Danas se na autocesti A1 kod Ploča zapalilo vozilo koje je prevozilo pošiljke s Korčule zaprimljene 21. i 22. prosinca, priopćila je danas Hrvatska pošta.
Vozač, srećom, nije ozlijeđen, ali vozilo je uništeno, zajedno sa svim pošiljkama u teretnom prostoru. Pošta se ispričava svim korisnicima čije pošiljke su uništene u požaru i zahvaljuje im na razumijevanju, navodi se u priopćenju.
Pošta poziva korisnike s područja Korčule koji su jučer i danas slali pošiljke da se jave službi za korisnike telefonski na 072 303 304 ili putem kontakt-obrasca kako bi ostvarili pravo na naknadu štete.
“Više detalja o događaju objavit ćemo sutra nakon svih potrebnih izvida”, stoji u priopćenju Hrvatske pošte.
Veliki broj građana BiH posljednjih nekoliko tjedana negoduje zbog otežanog ulaska u Republiku Hrvatsku, navodeći kako na graničnim prijelazima nailaze na brojne komplikacije. U svjetlu nedavnih upita koji su stigli na adresu naše redakcije, kontaktirali smo MUP RH kako bismo potražili najnovija važeća pravila za ulazak u ovu zemlju, piše Klix.ba.
Putnici iz Bosne i Hercegovine trenutno ne mogu putovati u Republiku Hrvatsku ako ne dokažu posebno opravdan razlog za putovanje i uz ispunjavanje epidemioloških uvjeta ulaska u RH, koji su propisani za državljane trećih zemalja.
Nadalje, iz MUP-a RH navode kako državljanima trećih zemalja, koji nisu članovi obitelji državljana članica schengenskog prostora i država pridruženih tom prostoru, niti su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća Europe 2003/109/EZ o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobama koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koje imaju nacionalne dugoročne vize, izuzev osoba iz točke II. ove odluke, ulazak u Republiku Hrvatsku odobrit će se samo u slučaju nužnih putovanja.
Iznimke koje se odnose na navedena nužna putovanja su:
zdravstveni radnici, istraživači u zdravstvu i radnici u brizi za starije osobe;
pogranični radnici;
osoblje u prometnom sektoru;
diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
putnici u tranzitu, uz obavezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska;
osobe koje putuju radi školovanja;
pomorci, ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje ovih dokumenata – detaljnije o tome pročitajte ovdje.
osobama koje putuju iz turističkih razloga te imaju potvrdu o rezervaciji ili uplaćenom smještaju u hotelu, kampu, kod privatnog iznajmljivača ili unajmljenom plovilu te drugom obliku turističkog smještaja ili su vlasnici kuća ili plovila u Republici Hrvatskoj, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje ovih dokumenata.
osobama koje putuju zbog osobnih/obiteljskih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes (ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati), ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje ovih dokumenata.
osobama za koje je donesena pozitivna odluka nadležnog tijela temeljem njihova zahtjeva za boravak/rad, uključujući i digitalne nomade, ulazak u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje ovih dokumenata.
Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obaveze posjedovanja jednog od navedenih testova/određivanja mjere samoizolacije.
Sve odluke koje objavljuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske možete pronaći ovdje.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 149 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađeno je 517 uzoraka.
Riječ je o 50 osoba iz Dubrovnika, 20 iz Župe dubrovačke, 19 iz Konavala, 17 iz Blata, 11 iz Korčule, 7 iz Lumbarde i Orebića, 6 iz Metkovića, 3 iz Kule Norinske, 2 iz Ploča i Vele Luke te 1 iz Dubrovačkog primorja, Opuzena, Pojezerja, Slivna i Stona.
Preminule su dvije osobe: jedna muška osoba iz Blata (rođ. 1943.g.) i jedna ženska osoba iz Slivna (rođ. 1930.g.).
Izliječene su 54 osobe: 18 iz Dubrovnika, devet iz Korčule, šest iz Metkovića, pet iz Blata i Konavala, četiri iz Vele Luke, dvije iz Ploča i Smokvice te jedna iz Slivna, Zažablja i Župe dubrovačke.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 29 osoba pozitivnih na koronavirus od čega tri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb. Dvije osobe su na respiratoru, a jedna na kisiku. U samoizolaciji je 978 osoba.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
U posljednje vrijeme se susrećemo sa sve više članaka koji upućuju na izlovljavanje liski u Neretvi do besvijesti, njezin nenormalno veliki broj u prošlosti koji je danas smanjen, a kao glavnog krivca neprestano se javnosti servira lov, odnosno krivolov. Je li je to točno?
U prošlosti Neretva je bila poznata po crnoj liski koja je bila njena glavna hraniteljica, ali nitko ne vuče poveznicu na to da se tada u Neretvi koristila močvara: od žetve botura za sture, žetve trstike za prehranu stoke i pokrivanje kuća, torova i štala do košenja jendeka i održavanja plovnih puteva. Danas je besmislena izjava da u Neretvi ljudi smetaju liski u močvari pravljenjem plana, održavanjem raznih jaruga i jendeka za lov jegulja. Glavna koncetracija lisaka i sve ostale barske divljači je upravo na jedinim otvorenim vodenim površinama koje rade ljudi.
Krivolova u Neretvi ima i ne poričem da nije prisutan, ali nije prisutan u tolikoj mjeri koliko ga mnogi predstavljaju nedovoljno informiranoj javnosti. Kada su se već ti isti koji prozivaju Neretvane uhvatili u koštac s krivolovom, zašto ne idu na područja gdje je njegova koncetracija veća nego konstantno operiraju na istom pograničnom području gdje im je lakše gledati sa ceste na lovačke plane, a ne boriti se s muljem i tršćakom neretljanskih blatija?
Liska je u Neretvi prisutna na svim otvorenim vodenim površinama. Od same rijeke Neretve koja protječe kroz gradove i naselja, do okolnih divljih i nepristupačnih blatija.
Niti jedne vrste ptica vodarica nema u tolikoj brojnosti kao u prošlosti, ali taj podatak se nigdje ne objavljuje. Ne objavljuje se također ni podatak da je danas prisutno više ptica, i po raznolikosti vrsta i po samoj brojnosti, nego prije 20 ili 30 godina.
Uporno se barata s brojem od 50 000 odstrijeljenih lisaka. Ne znam od kuda taj podatak ljudima koji to serviraju javnosti ali vjerojatni izvor te cifre je Državni zavod za statistiku u kojem, ako se odabere područje lovstva, nudi podatke o odstrijeljenim močvaricama (razne vrste!) u broju 50 000 (2018.), odnosno 60 000 (2019.). Ne znam koji je krajnji cilj ovog javnog blaćenja Neretve i njenih stanovnika pa i same tradicije, ali ovo dalje nema logike.
Besmisleno je uopće i komentirati više ovakve objave nakon izjave da je dalmatinski pelikan nestao iz Neretve radi krivolova.
U Neretvi niti jedna ptičja vrsta nije nestala zbog krivolova, niti će nestati u buduće vrijeme!
Piše: Nikola Menalo, student Lovstva i zaštite prirode
Kolači, fritule, kuhano vino pripremili su naši srednjoškolci za sve one koji su jutros došli na Trg kralja Tomislava na manifestaciju Turističke zajednice Ususret slatkom Božiću.
I ne samo to! znatiželjni su mogli dobiti i recepte za razne slastice. Na štandovima su bili izloženi razni božićni ukrasi udruga Prijatelj i Otac A. Gabrić. Kulija je na prodaju izložio svoje jaslice, kao i srednjoškolci svoje. Vidjeli smo i neretvanske ljute začine Charamanga i još puno toga. Prihod od prodaje je namijenjen u humanitarne svrhe.
U kulturno-zabavnom programu su nastupili učenici Srednje škole Metković i djeca iz dječjih vrtića Metković i Leut.
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga desne strane grada Metkovića (osim u ulicama Mostarska, Mlinska, Industrijska i A. Hebranga), da će danas, 22. prosinca 2021., od 11 do 12 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
Spora vožnja nije bezazlena, iza takvih vozača stvaraju se gužve, raste nervoza, ljudi kreću s neracionalnim pretjecanjima…
Uglavnom se priča o brzini, to je glavna tema svih rasprava o prometu… No, što je s vozačima koji su prespori, a mogu biti sigurnosni rizik. O tom fenomenu se malo govori, ali Zakon o sigurnosti prometa definirao je i ponašanje u tim situacijama. Spora vožnja nije bezazlena, iza takvih vozača stvaraju se gužve, raste nervoza, ljudi kreću s neracionalnim pretjecanjima, piše Revija HAK.
Dakle, u zakonu piše da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu.
Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Kazna za nepoštivanje ovih odredbi je 500 kuna.
Kada je brzina kretanja vozila iz prethodnog stavka manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim kada koristi žuto rotacijsko svjetlo. Kazna za nepoštovanje ove odredbe je 300 kuna. Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 40 km/h.
U prohladnom Gradskom parku večeras je temperaturu dizao legendarni rock sastav Zabranjeno pušenje.
Izvodeći u dvosatnom koncertu stare hitove iz 80-tih i 90-tih, kao i one nešto ‘svježije’, Sejo Sexon (Davor Sučić) je ugrijalo dlanove publike koja se odavno nije okupila u takvom broju oko kruga u parku.
1 of 10
Izdvojili smo pjesmu o Pišonji i Žugi (jedan od aktera ove legendarne pjesme Zabranjenog pušenja, Predrag Žustrić Žuga jedno je vrijeme živio u Metkoviću!)…
U sklopu programa manifestacije Prosinačke svečanosti u Gradskome kulturnom središtu Metković u srijedu, 22. prosinca, s početkom u 20 sati Dubrovački simfonijski orkestar će održati koncert-
Nastupit će Gudački komorni ansambl DSO-a, Brass & Percussion septet DSO-a, Ivan Hut (dirigent), Roko Radovan (tenor) i Vid Veljak (violončelo).
Ulaz je slobodan, a potrebno je predočiti EU digitalnu COVID potvrdu, potvrdu o preboljenju koronavirusa ili negativan test na koronavirus. Iznimka su djeca mlađa od 16 godina, osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti o sebi te osobe kod kojih postoje kontraindikacije za cijepljenje ili za dovršetak cijepljenja, a što se dokazuje liječničkom potvrdom.
Organizator koncerta je Ustanova za kulturu i sport Metković, a održava se uz potporu Grada Metkovića i Dubrovačko-neretvanske županije.
Posljednjem kolu XCZLD-a u 2021. godini na Čiovo u mjesto Žedno je u organizaciji BK Kairosa iz Trogira održana utrka XCO Žedno 2021.
Provjereno dobar domaćin nam je i ovaj put pripremio odličnu stazu sa prelijepim singlovima i makadamskim putevima na kojima su se članovi BK Metkovića odlično snašli i postigli odlične rezultate. Na kraju 13 osvojenih medalja što je ujedno i novi klupski rekord osvojenih medalja na jednoj utrci.
Ana Petković nas je ponovo razveselila zlatnom medaljom u kategoriji U9, dok je kod dječaka Duje Krstičević došao do brončane medalje, a Mario Marević na kraju 7.
U uzbudljivoj završnici kategorije U11 Iva Dominiković se ponovo popela na najveću stepenicu postolja osvojivši zlatnu medalju, a iza nje su u foto finishu prošle kao srebrena Cvita Talajić i brončana Erika Malezija. Odličnom vožnjom Eva Talajić stigla je do 4. mjesta, dok su Nina Jelčić i Tea Jelčić ciljem prošle kao 6 i 7. U konkurenciji dječaka Antonio Krstičević srebreni, Zvonimir Mateo Zloić 6, Stipe Boras 7 i Ivan Petković 8.
Kategorija U13 opet u znaku BK Metković. Kod cura Lara Bokšić zlatna, a u leđa su joj gledale srebrena Josipa Ivanković, brončana Gabrijela Marević i 4. Lea Galić. Vrhunskom vožnjom Mate Krstičević je u konkurenciji dječaka došao do zlatne medalje, Jure Vištica srebreni, a David Leontić četvrti.
U kategoriji U 15 Marko Talajić je ciljem prošao kao 6.
U glavnoj utrci brončane medalje za Dajanu Čotić (žene 30+) i Dalibora Talajića (e bike). Violeta Vištica četvrta u kategoriji žene 30+, a u kategoriji 30-40 Pero Primorac (13), Marijo Krstičević (14) i Frane Vuica (15).
Veliki uspjeh ostvarili su i članovi BK Ljubuškog o čijim treninzima se brine naš Dado Talajić. Dragana Matić je u kategoriji U15 premoćno osvojila zlatnu medalju, dok je Petar grgić došao do brončane medalje u kategoriji U13.
Ovim rezultatima BK Metković je 2021. godinu okončao kao najbolji klub XCZLD-a u konkurenciji dječjih kategorija, dok se u seniorskom poretku popeo na odlično 5. mjesto ukupnog poretka. Nastavak sezone zakazan je za 15.01.2022.g. kad će MTB elita brusiti svoje vještine na otoku Hvaru, gdje će nas BK Teuta ugostiti u 6. kolu XCZLD-a
