlenih osoba osiguranih u HZZO-u izbrišu oni koji nisu na birou. Grubom računicom, kad bi se radilo o 300.000 ljudi za koje država plaća zdravstveni doprinos od 16,5 posto na iznos od, recimo, 5.000 kuna mjesečno, bila bi to za državni proračun godišnja ušteda od čak 2,7 milijardi kuna! I to ne računajući trošak zdravstvene usluge koje takvi osiguranici u Hrvatskoj svake godine obave.
Na meti čišćenja baze podataka HZZO-a naći će se i građani koji nisu napustili zemlju, a koriste povlasticu besplatnog zdravstvenog osiguranja iako za njega ne uplaćuju. Tako bi bez iskaznice mogli ostati i oni koji rade na crno, Zavod za zapošljavanje ih je skinuo s popisa nezaposlenih, a oni i dalje koriste zdravstveno osiguranje.
U tom slučaju, ako žele biti zdravstveno osigurani, morat će se prijaviti na burzu rada i pronaći legalan posao, odnosno uplaćivati pripadajuće poreze i doprinose.

HZJZ objavio izmijenjene preporuke: evo koliko će trajati karantena i koji kontakti neće morati u samoizolaciju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene/samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene, donosi Slobodna Dalmacija.

Izmijenjene su preporuke o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih s obzirom na ubrzano širenje varijante omikron i ograničene kapacitete testiranja, što dovodi u pitanje mogućnost testiranja prioritetnih skupina.

Također, zbog potrebe održavanja funkcioniranja društva općenito, zdravstvenog sustava i drugih esencijalnih službi, skraćena je izolacija i karantena osobama u kojih skraćivanje izolacije i karantene ne nosi veliki rezidualni rizik.

Sažetak izmjena:

rezultate brzog antigenskog testa nije potrebno potvrđivati PCR testom

– za testiranje zdravih kontakata u kolektivu i zdravih bliskih kontakata koji ne podliježu karanteni (osobe potpuno cijepljene unutar 4 mjeseca, odnosno 2 mjeseca ako su cijepljene Janssen cjepivom, osobe koje su preboljele covid-19 unutar 4 mjeseca, docijepljene osobe i osobe cijepljene nakon preboljenja) mogu se koristiti komercijalni brzi testovi za samotestiranje koji su temeljeni na uzorku brisa nosa. Ako je rezultat pozitivan, treba ga potvrditi brzim antigenskim testom (BAT) u medicinskoj ustanovi

– s obzirom na visoku incidenciju i prevalenciju infekcije, pozitivan BAT test u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama je dovoljan za potvrdu bolesti (nije nužna potvrda PCR testom).

– karantena za bliske kontakte koji su cijepljeni ili preboljeli covid-19 prije više od 4 mjeseca traje sedam dana

izolacija asimptomatskih osoba inficiranih SARS-CoV-2 virusom traje sedam dana ako su: 1. cijepljene s dvije doze cjepiva koje se prima u dvije doze unutar četiri mjeseca, odnosno jednom dozom Janssen cjepiva unutar dva mjeseca, 2. docijepljene, 3. preboljele COVID-19 unutar četiri mjeseca ili 4. nakon preboljenja primarno cijepljene

izolacija osoba s blagim do umjerenim oblicima bolesti COVID-19 traje sedam dana ako su: 1. cijepljene s dvije doze cjepiva koje se prima u dvije doze unutar četiri mjeseca odnosno jednom dozom Janssen cjepiva unutar dva mjeseca, 2. docijepljene, 3. preboljele covid-19 unutar četiri mjeseca ili 4. nakon preboljenja primarno cijepljene; ako su tri dana afebrilne bez upotrebe antipiretika.

1. Postupak s bliskim kontaktima oboljelog od bolesti COVID-19

Radi smanjenja širenja infekcije svi bliski kontakti oboljelog, osim kasnije navedenih izuzetaka, upućuju se u zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji.

Bliske kontakte koji su dio kolektiva u kojem je važno procijeniti proširenost infekcije preporučljivo je testirati brzim RT-PCR testom ili brzim antigenskim testom (BAT) unutar pet dana od izlaganja, a u ovu svrhu prikladni su i brzi testovi za samotestiranje koji za uzorak koriste bris nosa (dostupni putem ljekarni). Negativan rezultat testa nema utjecaja na trajanje karantene/ samoizolacije.

Pozitivan rezultat testa zahtijeva obradu bliskih kontakata testirane osobe. Pozitivan brzi antigenski test nije potrebno potvrditi RT-PCR testom, ali je brze testove za samotestiranje potrebno potvrditi brzim antigenskim testom (BAT-om) u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi. Potvrda pozitivnih rezultata brzih testova za samotestiranje koji za uzorak koriste bris nosa i brzih antigenskih testova se neće moći provoditi PCR-om sljedećih tjedana jer se ograničeni kapaciteti PCR testiranja trebaju prioritetno koristiti za testiranje oboljelih i unutar zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi.

Bliski kontakti podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 10 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraženom osobom. Osobe koje su cijepljene unutar 4 mjeseca (2 mjeseca ako su cijepljene Janssen cjepivom), preboljele COVID-19 unutar 4 mjeseca, docijepljene osobe i osobe koje su se cijepile nakon preboljenja ne podliježu karanteni. Karantena traje sedam dana za bliske kontakte koji su potpuno cijepljeni ili su preboljeli COVID-19 prije više od 4 mjeseca.

Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika (npr. oboljelo dijete koje njeguju roditelji), kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana nakon što bolesnik ispuni kriterije za završetak izolacije. Ako su kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to podrazumijeva karantenu od 20 dana (10 dana trajanja zaraznosti bolesnika plus 10 dana karantene od posljednjeg dana zaraznosti bolesnika) od datuma obolijevanja bolesnika, pod uvjetom da bolesnik zadovolji uvjete za prekid izolacije nakon deset dana i da kontakti ne razviju simptome bolesti tijekom tog razdoblja što treba procijeniti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite. Ako bolesnik i/ili bliski kontakt pripadaju kategorijama kojima se izolacija i/ili karantena može skratiti na sedam dana, onda se računa po sedam dana umjesto 10 dana.

Kad god je moguće, potrebno je pokušati ustanoviti izvor infekcije za oboljelu osobu te staviti pod zdravstveni nadzor i testirati osobe koje su bile bliski kontakti one osobe koja je bila izvor infekcije inicijalnom bolesniku od kojeg je započelo traženje kontakata.

Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome, osim ako su imunokompromitirane ili rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, imunokompromitirane osobe i osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom karantene nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom karantene), mogu prekinuti karantenu nakon provedenog testiranja 10. dana karantene i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test.

Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome kompatibilne s bolesti COVID-19, treba ih testirati na SARS-CoV-2. U očekivanju rezultata testiranja treba ih tretirati kao oboljele od COVID-19. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test.

Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao:

– dijeljenje kućanstva s bolesnikom

– izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19

– nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)

– kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

– boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta – boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt, ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije… Svaki pojedinačni kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti

– zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a

– kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu rizika i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osoba koja je ostvarila bliski kontakt sa zaraznom osobom ne podliježe zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u sljedećim situacijama:

Bliski kontakti izuzeti od karantene

– osoba koja je preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) unutar 4 mjeseca od kontakta

– osoba koja je preboljela COVID-19 i nakon preboljenja primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze)

– docijepljena osoba

– osoba primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) uz uvjet da je prošlo 14 dana od zadnje doze cjepiva, ali ne više od 4 mjeseca (kod cijepljenih Janssen cjepivom ne više od 2 mjeseca)

Za njih vrijedi pravilo: Trebaju se testirati odmah nakon zadnjeg kontakta te je preporučljivo da se testiraju 5-7 dana od kontakta komecijalnim brzim antigenskim testom za samotestiranje koji se temelji na uzorku brisa nosa ili BAT-om u ovlaštenoj ustanovi bez obzira na izuzeće od karantene.

Obavezno se strogo pridržavati mjera za sprečavanje širenja kapljičnih infekcija (nošenje kirurških ili FFP2 maski, držanje distance, izbjegavanje okupljanja, pojačana briga o higijeni) sljedećih 14 dana od zadnjeg kontakta.

Zdravstveni djelatnici i djelatnici u drugim ustanovama koji dolaze u kontakt s osjetljivim pojedincima, a pripadaju gore navedenim kategorijama također se izuzimaju od karantene ali se preporuča testiranje nakon bliskog kontakta učestalije, tj. odmah nakon rizičnog kontakta te svaka 3 dana i završno 14. dan nakon zadnjeg kontakta. Bez obzira što su izuzeti od karantene moraju konzistentno i bez iznimke koristiti FFP2 masku bez ventila, održavati fizički razmak u najvećoj mogućoj mjeri i voditi brigu o strogoj higijeni ruku radi sprječavanja mogućeg prijenosa infekcije na pacijente, korisnike domova i kolege. Takvi djelatnici ne smiju sudjelovati u zajedničkim aktivnostima pri kojima se skida maska (npr. zajedničke pauze za kavu, gablece, marende i sl). Ako se u tom razdoblju pojave simptomi, osobu treba odmah izolirati i uputiti na testiranje na SARS-CoV-2.

Neke osobe koje su preboljele COVID-19 ili cijepljene, a ne svrstavaju se niti u jednu od kategorija navedenih ranije, podliježu karanteni nakon bliskog kontakta u trajanju od sedam dana.

Bliski kontakti u kojih karantena traje sedam dana:

– osoba koja je preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) prije više od 4 mjeseca

– osoba primarno cijepljena (s 2 doze cjepiva koje se primjenjuju u dvije doze prije više od 4 mjeseca i kod cijepljenih jednom dozom Jannsen cjepiva, prije više od 2 mjeseca)

Karantena u trajanju od sedam dana, bez potrebe za testiranjem ako osoba ne razvije simptome. Ako osoba razvije simptome, potrebno je testirati brzim antigenskim testom (BAT). U slučaju pozitivnog BAT nalaza, osoba se podvrgava izolaciji u trajanju od deset dana, pri čemu se dan početka simptoma računa kao nulti dan. U slučaju negativnog BAT nalaza prekid karantene po isteku sedam dana, uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera kontinuiranog nošenja maske slijedećih sedam dana.

Idealno bi bilo da se osobe izuzete od karantene i osobe koje razviju simptome tijekom karantene testiraju BAT-om kod izabranog liječnika, koji može na temelju pozitivnog rezultata testa odmah osobi promijeniti status karantene u izolaciju.

S obzirom na očekivan velik broj zaraženih i bliskih kontakata zaraženih osoba, neće biti moguće zdravstvenim radnicima (epidemiolozima, školskim liječnicima, izabranim liječnicima obiteljske medicine, izabranim pedijatrima) kontaktirati sve zaražene osobe i njihove kontakte radi zdravstvenog nadzora.

Stoga apeliramo na savjesnost oboljelih građana da se izoliraju te obavijeste svoje bliske kontakte o potrebi karantene. Bliske kontakte molimo da se podvrgnu karanteni i jave svojem izabranom liječniku radi evidencije i daljnjeg postupanja (reguliranje bolovanja odnosno testiranje).

2. Prioritetne skupine za testiranje su:

2.1. Sve simptomatske osobe s postavljenom kliničkom sumnjom na COVID-19

S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije, glavni prioritet za testiranje su simptomatske osobe. PCR test, kad je god to moguće i kad dozvoljavaju kapaciteti testiranja i specifičnost situacije, treba koristiti kao prvi izbor testa za dijagnostiku u osoba koje imaju povećan rizk za razvoj teških oblika bolesti COVID-19. Osobu sa simptomima u koje se postavi indikacija za testiranje na COVID- 19 treba staviti u izolaciju do pristizanja nalaza (bez obzira radi li se o brzom antigenskom ili PCR testu).

Bliski kontakti simptomatske osobe koja čeka rezultate testiranja također ostaju u karanteni, naročito obiteljski kontakti i kontakti s posla ako su zdravstveni djelatnici i djelatnici u domovima, do prispijeća nalaza, osim ako pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene. U slučaju pozitivnog nalaza, oboljela osoba ostaje u izolaciji sve do ispunjenja kriterija za završetak izolacije (vidjeti točku 3.), a njezini bliski kontakti u karanteni ako ne pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene.

Uzimajući u obzir da je od početka školske godine znatno porastao udio školske djece među novooboljelima, podsjećamo na potrebu testiranja učenika kod simptoma koji mogu upućivati na COVID-19.

2.2. Bliski kontakti izuzeti od karantene

2.3. Asimptomatske osobe koje nisu bliski kontakt oboljeloga

Pri testiranju asimptomatskih osoba prednost treba dati osobama koje rade u zdravstvenom

sustavu, osobito u bolnicama te kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, prema epidemiološkim indikacijama.

a) Djelatnici zdravstvenih ustanova i djelatnici kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom prije povratka na posao, a na temelju trijaže (npr. anamnestički podaci o postojanju simptoma kompatibilnih s COVID-19, o sudjelovanju na većim okupljanjima na kojima se nisu poštivale mjere za sprječavanje širenja kapljičnih infekcija; sve to unazad 14 dana). Mjere za zdravstvene djelatnike su dodatno opisane u Odluci stožera civilne zaštite i zasebnim uputama HZJZ-a.

Mjere vezane uz djelatnike domova detaljnije su razrađene u Uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi.

Isti uvjeti se primjenjuju na učenike i studente na praksi u ovim ustanovama.

b) Bolesnici u kojih se planira hospitalizacija kao i bolesnici u kojih se planira provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka koji generiraju aerosol u specijalističko-konzilijarnoj ili bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Dodatno, i drugi bolesnici koji zahtijevaju medicinsku skrb, ali samo ako se na temelju trijaže procijeni visoki rizik izloženosti infekciji. Zbog nemogućnosti provođenja dijagnostike u zadanim rokovima kod svih pacijenata, zdravstvene ustanove ne mogu uvjetovati primitak pacijenata negativnim BAT ili PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito ako je dijagnostički ili terapijski zahvat hitan ili odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta (ovakvi su zahtjevi bolnica osobito problematični kod hospitalizacije nakon vikenda, neradnih dana i sl.). Ako zdravstvena ustanova ima BAT ili PCR dijagnostiku SARS-CoV-2, treba osigurati obavljanje dijagnostike takvim pacijentima u svojoj ustanovi, da se izbjegne opterećivanje sustava temeljenog na uputnicama izabranog liječnika.

Uputnice za testiranje učenika i studenata na praksi u zdravstvenim ustanovama i u socijalnoj skrbi izdaje nadležni liječnik školske medicine, učenika i studenata u učeničkim/studentskim domovima izdaje nadležni liječnik školske medicine ili izabrani liječnik te učenika i studenata kod drugih indikacija izdaje nadležni liječnik školske medicine (primjerice kod grupiranja bolesti u školi/ustanovi) ili izabrani liječnik.

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

3. Kriteriji za završetak izolacije oboljelih od bolesti COVID-19

Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba s virusom SARS-CoV-21 i prilagođene su potrebi održavanja funkcioniranja društva u uvjetima širenja visokozarazne omicron varijante te su podložne promjeni. Podaci za donošenje odluke o prekidu izolacije su datum pojave prvih simptoma i znakova bolesti i njihovo trajanje, odnosno datum testiranja (uzimanja uzorka) na SARS-CoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji virusom SARS-CoV-2. Početak simptoma bolesti, odnosno dan uzimanja brisa koji je pozitivan kod asimptomatskih infekcija, računa se kao nulti dan bolesti.

Prekid izolacije se prvenstveno temelji na kliničkoj slici i proteku vremena od početka bolesti, a iznimno na rezultatima testiranja.

I. Asimptomatski bolesnik s COVID-19

Za asimptomatske slučajeve COVID-19 završetak izolacije preporučuje se 10 dana nakon prvog pozitivnog testa/uzimanja uzorka na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma kao nulti dan.

Izolacija asimptomatskih osoba iz kategorija kontakata izuzetih iz karantene traje sedam dana, dok je preostala 3 dana potrebno dosljedno i pravilno nošenje maski u kontaktu sa drugim osobama, ograničiti kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od ozbiljne bolesti COVID-19 te pridržavanje drugih epidemioloških mjera.

II. Simptomatski bolesnik COVID-19 s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s blagom ili umjerenom kliničkom slikom COVID-19, koji nije imunokompromitiran preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i ima značajno poboljšanje (smanjenje) drugih simptoma COVID-19

– prošlo je najmanje 10 dana od prvog dana bolesti za osobe koje nisu izuzete od karantene ILI najmanje sedam dana od prvog dana bolesti za osobe iz kategorija izuzetih od karantene, dok je preostala 3 dana potrebno dosljedno i pravilno nošenje maski u kontaktu sa drugim osobama, ograničiti kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od ozbiljne bolesti COVID-19 te pridržavanje drugih epidemioloških mjera

III. Simptomatski bolesnik s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva intenzivnu skrb, preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19

– prošlo je najmanje 20 dana od prvog dana bolesti

IV. Teško imunokompromitirani bolesnik (npr. oboljeli od maligne bolesti na kemoterapiji, osobe koja duže razdoblje primaju visoke doze kortikosteroida (npr. prednizona > 20 mg/dan duže od 14 dana)/imunosupresivnih lijekova zbog svoje osnovne dijagnoze, primatelj transplantiranog organa/tkiva, osoba s HIV infekcijom i niskim vrijednostima CD4 limfocita (<200) ili drugim oblikom imunodeficijencije). Završetak izolacije preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika

– značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19 i prošlo je najmanje 20 dana od početka simptoma bolesti ILI osoba ima dva uzastopna negativna rezultata brisa RT-PCR testiranja na SARS-CoV-2 s razmakom od minimalno 24 sata, s time da je brvi bris uzet najmanje deset dana od početka bolesti i nakon što je bolesnik tri uzastopna dana afebrilan.

4. Za korisnike domova za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom primjenjuju se Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID19 za pružatelje socijalne usluge smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi.

Zadnje objavljeno