Jutros, od 6 sati, na Veletržnici u Metkoviću traje akcija Državnoga inspektorata. Radi se o akciji koja se u posljednje vrijeme provodi na veletržnicama diljem Hrvatske.
Doznajemo da većina boksova jutros nije radila pa je tržnica bila poprilično pusta. U nadzor je stigla veća grupa tržišnih, poljoprivrednih, sanitarnih državnih inspektora, te zaštite na radu iz Splita i Metkovića. Akcija će se provesti i na tržnicama u Opuzenu i Pločama.
Ukupno u posljednja dva-tri dana u Metkoviću su pale 132 litre kiše po četvornom metru što je ukupno 10% ukupnih prosječnih godišnjih oborina.
Pred nama je vikend uglavnom bez oborina, ali s izraženom naoblakom i rijetkim ukazivanjem sunca. Zapuhat će jaka bura što će utjecati na osjetan pad temperature čija maksimalna dnevna vrijednost neće prelaziti 20 °C.
Kiša u obliku pljuskova je moguća u nedjelju popodne i tijekom noći na ponedjeljak.
Sljedeći tjedan će biti sunčaniji uz buru i bez većih promjena u temperaturi. Ukratko, nastupila je jesen!
Otkako je krenula izgradnja Pelješkog mosta, govori se o njegovom gospodarskom značaju za Pelješac i Korčulu, između ostalog i kako će se izgradnja odraziti na cijene nekretnina. One bi na Pelješcu i Korčuli, prema očekivanjima stručnjaka, trebale rasti. Međutim, rijetko kada se u istom kontekstu spominju nekretnine u Dolini Neretve, piše portal Južni.
Dolina Neretve je ostajala dosad van procvata nekretninskog tržišta Dubrovnika i njegove okolice iako je riječ o istoj županiji. Odvojeni Neumom, županijsko središte Dubrovnik, u kojem cijene kvadrata diktiraju i cijene u njegovoj okolici, i dolina Neretve imali su ogroman nesrazmjer kada je riječ o vrijednosti nekretnina.
I dok se Pelješki most gradi, usporedba cijena kvadrata najbolje oslikava ovaj kontrast. Pregledom internetskih oglasnika može se zapaziti kako se u okolici Metkovića stanovi mogu pronaći i po cijeni kvadrata čak i manjoj od tisuću eura dok se u samom Metkoviću, drugom najvećem gradu Županije stanovi uglavnom nude po cijenama od tisuću eura po kvadratu. Tržište nekretnina nije ni razvijeno pa se tako na jednom od najvećih oglasnika trenutno u Metkoviću nude tek tri stana s istaknutom, i jedan bez istaknute cijene. Tako se nudi stan od 60 kvadrata za 60 tisuća eura, 82 kvadrata za 80.500 eura i stan od 54 kvadratna metra za 62 tisuće eura.
U Pločama, kao još jednom centru doline Neretve, i njegovoj okolici, iako je riječ o području uz morsku obalu, cijena kvadrata tek su nešto veće nego u Metkoviću. Tako se npr. u samim Pločama nudi stan od 80 kvadrata za 112 tisuća eura, ali i stan od 83 kvadrata za 85 tisuća eura.
U Kominu se pak može pronaći apartman od 78 kvadrata za 62 tisuće eura, a novogradnja u Peračkom blatu od 52 kvadrata za 61 tisuću eura.
U isto vrijeme u Dubrovniku se kvadrat nudi za trostruko i četverostruko veću cijenu, ovisno o poziciji. Naravno, jednak je omjer i kad je riječ o cijenama građevinskog zemljišta, no zadržat ćemo se na usporedbama cijena izgrađenih stambenih kvadrata s obzirom da su one najvažnije za stambeno zbrinjavanje.
Više o ovome možete pročitati na portalu Južni.
Piše: Davor Mladošić
Foto: Lukica Prusac
U cijeloj Cetinskoj krajini u četvrtak je glavna tema kojom su se bavili čelnici i žurne službe gradova i općina, ali i građani, bio potres koji se dogodio u srijedu, u 21.57, s epicentrom pet kilometara ispod Kamešnice, magnitude 4,6 stupnjeva po Richteru i VI. stupnja intenziteta EMS ljestvice, piše Slobodna Dalmacija.
U četvrtak su se evidentirale nastale štete, koje su na prvi mah manjeg intenziteta, ali i liječio proživljeni strah, zbog kojega se veliki broj građana toliko uznemirio da su mnogi noć proveli izvan svojih kreveta, najviše u automobilima.
Prava drama događala se poslije potresa, a vezana je uz cjevovod kojim se voda iz akumulacije Buško blato dovodi na turbine HE Orlovac. Taj cjevovod je trenutačno izvan upotrebe jer se na njemu obavlja redoviti remont.
U trenutku potresa u cjevovodu je radilo pet radnika jedne zagrebačke tvrtke koja je kooperant HEP-a. Između njih i vanjskog dijela došlo je do prekida komunikacije.
Kako se kontakt s radnicima u cjevovodu, dugom 12.100 metara i promjera 5,5 metara, nikako nije mogao uspostaviti, došlo je do uzbune pa se krenulo s pripremama za spašavanje. Na svu sreću, nije se dogodilo ništa od crnih scenarija na koje se pomišljalo.
Upravo u vrijeme kada je oformljena spasilačka ekipa trebala krenuti, svih pet radnika uspjelo je, živi i zdravi, izići iz cjevovoda na njegovu sedmom kilometru, piše Slobodna Dalmacija.
Nediljko Kuran iz Kobiljače suši smokve upravo onako kako su to radili naši stari. Za dobru sušenu smokvu, naravno uz kvalitetan plod vrlo važne su i vremenske prilike. Dugotrajno sušno razdoblje bez kiše, kako bi se smokva mogla osušiti na prirodan način te dobiti zlatno-žutu boju, piše Dubrovački vjesnik.
Ova je godina išla na ruku proizvođačima smokava jer je čitavo ljeto bilo bez kiše, pa smokve nisu bile „napuhane“ i „vodene“ već slatke i ukusne.
Sušenje smokava je tradicija u neretvanskom kraju gdje gotovo da nema obitelji koja nema zasađeno barem jedno stablo smokve.
Ipak, neretvanska proizvodnja sušenih smokava je kap u moru prema potrebama za ovim voćem, pa se smokve uglavnom uvoze iz Turske, Grčke, Italije, Alžire, Maroke i Španjolske. Poslije masline, smokva je najraširenija voćka od Istre do Dubrovačkog Dubrovnika ali ipak se proizvode skromne količine.
Smokve kod nas uglavnom proizvode obiteljska gospodarstva bez većih preradbenih kapaciteta. Malo je voćnjaka smokve i uglavnom rastu pojedinačno ili po nekoliko desetaka stabala, često u okviru vinograda.
Proizvodnja smokava smanjena je i zbog promjena u prehrani budući da raste potrošnja drugog svježega voća na račun sušenoga i prerađenoga. Proizvodnja se zadržala na okućnicama zbog plasmana gotovo isključivo svježih plodova po izuzetno visokim cijenama (ljetos se po dalmatinskim gradovima smokva prodavala po cijeni od 50 do 70 kuna za kilogram).
– Proizvodnja smokava je veoma rizična jer ovisi o vremenskim prilikama. Ako u sezoni berbe bude kišnih razdoblja smokve propadaju. – reći će proizvođači smokava, piše Dubrovački vjesnik.
Statistike govore da Hrvatska uveze preko 500 tona suhih smokava dok istodobno imamo bogom dane uvijete za proizvodnju sušenih smokava diljem Dalmacije.
Europski stručnjaci predviđaju da će u narednom razdoblju, do 2025. godine doći do povećane potrošnje i rasta tržišta smokava u EU, što otvara mogućnosti za intenzivniju proizvodnju ovog mediteranskog voća u Hrvatskoj.
Osim izuzetno zdravih svježih smokava, predviđa se i rast potrošnje sušenih smokava, ali i različitih proizvoda koji sadrže ovo rajsko voće. Danas se sve češće od smokava pravi slatko, marmelade i pekmezi, rakije, likeri te u novije doba smokvenjaci i energetske pločice.
Piše: Stanislav Soldo / DV
Od četvrtka, 7.listopada 2021., nakon suglasnosti Osnivača i odobrenja Stožera zbog loše epidemiološke situacije u našoj Školi, odlučeno je da će se nastava za učenike od 5. do 8. razreda odvijati po modelu C (on-line nastava), obavijestili su iz OŠ Vladimir Nazor Ploče.
Za smjenu od 1. do 4. razreda nastava se odvija po modelu A (u školi) i tako će biti barem do 15. listopada, kažu u školi. Napominjemo da je jučer je u Pločama zabilježen veliki skok novooboljelih.
Iako je Ministarstvo poljoprivrede do sada više puta raspisivalo natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava kojima će se poticati rad poljoprivrednih organizacija kako bi poljoprivrednici lakše izlazili na tržište sa svojim proizvodima ali i jednostavnije nabavljali repromaterijal, novac ne dolazi u dolini Neretve jer ne postoje poljoprivredne zadruge i organizacije koje bi ga mogle iskoristiti, piše Dubrovački vjesnik.
Kroz operaciju 9.1.1 Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija kojoj je cilj cilju olakšati izlazak na tržište, a time i povećati konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, poljoprivrednicima je na raspolaganju 10 milijuna kuna na državnoj razini, no čini se da bi ova sredstva mogla zaobići dolinu Neretve, ali i Dubrovačko-neretvansku županiju.
Prihvatljivi korisnici su proizvođačke organizacije koje su priznate nakon 1. siječnja 2018. godine i kojima je odobren Poslovni plan od strane Ministarstva poljoprivrede.
Ukupan iznos potpore koji se može dodijeliti jednoj proizvođačkoj organizaciji iznosi 500.000 eura kroz pet godina, odnosno najviše 100.000 eura za poslovnu godinu u kunskoj protuvrijednosti.
Kako bi se novčana sredstva iskoristila u Neretvi, povjerenstvo za mandarine Dubrovačko-neretvanske županije organizira radionicu o udruživanju poljoprivrednika u proizvođačke organizacije koja će se održati u ponedjeljak, 11. listopada 2021. godine, u hotelu Merlot u Opuzenu s početkom u 10 sati.
Kako bi se postigla veća moć kolektivnog pregovaranja poljoprivrednika s drugim akterima u opskrbnom lancu, Europska unija podržava poljoprivrednike koji žele surađivati u proizvođačkim organizacijama kroz koncentriranje opskrbe, poboljšanje marketinga, pružanje tehničke i logističke pomoći svojim članovima te prijenos znanja i unapređenje upravljanja.
S obzirom da se nalazimo u novom Programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije (2021.-2027.), značajnu ulogu u ostvarivanju strateških ciljeva hrvatske poljoprivredne politike imat će upravo Proizvođačke organizacije. Provedba različitih tipova sektorskih intervencija provoditi će se u okviru odobrenih operativnih programa proizvođačkih organizacija sa svrhom ostvarivanja ciljeva u sektoru voća i povrća.
Piše: Stanislav Soldo / SD
Prema podacima s automatskim mete meteoroloških postaja Pljusak.com, najviše kiše u protekla 24 sata je na području od Vrgorca do Neretve je palo preko 80 litara kiše po četvornom metru što je uzrokovalo lokalne bujice, odnosno plavljenje nižih kota u dolini Neretve.
U Vidu je do 8 sati pala 84, a u Kominu 93 litara kiše. Prema DHMZ-u, u Metkoviću je palo 75 litara kiše.
Kada se tome pridoda 20-tak litara od prekjučer, u Neretvi je u posljednja dva dana palo preko 100 litara kiše po četvornom metru. Kako je pred nama još jedan ciklonalni dan, padaline s grmljavinom se očekuju tijekom čitavoga dana.
DHMZ je unutar sustava Meteoalarm izdao narančasto upozorenje za veći dio Jadrana, a u Dalmaciji se upozorava na nove obilne oborine, ponegdje do novih 90 litara.
Podno Velebita očekuju se orkanski udari bure zbog čega je izdano crveno upozorenje, udari će biti jači od 130 km/h.
– Oblačno s povremenom kišom, vjetrovito i razmjerno svježe. Oborina će ponegdje biti obilna, osobito u središnjim i gorskim predjelima te na jugu zemlje gdje će biti izraženih pljuskova s grmljavinom. Na Jadranu su moguća kraća sunčana razdoblja, uglavnom na srednjem dijelu. – prognoza je DHMZ-a.
Dalmaciju je je večeras u 21:57 pogodio jak potres. Prema prvim informacijama EMSC-a magnituda je bila 5.1 po Richteru.
Epicenter je bio 39 kilometara sjeveroistočno od Splita i 19 kilometara jugozapadno od Livna, na području planine Kamešnice. Osjetio se i u Dolini Neretve.
Jako podrhtavanje tla je trajalo nekoliko sekundi.
Deset dana od početka nekakvog službenog početka berbe madarina (24. rujna), otkupna cijena u otkupnim centrima je u padu.
Od ponedjeljka, 4. listopada, su formirane niže otkupne cijene. Za kalibre 1, 2, i 3 (prva klasa) cijena je između 3,20 i 3 kune po kilogramu, rijetki su zadržali 3,5 kune. Za kalibar 4 (druga klasa) cijena je između 1,8 i 1,7 kuna po kilogramu. Najsitniji kalibar 5 (treća klasa) se otkupljuje po cijeni od 1 do 0,5 kuna po kilogramu.
Pred nama je kišno razdoblje u kojem će biti otežana berba pa bi se zbog manjka robe na tržištu, otkupa cijena mogla korigirati prema gore.
