U utorak, 4. siječnja, u Pastoralnom centru oca Ante Gabrića u Metkoviću predstavljena je nova knjiga Blanke Matković i Stipe Pilića Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori – Geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu, prenosi IKA.
O knjizi, koja je objavljena u travnju prošle godine, govorili su fra Andrija Nikić i suautorica knjige Blanka Matković. Ovo je 55. njezino predstavljanje, počevši od svibnja prošle godine. Prvi put predstavljena je u Tomislavgradu 18. svibnja, nakon toga nastavili su sa još 11 predstavljanja u BiH, a potom u Hrvatskoj.
Jedno od tih predstavljanja, privuklo je i pažnju određenih krugova u Hrvatskoj. Bilo je to u Hrvatskom domu u Glini 16. srpnja, kad je Milorad Pupovac uputio dopis mjesnim vlastima u Glini zatraživši da se predstavljanje ove knjige zabrani. No to se nije dogodilo.
„Potom je objavio jedan tekst kojim je zatražio javno da nam svi hrvatski gradovi zabrane daljnja izlaganja, vjerojatno zato jer misli da još živi u Jugoslaviji ili možda zato jer je ovo Sjeverna Koreja, a ne hrvatska država, koja ih obilato financira. I to nije donijelo ikakav rezultat, štoviše pojedini hrvatski gradovi su se uključili u organizaciju naših predstavljanja – Popovača, Knin, Imotski“, naglašava Blanka Matković, te nastavlja, kako “na određen način dokazuje, da ova tema, iako prvenstveno u ovom trenutku prodire među hrvatski narod preko predstavljanja, ipak nailazi na plodno tlo i u pojedinom sredinama, na ovoj službenijoj razini”.
“To nije ona najviša državna razina, ali jest bar lokalna, pa zato i jest jedan važan početak s kojim smo jako zadovoljni”, istaknula je…
“Nakon Pupovčevog napada, na knjigu se osvrnuo i Stipe Mesić, nažalost, jedan od bivših hrvatskih predsjednika. Naime, tijekom proslave tzv. antifašističkog, a u stvari četničkog fašističkog ustanka u Srbu, krajem srpnja, Mesić se osvrnuo na ‘politička strašila’. Dakle, nije spominjao izričito naša imena, niti naziv naše udruge, pa čak ni naslov ove knjige, ali u trenutku kad je progovorio o ‘političkim strašilima’, ustvari je govorio upravo o ovom našem radu – o Jasenovcu, u tome poslijeratnom razdoblju, što ga je naročito uzrujalo”, dodala je Matković te nastavila: “Sad kad znam da Stipi Mesiću unosim nekakav strah u njegove noćne aktivnosti i snove, moram priznat da nam je to samo poticaj za daljnji rad, tako da će mu možda bit još gore kad dozna da pripremamo dopunjeno izdanje ove knjige, koja će bit objavljena u inozemstvu na engleskom jeziku!”
“U međuvremenu, dok se sve ovo događalo u Hrvatskoj, u ovu priču su se uključili četnički krugovi u Republici Srbiji. Prvi je istupio Savo Štrbac u dva navrata na srpskoj TV. Radi se o tzv. ministru informiranja tzv. SAO krajine. Štrbac je na srpskoj TV negodovao zato jer je meni ‘netko dopustio’ ići na doktorat u inozemstvo. Nije mi nitko dopustio, napravila sam to vlastitom voljom, nema mi tko što dopuštati! Uzrujala ga je naravno i ova knjiga! Toliko je bio uzrujan, da ga je tješila srpska voditeljica koja je, u namjeri da mu pomogne, pozvala četničku emigraciju da se obračuna, posebno sa mnom, jer živim u inozemstvu. Postojao je jedan takav pokušaj, a koliko je taj pokušaj obračuna bio učinkovit, pokazuje činjenica što sam večeras ovdje”, nastavila je Blanka Matković.
“Nakon toga, došlo je do manjeg zatišja, vjerojatno zato jer su se morali četnici fokusirati na desant na Cetinje. Taj desant u Crnoj Gori nam je pokazao zbog čega se digla tolika prašina oko ove knjige. Ovom knjigom raskrinkavamo upravo njihove ciljeve, stavljajući po prvi put ovom znanstvenom knjigom Jasenovac i jasenovački mit u kontekst velikosrpske ideologije i propagande, te umjesto da samo govorimo o Jasenovcu, čitavu tu priču resetiramo i vraćamo se na početak 19. stoljeća, te uz početnu analizu tog razdoblja hrvatske povijesti pokazujemo zbog čega je Jasenovac bio tako važna stavka velikosrpske ideologije već sredinom tog stoljeća, dakle skoro 100 godina prije osnivanja ratnog logora Jasenovac. U bitku se uključilo i glavno četničko gnijezdo, a to je Srpska akademija nauka i umjetnosti, istupila je njihova dopisna članica Mira Radojević, povjesničarka sa sveučilišta u Beogradu, koja je bila studentica Vasilija Krestića, koji je također član Srpske akademije nauka i umjetnosti”, pojasnila je Matković.
“Radojević se osvrnula na naš rad tekstovima koji su objavljeni na srpskim portalima sredinom studenog i stavila autore ove knjige na prvo mjesto najradikalnijih hrvatskih revizionista, a ono što je ju je posebno uzrujalo nije bio poslijeratni jasenovački logor – što je uzrujalo Stipu Mesića, Radojević je shvatila u čemu je opasnost ove knjige, a to je ono što se krije u podnaslovu ove knjige”, pojasnila je Matković i zaključila:
“Proteklih 76 godina hrvatski narod je bio lišen prava na istinu i na reviziju „serviranih istina“, a borba za istinsku slobodu istraživanja i reviziju kojom bi se raskrinkale partijske dogme i ustanovila što cjelovitija istina još je u povojima. Svi oni koji stanu na stranu demokratskih sloboda i znanstvenih objektivnosti, bivaju izloženi prijetnjama, vrijeđanjima i pritiscima kako bi ih se zaustavilo u objavljivanju povijesne istine. Među zločinima komunističkog režima nad hrvatskim narodom nisu samo naši pokojnici u stotinama grobišta diljem bivše Jugoslavije, nego i uporno održanje velikosrpskog mita o Jasenovcu, kojim se hrvatski narod nastoji obilježiti kao genocidan, te nedostojan života i vlastite Domovine”.
Ovo je samo djelić dvosatnog predstavljanja ove vrijedne knjige na kojem su nazočili brojni posjetitelji iz Metkovića, prenosi IKA.
Piše: Antonija Menalo / IKA
