-

VIDEO Kinezi se pohvalili Pelješkim mostom i istaknuli njegov značaj za Hrvatsku – otkrili su i kad će biti dovršen i pušten u promet

Na YouTube kanalu Kineske globalne televizijske mreže (CGTN) objavljen je videoprilog o gradnji pelješkog mosta za koju je zaslužna kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), donosi Slobodna Dalmacija.

Autori videa podsjećaju da je most spojen 28. srpnja, navode njegovu dužinu (3940 m) i značaj za Hrvatsku, u smislu osiguranog kontinuiteta teritorija RH.

Podsjeća se i na to da se gradnja mosta smatra probojem u kooperaciji Hrvatska-Kina i primjerom Hrvatska-Kina-EU suradnje.

Prema videu most će biti dovršen i pušten u promet u lipnju 2022. godine.

POREZNE MUKE PAUŠALACA Ljudi su revoltirani! Budu li ih maltretirali, zatvorit će obrte i otvoriti ih negdje vani

Oko 50.000 upitnika koje je Porezna uprava poslala paušalnim obrtnicima, mogli bi pokrenuti novi odljev ljudi iz zemlje.

Naime, poreznici su najavili pojačani nadzor radi otkivanja prikrivenog nesamostalnog rada i poslali na adrese obrtnika koji posluju kao paušalci, po jednostavnijem i povoljnijem sustavu oporezivanja, upitnike za utvrđivanje obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, piše Slobodna Dalmacija.

– Ljudi su revoltirani. Ako ih budu maltretirali, zatvorit će obrte i otvorit će ih negdje vani. Recimo, u upitniku je postavljen kriterij za nesamostalni rad po kojem paušalni obrtnik ne smije imati 50 i više posto prometa od jednog klijenta što je suludo. Što je s onima koji tek počinju raditi, normalno je da ima jednog do dva klijenta pa će taj kriterij uvijek biti probijen.

Te su upitnike izlobirale velike IT firme jer gube radnu snagu, ljudi pronalaze direktno partnere s kojima bi radili na određenim projektima u Americi i unutar Europske unije. Ne znam kako će to proći, ali znam da su neki paušalci rekli da će seliti iz Hrvatske pa raditi negdje drugdje ili će otvoriti vani obrt pa ćemo plaćati tamo poreze a Hrvatska će eventualno dobiti porez kod isplate dobiti – objašnjava Vesna Varšava iz Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske.

Varšava nam kaže kako su poreznici slali upitnike širokom spektru paušalaca pa su ih primili i neki frizeri kod kojih nema nikakvog govora o nesamostalnom radu. Navodno je poslano 50.000 takvih upitnika, a krajem rujna je u Hrvatskoj bilo 3300 takvih obrta iz IT sektora s tim da nisu svi oni paušalni obrtnici. Jer, paušalci mogu biti samo oni koji imaju do 300.000 kuna godišnjeg prometa.

– Ako je netko tek otvorio obrt i radio samo za jednog klijenta utvrdit će da nije samostalni obrtnik nego zaposlenik. Razrezat će mu mirovinsko za prvi i drugi stup i porez na dohodak Što je na 300.000 kuna nekih 88.000 kuna mirovinskog doprinosa i poreza na dohodak, a sada primjerice plaćaju mjesečni po 1340 kuna doprinosa. Krenula hajka na paušalce, a IT sektor neće dobiti na ovakav način radnu snagu. Ljudi su revoltirani – ističe Varšava.

Prema njezinim iskustvima građani su najviše otvarali tvrtke u Estoniji, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu prije Brexita. Nakon što se dobije e-Residency, u Estoniji sve ide online, a u Irskoj je nešto malo ipak kompliciranije jer se u zadnje vrijeme dosta toga provjerava – objašnjava Varšava čiji se je klijent prebacivao iz Ujedinjenog Kraljevstva u Irsku i gotovo je mjesec dana čekao VAT- broj koji se u Hrvatskoj dobije za dan, dva.

– Kod nas je najgora birokracija i pravna nesigurnost, postoji hrpa zakona koje inspektor na terenu može tumačiti i ovako i onako, ne možete procijeniti što vas čeka za godinu – dvije. Zbog toga ljudi najviše odlaze. Primjerice, klijent iz Irske mi je rekao da za troškove do 70 eura ne mora imati dokaz i račun nego je dovoljno da na izvidu banke označi što je taj trošak, što je nevjerojatno za naše prilike gdje se svaka kuna kontrolira – navodi Vesna Varšava.

Kada izlaze indeksi i ljestvice lakoće poslovanja ili konkurentnosti u svjetskim okvirima Hrvatska pobire loše plasmane, uglavnom zbog efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova, opterećenja vladinim propisima, poduzetničkoj klimi…

– U komunikaciji s hrvatskim poduzetnicima kao najčešći motiv otvaranja poduzeća na pojedinom tržištu, neovisno radi li se o onom unutar zajedničkog EU tržišta ili na trećim tržištima je povećana vidljivost i lakši ulazak na pojedino konkretno tržište. Otvaranje tvrtke na pojedinom tržištu doprinosi prepoznatljivosti, još uvijek postojanje pravnog subjekta registriranog na tržištu na kojem se posluje subjektivno doprinosi povjerenju kod potencijalnih klijenata. Drugo je pitanje tvrtki koje dugoročno prekogranično pružaju usluge, osim referenca i vidljivosti, da otvaraju podružnice i radi administrativnih razloga i poreznih obaveza koje mogu proizlaziti iz njihove poslovne aktivnosti.

U posljednjih nekoliko godina pojedini IT poduzetnici (fizički i pravni subjekti) registrirali su tvrtku u UK, SAD-u, Estoniji, prema dosadašnjim povratnim informacijama tvrtki radi brzog postupka i jednostavne birokratske procedure te mogućnosti da sve odrade digitalnim putem, pojedini radi poreznih olakšica te stoga što strana adresa na nekom eminentnom tržištu može koristiti za probitak na inozemnom tržištu ili pronalaženje investitora kojima je prihvatljivije ulagati u zemlje poput SAD-a ili Velike Britanije – rekli su nam u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

O nekim od razloga odlaska poduzetnika iz zemlje nam je dr. Damir Novotny kazao kako se ne radi samo o troškovima poslovanja i poreznim opterećenjima i da postoje suštinski problemi u tome da nismo uređeni kao tržišna zemlja. Veli, kod nas je problem što Porezna uprava ima visoke ingerencije i iznad je ekonomskog sustava što nije običaj u drugim zemljama gdje je Porezna uprava samo jedan od aktera i država nije iznad privatnog sektora. U tom smislu je uloga Porezne uprave u Hrvatskoj drugačija nego u Europskoj uniji.

– Kod nas postoji poseban zakon, opći porezni zakon koji dozvoljava Poreznoj upravi da sama određuje kazne i ako se odlučite žaliti na te kazne, a to najčešće budu drastične kazne i vrlo se rijetko događa da neka viša instanca unutar Porezne uprave poništi nalaz poreznog inspektora, a možete se žaliti samo u Poreznoj upravi jer izvan nje ne postoji viša žalbena instanca. U drugim zemljama se na nalaze Porezne uprave žalite sudu koji je nezavisan i od vas i od države, dok mi imamo relikt otomanskog poreznog sustava gdje kadija tuži i sudi, takav sustav ne postoji nigdje u Europi.

Mala poduzeća u Njemačkoj slučajnim uzorkom dolaze na red za kontrolu svakih 14 godina, a velika poduzeća se redovito kontrolira, a kod nas je suprotno, velika poduzeća se gotovo nikad ne nadzire, a male se poduzetnike maltretira dan i noć. Cijeli niz propisa smo preuzeli nekritički iz socijalističkih vremena. Tako imamo sustav neprilagođen najboljoj praksi tržno orijentiranih ekonomija – ističe ovaj ekonomist.

Dr. Novotny kaže da se među novim članicama EU-a najlakše posluje u Češkoj i Slovačkoj koje imaju najmanju regulativu za velike kompanije koje investiraju i otvaraju nova radna mjesta te takve investitore oslobađaju poreznog tereta i po desetak godina samo da održavaju radna mjesta i kupovnu moć stanovništva.

– U Srbiji su iz ekonomskog sustava uklonili Finu, odnosno bivši SDK, od bivših jugoslavenskih zemalja Hrvatska ima taj relikt iz socijalističkih vremena koji ima logiku apriorne, ex ante kontrole a ne ex post kontrole ekonomskih procesa. Slovenija je sve promijenila i privukla veliki broj međunarodnih investitora koji slovenski ekonomski prostor ne razlikuju od prostora u svojim zemljama.

Kod nas tako problem nije samo pitanje birokracije nego cijelog ekonomskog sustava čija tranzicija nije završena i brojnih propisa koji se sve reguliraju, od toga kako se voda pije do toga još se još uvijek moramo potpisivati da smo došli na posao – veli dr. Damir Novotny.

Da vaš dom iznova oživi – objesite slike!

Foto: Unsplash,com

Volite slike i želite ih izložiti? Dobra ideja! Jer zidovi bez slika izgledaju beživotno. Umjetničke slike ne moraju biti preskupe, a oplemeniti će svaki prostor.

Zidovi ne trebaju izgledati beživotno. Možete iskoristiti slike, postere, fotografije, reprodukcije ili čak razglednice, i učiniti život mnogo ugodnijim. Međutim, postoji nekoliko pravila kojih se trebate pridržavati kako biste osigurali uspješan aranžman. Pustite se inspirirati, a mi ćemo vam pokazati neke ideje za vješanje vaših slika i drugih uramljenih rukotvorina ili fotografija.

Objesiti slike, ipak, nije tako lako. Teško da je išta dosadnije od slika koje vise krivo ili nisu pravilno pričvršćene.

Foto: Unsplash,com

Prije nego počnete, imamo nekoliko savjeta kako izbjeći najčešće greške i uspješno dizajnirati zid sa slikama:

  • Ne morate kupovati skupe slike, kako bi njima ukrasili svoj dom. U internet trgovinama mogu se naći divne slike po povoljnim cijenama, a tu su i fotografije koje možete uramiti, umjetničke reprodukcije i posteri.
  • Izbor okvira za slike je vrlo važan, jer ga možete integrirati kao ukrasni element u cjelokupni dizajn sobe. Okvir ne samo da nudi zaštitu, već može podržati ili mijenjati učinak slike. Ovisno o vrsti, daje slikama veću dubinu, razgraničava ih, ili povezuje u cjelinu. Povijesne slike uklapaju se uz raskošan okvir, dok moderne, kao i reprodukcije i fotografije, bolje idu uz jednostavnije okvire.
  • Slažu li se slike sa vašim namještajem? Objesite li malu sliku iznad masivnog komada namještaja, ona će se izgubiti u prostoru. Ni obrnuto ne izgleda baš dobro. Sve treba biti usklađeno, u veličini, ali i u boji, ili jednom tonu boje koji će povezati sliku sa namještajem. To možete postići detaljima, kao što su jastuci, u nekoj od boja sa dominirajuće slike.
  • Objesite slike tako da se mogu idealno vidjeti – oko razine očiju. Pazite da trećina slike ili slika, bude iznad razine očiju, a dvije trećine ispod.
  • Imajte na umu, da se prigušene boje dobro uklapaju u tamne kutove, dok svijetli predmeti, s druge strane, trebaju svjetlost.

Savjet: slijedite smjernicu muzeja koja kaže da središte slike treba biti na razini 1,45 – 1,65 metara iznad tla.

Vaše slike možete rasporediti na više načina, u organizovane cjeline:

  • Vodoravno – idealni razmak bi bio oko 5 cm. Horizontalna osnovna linija donosi vizualni mir, čak i sa različitim formatima slika.
  • Kvadrat – jasan geometrijski raspored stvara sklad. Jednoobrazni formati uvijek su obješeni na istoj udaljenosti od kvadrata bilo koje veličine. Savršeno za slike iz serije.
  • Krug ili elipsa – najveće slike postaju fokus, dok ostale vješamo u zamišljeni krug oko njih.
  • Galerija – ovo je više profesionalno rješenje, pogodno za preurjeđivanje, kada slike vješamo o žičano uže.

Savjet: pravokutnik odgovarajuće boje, oslikan na zidu iza skupine slika, naglasiće sklad i cjelokupni dojam, i na divan način povezati slike u cjelinu.

Vjerujemo da vam neće nedostajati inspiracije i želje da vašem domu podarite nov, moderan i profinjen izgled. U internet trgovinama postoji zaista bogata ponuda slika na platnu, kao i reprodukcija ili postera, po veoma povoljnim cjenama – uvjerite se sami!

Opuzenski komunalci dobili novo vozilo za odvojeno prikupljanje otpada

Danas je svečano izvršena primopredaja komunalnog vozila za prikupljanje otpada zapremnine 16 m³ za Čistoću Opuzen d.o.o.

Vozilo je namijenjeno za odvojeno prikupljanje korisnog otpada (papir, plastika, biootpad i dr.)i vrijedno je više od milijun kuna.

Nabavljeno je u okviru provedbe projekta Nabava komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada. Gradonačelniku Ivanu Matagi i direktorici Čistoće Opuzen d.o.o. Ivanki Zonjić ključeve novog vozila predao je Damir Tomašević ispred tvrtke Gradatin d.o.o.

Projekt vrijednosti 1.271.662,37 kn bez PDV-a sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.080.913,01 kn, a Čistoća Opuzen d.o.o. u iznosu od 190.749,36 kn kroz kapitalnu donaciju Grada Opuzena.

Čistoća Metković dobila novo vozilo za odvoz smeća

Čistoća Metković d.o.o. je nabavila novo vozilo za skupljanje otpada zapremine 7 m3. To je prvo vozilo od ukupno dva vozila koje je Čistoća Metković d.o.o. ugovorila u sklopu projekta sufinanciranog sredstvima iz EU fondova – Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Vrijednost danas isporučenog vozila je 654.502,00 kn + PDV.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.890.437,50 kn bez PDV-a, od čega je sufinancirano 1.217.277,40 kn, a što se odnosni de minimis potporu koja se dodjeljuje projektu. Stopa sufinanciranja projekta je 64,3913063 % ukupno prihvatljivih troškova projekta – KK.06.3.1.18.0095.

Opuzen dobio novu ribarnicu na Gradskoj tržnici

Jutros je na Gradskoj tržnici u Opuzenu Čistoća Opuzen d.o.o. službeno otvorila novu ribarnicu.

Radi se o modularnoj montažnoj ribarnici koja je financirana u okviru Mjere 2.2. iz LRSR FLAGA-a Južni Jadran. Događaju su prisustvovali gradonačelnik Ivan Mataga i savjetnica župana Žaklina Marević.

 

Don Roko Glasović je novi dubrovački biskup

Na današnjoj konferencija za medije javnosti se obratio apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije, riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić koji je objavio kako je novi dubrovački biskup, svećenik Šibenske biskupije, don Roko Glasnović.

– Radosna vijest koju sam danas pozvan objaviti i mene osobno raduje, a vjerujem i Dubrovačku biskupiju koja više od godinu dana čeka tu vijest, a to je da je Sveti otac imenovao novog biskupa. On je jedan od mojih učenika, bio sam odgojitelj u bogosloviji više godina i kroz ovo cijelo vrijeme imamo različite službe i koje su omogućavale da se susrećemo. On je svećenik Šibenske biskupije msgr. Roko Glasnović koji je mlad, ima godina koliko sam ja imao kad sam došao Dubrovački biskupiju. Očekujem da će pred njim biti dug put u zajedništvu s vama u kojemu će vršiti službu pastira ove Biskupije. Molim vas da radosno odzvoni vaš pljesak kojim ćemo pozdraviti novog biskupa – kazao je Uzinić, zahvalivši papi Franju i Šibenskoj biskupiji na daru vjernicima Dubrovačke biskupije.

Mons. Roko Glasnović, novi dubrovački biskup

Generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić pročitao je informacije o novom biskupu rođenom 2. srpnja 1978. godine Šibeniku od oca Nikole i majke Marije.

Osnovnu školu pohađao je u Janjevu i Šibenik, a srednju tehničku školu u Šibeniku. Služio je vojni rok ’97. i ’98., jednu godinu je studirao na Pravnom fakultetu u Splitu. Kasnije je studirao Teologiju. 5. prosinca 2004. godine je zarađen za đakona i iduće godine za svećenika. Na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu 2008. magistrirao je pastoralnu teologiju. U Šibenskoj biskupiji obnašao je nekoliko službi. Među ostalim, bio je osobni biskupov tajnik, biskupijski ekonom te član biskupijskog svećeničkog vijeća i biskupijskog zbora savjetnika. Također je član Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj.

Jeste li među njima? Od srijede još 120.000 ljudi ima pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje

Još oko 120.000 ljudi od 1. prosinca imat će pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Vlada je u listopadu prihvatila prijedlog Silvana Hrelje da se cenzus po članu kućanstva podiže na 2000 kuna, a za samce na 2500. To je za obje kategorije rast od 400 kuna.

Ministar zdravstva VIli Beroš rekao je da će dodatnih 120.000 ljudi dobiti pravo da im dopunsko zdravstveno osigiranje ide na teret države. Uglavnom se radi o umirovljenicima. Pravo im počinje s 1. prosincem ove godine, piše Dnevnik.hr.

Javiti se HZZO-u sa zahtjevom

Na stranicama HZZO-a piše kako će za osiguranike za koje ima sve potrebne podatke navedeno pravo utvrditi po službenoj dužnosti te će osiguranici policu nesmetano moći koristiti i nadalje. No što ako nije?

“Ako vam Zavod nije utvrdio pravo po službenoj dužnosti, a smatrate da biste to pravo mogli ostvariti po navedenim zakonskim izmjenama, slobodno se obratite HZZO-u podnošenjem zahtjeva putem tiskanice, koju treba popuniti i dostaviti HZZO-u poštom ili na jednu od e-mail adresa, čiji popis se nalazi ovdje”, napominju i dodaju: “Osim e-mailom, možete se radi utvrđivanja prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret sredstava državnog proračuna RH obratiti i u nadležni regionalni ured, područnu službu ili ispostavu HZZO-a.”

Tko još ima pravo?

No osim njih, pobrojane su i još neke kategorije koje imaju pravo na plaćanje premije dopunskog osiguranja na teret državnog proračuna.

To su osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja ako je riječ o muškarcima. Žene za to krv moraju dati 25 puta.

Pravo na to imaju i redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina.

Kako doći do tog prava?

Odgovarajućom potvrdom, odnosno rješenjem nadležnog tijela.

“Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Centra za socijalnu skrb i sl., potvrdom zdravstvene ustanove o darovanom dijelu ljudskog tijela u svrhu liječenja, potvrdom Hrvatskog crvenog križa ili Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu o broju darivanja krvi, potvrdom nadležne obrazovne ustanove o redovnom školovanju odnosno studiranju, dokazom da ispunjavaju uvjet prihodovnog cenzusa, a u skladu s Pravilnikom o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna”, objašnjava HZZO.

Što se sve smatra prihodom?

Svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.

U prihod se uračunava naknada za bolovanje, novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljinim i roditeljskim potporama (osim jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete), naknada za nezaposlenost, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima.

U Zavodu naglašavaju kako se prihod umanjuje za iznos koji član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji.

Dohotkom se smatraju plaća i drugi oporezivi primici za rad ostvareni od poslodavca umanjena za izdatke prema propisima o porezu na dohodak, mirovina, dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina…

Zatim dobit ostvarena od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz ranijih godina, dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu, dohodak od dividenda i udjela u dobiti, dohodak od osiguranja te dohodak od povrata doprinosa plaćenih na dio osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa.

Koje papire trebam nabaviti?

Postoje dokazi o visini prihoda koje HZZO pribavlja po službenoj dužnosti i oni koje je osiguranik dužan dostaviti sam.

Zavod po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o visini mirovine ostvarene u RH, visini dohotka (riječ je o podacima Porezne uprave), visini naknade zbog nezaposlenosti visini primitaka ostvarenih prema propisima o socijalnoj skrbi, visini drugih novčanih prava ostvarenih prema propisima o mirovinskom osiguranju, o doplatku za djecu, o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Osiguranik sam dostavlja dokaze o visini plaće ostvarene kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu o visini mirovine ostvarene u inozemstvu.

Kućice su u Gradskom parku: poznati su termini koncerata Zabranjenog pušenja i Klape Iskon

U Gradskom parku su jučer postavljene četiri od pet kućica koje su zakupljene nakon provedenoga natječaja. S radom bi trebale početi 5. prosinca (nedjelja). Šesta kućica je u ponudi do 3. prosinca.

Što se tiče programa manifestacije Božić u Neretvi koji bi se trebao odvijati u Gradskom parku, najavljeni su kao izvođači Klapa Iskon, Zabranjeno pušenje, Narona, Branko Medak, Versi, grupe Narona i Preko. Međutim, sve će ovisiti o epidemiološkim mjerama.

Za sada je predviđeno da Klapa Iskon nastupi 10. prosinca, a Zabranjeno pušenje 21. prosinca 2021.

Još nisu definirani nastupi domaćih izvođača, osim što je rečeno da će to biti tijekom vikenda.

Snijeg na autocesti kod Vrgorca. Policija upozorava: Ne krećite na put bez zimske opreme!

Snježni pokrivač je zabijelio ceste i na širem području Vrgorca…

Obzirom da u nekim mjestima Splitsko-dalmatinske županije u ovom trenutku pada snijeg, a i u narednim danima moguće je pogoršanje vremena, vozače upućujemo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, te da ne kreću na put bez zimske opreme. Upravljanje vozilima u ovakvim uvjetima je otežano, stoga pozivamo vozače na oprez i prilagođavanje vožnje uvjetima na cesti.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje kako je zimska oprema obavezna u trenutku kada na prometnicama nastupe zimski uvjeti, točnije kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica.

Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim vozilom. Vozač motornog vozila dužan je, prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu.

Obzirom da su kolnici mokri,  podsjećamo sve vozače da poštuju ograničenja brzine te da vožnju prilagode stanju na cesti i uvjetima vidljivosti.

Zakonske odredbe vezano uz obvezu korištenja zimske opreme…

Zadnje objavljeno