-

Objavljen zbornik radova u čast dr. sc. don Mile Vidovića pod naslovom ‘Što vama kažem, svima kažem!’

Prije nekoliko je dana u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću izišao zbornik radova pod naslovom Što vama kažem, svima kažem! u čast 85. godine rođenja dr. sc. don Mile Vidovića, svećenika crkvenoga povjesničara, autora 14 knjiga (11 autorskih i 3 uredničkih) te 54 članka i objave te dobitnika nagrada za životno djelo Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Neretvanima su najpoznatije njegove monografije župa Vidonje i Dobranje – Bijeli Vir te monografije Povijest župa doline Neretve, o neretvanskim sakralnim objektima, svećeništvu i redovništvu te župama. Široj je javnosti najpoznatije njegovo djelo Povijest Crkve u Hrvata.

Zbornik je uredio dr. sc. Ivan Armanda, znanstvenik iz Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža te se u njemu donosi 17 priloga 16 autora podijeljenih u tri cjeline: Dr. sc. don Mile Vidović i njegov znanstveni opus, Iz Crkvene povijesti Doline Neretve te Od sjevera do juga Lijepe Naše.

U njima su obrađene zavičajne (neretvanske) i crkvene teme te iznesen opširan osvrt na don Milin život i djelo s mnogo manje poznatih pojedinosti.

U nastavku iznosimo predgovor urednika Ivana Armande.

Dana 1. listopada 2020. msgr. dr. Mile Vidović navršio je 85. godinu života, a 29. lipnja ove godine navršava se 60. obljetnica njegova svećeničkoga ređenja. Zahvalan za njegovo svećeničko služenje i osobito za znanstveni rad, poglavito za proučavanje crkvene povijesti doline Neretve, Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću odlučio je zbornikom radova obilježiti te dvije njegove obljetnice. Posao okupljanja suradnika i uređivanja zbornik povjerenje meni. Rado sam se toga prihvatio iz zahvalnosti prema svečaru, mom nekadašnjem
gimnazijskom profesoru i ravnatelju, marnom crkvenom povjesničaru čijim se znanstvenim radovima često služim. Zbornik, kojega posvećujemo dr. don Mili Vidoviću i predajemo zainteresiranoj javnosti, ima sedamnaest radova, podijeljenih u tri šire tematske cjeline.

Prvi dio zbornika donosi dva članka o životu i znanstvenom radu svečara dr. don Mile Vidovića. Urednik zbornika donio je pregled Vidovićeva života s osvrtom na njegov znanstveni rad te bibliografijom objavljenih samostalnih djela, uredničkih izdanja, članaka, priloga i napisa, a Domagoj Vidović je istražio njegov doprinos onomastičkim istraživanjima.

U drugom dijelu zbornika pet je članaka koji se bave temama iz crkvene povijesti don Milina zavičaja, doline Neretve. Prvi u nizu tih radova, autorice s. Natanaele Radinović, zapravo je biblijske tematike, jer se bavi temom pastirstva u knjizi proroka Ezekiela. No, autorica na kraju rada proširuje temu i govori o crkvenim pastirima iz doline Neretve, osobito o misionaru o. Anti Gabriću. Fra Petar Lubina je u preglednom članku opisao vidljive tragove Gospine prisutnosti u dolini Neretve, tj. crkve, kapele i kapelice posvećene Majci Božjoj u tom kraju. Njihova brojnost i pobožnost neretvanskoga puka prema Blaženoj Djevici Mariji dopuštaju da se dolina Neretve naziva i Gospinom dolinom. Ta je dolina bogata i duhovnim zvanjima, među kojima su osobito brojna ženska zvanja, a njih je najviše iz svečarove rodne župe. Više od pola redovnica iz doline Neretve rođeno je u Vidonjama, odakle potječu i najstarije poznate neretvanske redovnice. Njihov bogat i plodni apostolat na raznim poljima opisala je s. Dolores Matić, a s. Estera Radičević posebno se
posvetila životu i djelovanju neretvanske redovnice s. Milene (Anke) Bebić iz Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa. Neretvanske teme u ovom zborniku zaključuje stručni rad Ivana Balte, koji je donio pregled podataka o matičnim knjigama neretvanskih župa pohranjenima u Nadbiskupskom arhivu u Spli­tu.

U trećem dijelu zbornika deset je radova koji se bave raznim temama iz povijesti Crkve u Hrvata, pri čemu se neki radovi naslanjaju na Vidovićeva istraživanja, produbljujući i nastavljajući ih. Vinko Tarbušković je, iznoseći najnovije spoznaje o tragovima poganskih kultova u starogradskom polju, pokazao njihovu vezu s formiranjem kršćanskih bogoštovnih mjesta, a don Slavko Kovačić je donio vrstan pregled školovanja dijecezanskoga klera u dijelu Dalmacije pod mletačkom vlašću do 1797. Vlč. Franjo Velčić opisao je život i djelovanje dr. Kvirina Klementa Bonefačića prije imenovanja splitskim i makarskim biskupom, Hrvoje Njavro je opisao društveno i crkveno djelovanje zadarskoga nadbiskupa Mate Garkovića, a Margareta Matijević istražila je prisutnost Dalmacije i Dalmatinaca, poglavito dalmatinskoga svećenstva i redovništva, u Dnevniku zagrebačkoga nadbiskupa Antuna Bauera.

Biografske je tematike i članak Ivana Pažanina o segetskom svećeniku don Petru Spiki s osvrtom na segetsku župu u Drugom svjetskom ratu i poraću, do početka šezdesetih godina 20. stoljeća kad je službu župnika preuzeo don Mile Vidović. Članak Ore Mušćet govori o konzervatorsko-restauratorskim radovima na pašmanskom samostanu sv. Kuzme i Damjana prema dnevnicima o. Benedikta Celegina, člana tog samostana. Njezin članak spada i u povijest redovništva, čime se bavi još nekoliko članaka u trećem dijelu zbornika.

Fra Ljudevit Anton Maračić opisao je turbulentno ali iznimno zanimljivo i plodno razdoblje iz povijesti samostana sv. Frane u Splitu od 1600. do 1800. godine, s naglaskom na ulogu franjevaca konventualaca iz splitskoga roda Andreis, Ivan Armanda opisao je povijest samostana dominikanskih picokara sv. Mihajla kraj Stona, a s. Maneta Mijoč veoma je detaljno opisala djelatnost redovnica Družbe sestara Služavki Maloga Isusa u središnjim (nad)biskupijskim ustanovama u Splitu.

Ugodna mi je dužnost zahvaliti svima koji su svojim znanstvenim i stručnim radovima obogatili ovaj zbornik te onima koji su omogućili da on ugleda svjetlo dana. Pritom posebno moramo istaknuti Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću i njegova dopredsjednika Ratka Krstičevića, dugogodišnjega don Milina prijatelja i suradnika. Izražavajući zahvalnost svima koji su doprinijeli objavljivanju ovoga zbornika, ujedno u njihovo ime čestitamo msgr. dr. Mili Vidoviću 85. rođendan i 60. obljetnicu svećeništva.

U spomena na Zvonimira Baloga: nagrađen rad učenice Nore Prusac ‘Ljuljačka na orahu’

U rodnom mjestu hrvatskog pjesnika Zvonimira Baloga, Svetom Petru Čvrstecu, održana je  3. Balogijada, krasnoslovno-likovni natječaj koji je organizirala PŠ Sveti Petar Čvrstec koja je u sastavu OŠ Grigor Vitez Sveti Ivan Žabno.

U kategoriji viših razreda osnovne škole za pet najboljih likovnih radova, prosudbeno povjerenstvo izabralo je rad Nore Prusac, učenice OŠ don Mihovila Pavlinovića, Ljuljačka na orahu.

Mentorica joj je bila Matea Jerkić, učiteljica likovne kulture, a njezin će rad biti objavljen u novom izdanju Balogove zbirke pjesama Nevidljiva Iva.

Na natječaj pristiglo je 430 likovnih radova inspiriranih motivima iz Balogova stvaralaštva.

 

Plenković najavio: Dok se ne cijepi 50 posto stanovništva, nema popuštanja mjera

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade osvrnuo se na aktualne teme. Vezano uz epidemiološku situaciju, kazao je da se pozitivan trend nastavlja, donosi Jutarnji.

Tjedni prosjek pao je na 198 i 11 puta je manji nego prije sedam tjedana. Vratili smo se na 18. kolovoza lani. Broj hospitaliziranih i onih na respiratoru je pao na razinu iz sredine listopada – kazao je i pripisao dobre brojke cijepljenju i pridržavanju mjera.

– No primjećujemo da se ritam cijepljenja u posljednje vrijeme usporio zbog smanjenog interesa imamo 40,8 posto cijepljenih odraslih prvom dozom. Stoga apeliram na sve da još potaknemo sve sugrađane da se cijepe jer je to jedini način da se vratimo u normalni život i ukinemo preostale mjere Statistika je neumoljiva, na 45 potvrđenih slučajeva jedna osoba će preminuti u roku od dva tjedna. To je ogroman rizik – kazao je Plenković.

– Cijepljenje je neusporedivo manji rizik, puno je ljudi umrlo, apeliram da budemo odgovorni, nemojmo dozvoliti da zemlje koje su bile manje uspješne u borbi protiv covida budu uspješnije zbog cijepljenja. Govorimo i o gospodarstvu, štitimo radna mjesta, primanja, svoju slobodu i pravo na normalan život. Bitno je da do kraja lipnja ostvarimo plan od 50 posto cijepljenih kako bi smo mogli ublažiti mjere. Inače ćemo u rizik staviti uspjeh turističke sezone i to potencijalno znači dodatan gubitak za hrvatsko gospodarstvo. Nemamo taj luksuz, potresi su nas koštali kao četiri pandemije. To su specifične okolnosti. Bitno nam je da se gospodarstvo oporavi. Ovo je ispit zrelosti cijelog društva, apeliram na mlade, vjerujte u znanost i cijepite se. – izjavio je Plenković.

Ni ovog ljeta neće biti sezonskog povećanja cestarine na autocestama

Ni ovog ljeta neće se primjenjivati sezonsko povećanje cestarine na autocestama Hrvatskih autocesta (HAC), prenosi Hina.

Zaključila je to u četvrtak Vlada, uz obrazloženje da se time želi dodatno pridonijeti porastu aktivnosti u turističkom i prometnom sektoru, u za njih najvažnijem razdoblju godine.

Pedijatar o ostavljanju djece u autu: ‘Ni pet minuta nije dobro, organizam se izlaže stresu‘

Zašto vrućine, koje su tek krenule, često mogu biti pogubne za djecu? Nakon tragične smrti petogodišnjeg dječaka koji je ostavljen u pregrijanom automobilu u Kninu, jasne poruke roditeljima poslao je pedijatar Milvoj Jovančević.

– Svaki takav slučaj je tragedija. To se događa u svakoj sezoni i mi vidimo zapravo jedan, dva ili tri slučaja. Znači, to je situacija na koju treba misliti. Vjerojatno i neki blaži slučajevi prođu ispod radara, tako da ovo definitivno nije rijetkost – rekao je za RTL dr. Jovančević pa objasnio što se zapravo događa s djecom kad ostanu zatvorena u automobilu.

– Jako je bitno razumjeti činjenicu da su djeca, za razliku od odraslih, u posebnom riziku. Naime, malo dijete – i to što je mlađe, recimo dojenče ili novorođenče koje se tek rodilo, ima sedam puta veću relativnu površinu kože, recimo, od mene. Dakle, govorimo o površini kože u odnosu na tjelesnu masu. To je velika površina s koje hlapi voda, a drugo, koža tako malenoga djeteta dvostruko je propusnija za vodu od odrasle osobe. Zato ta mala djeca vrlo brzo i vrlo lako dehidriraju. – upozorava pedijatar.

Stoga naglašava da se slobodno mogu koristiti klima-uređaji ili se vozila trebaju provjetravati kad se dijete vozi u autu.

– Klima-uređaj, naravno ako se koristi, treba biti sezonski dezinficiran. Ako dijete ima visoku vrućicu, najvažnije od svega je osigurati dostatan unos tekućine, odnosno vode – ističe dr. Jovančević.

Imao je poruku i za one roditelje koji smatraju da mogu ostaviti dijete u automobilu jer “imaju za obaviti samo nešto kratko”.

– Malodobno dijete ne smije se ostavljati niti jednoga trenutka bez nadzora. Što se tiče izloženosti ovakvim ekstremnim vrućinama, ni pet minuta nije dobro, nije zdravo. Jednostavno se cijeli organizam izlaže stresu. Prema tome, ako dijete treba s roditeljem skočiti u dućan – uzmite ga za ruku ili uzmite kolica, odvezite koliko god vam je to možda manje praktično, ali dijete zapravo treba staviti na pijedestal sustava cijele vrijednosti života jedne obitelji.

Ne mogu se ove stvari usput raditi. Treba uvijek nositi sa sobom dovoljno vode. Ako ne može raditi motor i ne može raditi klima-uređaj u autu, uvijek se mogu navlažiti nekakve pelene ili ručnik s vodom, dijete prebrisavati i osigurati dostatan unos tekućine – zaključuje pedijatar.

STIGLA ZADNJA POŠILJKA Za dva mjeseca bi trebala biti montirana cijela čelična konstrukcija Pelješkog mosta

U srijedu je u Komarni bilo zanimljivije nego inače. Brod Development Way iz Kine je dovezao posljednju pošiljku od 24 segmenta čelične rasponske konstrukcije predviđene u izgradnji Pelješkog mosta.

Do sada je na gradilište mosta u Komarnu i Brijestu stigao 141 čelični segment mosta. Ukupna vrijednost investicije je 526 milijuna eura.

– Mi procjenjujemo da ćemo tijekom dva mjeseca imati cijelu čeličnu konstrukciju montiranu. Sada je ona na nekih, s današnjim podizanjem koje imamo na stupnom mjestu S7, 75%, objašnjava Ivica Granić, voditelj radova na montaži rasponske konstrukcije Pelješkog mosta – CRBC za HRT.

Postavljanjem konstrukcije bit će završen najvidljiviji dio posla, no još mnogo toga treba napraviti.

– Predstoji ugradnja instalacija, odvodnje, elektroinstalacija, rasvjete mosta, opreme, ograda odbojnih, zaštitnih ograda od vjetra, popravak antikorozivne zaštite, postavljanje hidroizolacije i asfaltnog sloja, rekao je za HRT Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Sve to trebalo bi se završiti do kraja godine kada slijede ispitivanja i tehnički prijam.

NAJAVA Dani otvorenih vrata Udruge O. Ante Gabrić

Udruga Otac Ante Gabrić povodom Dana otvorenih vrata udruga 2021. koje kao i proteklih devet godina organizira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske poziva sve zainteresirane sugrađane da 11. lipnja 2021. godine posjete prostorije udruge u Sportskoj ulici br. 3, u vremenu od 8 do 17 sati i pridruže se nekoj od aktivnosti koje će se provoditi.

DANI OTVORENIH VRATA Udruge Otac Ante Gabrić:

  • 8 h – Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi
  • 9 h – Vježbajmo zajedno
  • 9,45 h – Kreativna radionica
  • 12-15 h – Izložba uradaka s radionica i informiranje o pomoći u kući, organiziranim dnevnim aktivnostima za starije te o ostalim projektnim aktivnostima i mogućnostima volontiranja u udruzi
  • 16 h – Tombola i druženje

Svrha  manifestacije Dani otvorenih vrata udruga je građanima i široj javnosti približiti programe i projekte od interesa za opće dobro koje provode udruge u Hrvatskoj, organiziranjem različitih aktivnosti u prostorima udruga ili izvan njih te otvaranjem vrata udruga svim zainteresiranim građanima.

Nema više biljega za vozačku i putovnicu, ukida se čak 50 pristojbi

Biljezi za vozačke i putovnice na listi su pristojbi koje se ukidaju u 2021. piše u srijedu Jutarnji list, ističući da će se rezanjem upravnih pristojbi prihod državnog proračuna smanjiti za oko 80 milijuna, kuna, a bez najviše novca ostaje MUP.

Ministarstvo financija u javnu raspravu uputilo je prijedlog Uredbe o tarifi upravnih pristojbi. Riječ je o revolucionarnoj uredbi, kojom će se količina tarifnih brojeva smanjiti s 95 na 58, odnosno za čak 177 raznoraznih dokumenata koji su vam potrebni od državnih vlasti nećete više morati plaćati upravne pristojbe, odnosno biljege.

Biljezi vam tako neće više trebati prilikom ishođenja vozačke i prometne dozvole, putovnice, prilikom ovjeravanja potpisa, za izdavanje rješenja o otvaranju tvrtke, za izdavanja novih isprava umjesto izgubljenih ili uništenih, za izdavanje odobrenja mjesta za izgradnju naftovoda, plinovoda, produktovoda, koji prolazi preko područja više općina…

Također se predlaže ukidanje svih katastarskih pristojbi, pristojbi u području odgoja, obrazovanja i sporta, vodnog gospodarstva, prilikom stjecanja nekretnina, u sferi zaštite kulturne baštine te pristojbe u području zaštite tržišnog natjecanja. To, naravno, ne znači da svi ti dokumenti nisu potrebni. Ovom uredbom ukida se plaćanje biljega za njihovo izdavanje.

U obrazloženju prijedloga uredbe navodi se kako će se ukidanjem, odnosno djelomičnim ukidanjem, upravnih pristojbi prihod državnog proračuna smanjiti za oko 80 milijuna kuna. Najveće rasterećenje za građane i gospodarstvenike, u visini od oko 69,3 milijun kuna, bit će u području unutarnjih poslova.

Prihod od katastarskih pristojbi bit će manji za oko 3,6 milijuna kuna, u području zdravstva za oko 2 milijuna kuna, a u vodnom gospodarstvu za oko 1,2 milijun kuna, donosi Jutarnji list.

FOTO/ VIDEO Prvoga dana plova do Kotora naši lađari su doplovili do Korčule

Prvi dan plova lađara Sv. Ilije od Metkovića do Kotora je uspješno završio u Korčuli. U pratnji je bio vojni brod Krka. Planirano je svakoga dana veslati oko deset sati, i to s dvije ekipe, jedna metkovska i jedna mješovita s HRM-om.

Prvi dio etape je uglavnom bila bonaca, a poslijepodne je zapuhao maestral koji ih je dopratio do Korčule…

U Korčuli je naše lađare gradonačelnica Nika Silić Marojević i Hana Turudić, direktorica TZ Korčule. Sutra naši lađari će veslati drugu etapu do Slanoga.

Anamarija Batinović je dobitnica Rektorove nagrade za izvrsnost, kao najbolja studentica Pomorskog fakulteta

Rektor Splitskog sveučilišta, prof. dr. sc. Dragan Ljutić, je 9. lipnja donio Odluku o dobitnicima Rektorove nagrade u akademskoj godini 2020./2021., a za postignuća u akademskoj godini 2019./2020. Među dobitnicima ove prestižne nagrade je i Anamarija Batinović iz Krvavca II, do jučer studentica Pomorskog fakulteta u Splitu, a sada mag. ing. pomorskog menadžmenta.

Naime, prošloga utorka je bila svečana promocija magistara inženjera i sveučilišnih prvostupnika Pomorskog fakulteta.

Anamarija je nagrađena za izvrsnost, kao najuspješniji student s prosjekom 5,0 u petoj godini diplomskog studija, smjer pomorski menadžment.

Pero Vidan i najbolja studentica Anamarija Batinović

Svečana dodjela Rektorove nagrade bit će u ponedjeljka, 14. lipnja u Splitu, u velikom amfiteatru Medicinskog fakulteta.

Foto: Tom Dubravec/SD

Zadnje objavljeno