Petak, 23 listopada, 2026

Kolika će vam biti plaća za vrijeme (samo)izolacije? Nije ista ako imate i ako nemate simptome COVID-aa

By
LIKEmetkovic.hr
-

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) osiguranicima koji su završili u izolaciji isplaćuje naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad. No, to se ne odnosi na sve.

Kako je za Dnevnik.hr pojasnio glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut, koji otkriva da ovo pitanje osiguranici često postavljaju, razlika je u tome imate li simptome bolesti ili ne.

Naime, ako ste u izolaciji jer ste bliski kontakt COVID pozitivne osobe, ali nemate simptome bolesti, tada će vam liječnik otvoriti bolovanje pod šifrom D0. To znači da će se na teret HZZO-a isplatiti naknada plaće. ‘To je zato jer ste zdravi, ali morate biti u kući i ne možete ići na posao jer ste kliconoša zbog kontakta sa zaraženom osobom’, kaže Korkut.

No, ako se simptomi zaraze ipak razviju, liječnik će bolovanje otvoriti pod šifrom A0 koja označuje da osoba ne može raditi jer je bolesna, bez obzira na to je li riječ o COVID-u ili drugoj bolesti.

U tom slučaju osiguranik nema pravo na naknadu plaće putem HZZO-a, već mu plaću isplaćuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom.

‘Ako imate simptome COVID-a, ionako ste bolesni i ne možete raditi jer vam nije dobro. Kao i da imate bilo koju drugu bolest’, pojašnjava glasnogovornik HZZO-a.

OBAVIJEST! Učenici OŠ don Mihovila Pavlinovića od četvrtka u školskim klupama

By
LIKEmetkovic.hr
-

Temeljem Odluke Stožera Civilne zaštite Grada Metkovića nastava za sve učenike OŠ don Mihovila Pavlinovića te područnih škola u Vidu i Prudu će se od četvrtka, 3. veljače održavati prema modelu A, odnosno u školi.

Nastava će se održavati prema sljedećem rasporedu:

  • Smjena A – poslijepodne
  • Smjena B – prijepodne

Za učenike putnike prijevoz je organiziran prema uobičajenom rasporedu vožnje.

Što će biti s kreditima građana nakon uvođenja eura: važno objašnjenje o kamatama…

By
LIKEmetkovic.hr
-

Nakon uvođenja eura u Hrvatskoj, svi kunski depoziti i krediti, što uključuje čiste kunske i kunske uz valutnu klauzulu u euru (što je većina kredita), konvertirat će se u euro po fiksnom tečaju, najvjerojatnije uz 7,5345 kune za euro, piše Novi list.

Ako je riječ o kunskim kreditima s fiksnim kamatama, a takvih je u portfeljima banaka trenutno oko 38 posto, konvertira se glavnica, a kamata ostaje ista.

Ako je pak riječ o kunskim kreditima uz promjenjivu stopu koja je vezana uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) za kune, tu će morati doći do stanovite prilagodbe, no konačna kamatna stopa za korisnike ovih kredita bit će ili jednaka, ili čak niža od ranije ugovorene, piše Novi list.

Promjenjive stope se sastoje od promjenjive kamate kao baze (ovdje je to bio NRS za kune koji nestaje) te fiksne marže. NRS za kune zamijenit će se privremenim NRS-om za eure. Marža će se prilagoditi, ali tako da potrošači ne budu zakinuti.

U Hrvatskoj narodnoj banci pojašnjavaju da će prilagodba fiksne marže biti potrebna jedino u slučaju da privremeni NRS bude viši od ugovorenog NRS-a za isto obračunsko razdoblje.

– Naime, ako privremeni NRS bude viši, vjerovnik će fiksnu maržu trebati smanjiti za iznos razlike između privremenog i ugovorenog NRS-a kako kamatna stopa koju plaća klijent ne bi porasla. S druge strane, ako privremeni NRS bude niži od ugovorenog NRS-a, smanjenje fiksne marže neće biti potrebno jer će se ukupna kamatna stopa koju plaća klijent smanjiti kao rezultat zamjene ugovorenog NRS-a (nižim) privremenim NRS-om. Navedena modifikacija NRS-a, kako je definirano člankom 53. nacrta prijedloga Zakona o uvođenju eura, predviđena je u cilju zaštite potrošača, kako se financijski položaj dužnika ne bi pogoršao, odnosno kako dužnik ne bi uslijed uvođenja bio u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden, tumače u HNB-u.

Na pitanje do kada će uopće postojati NRS za eure, kao neka ‘hrvatska inačica euribora’, u HNB-u odgovaraju da će se privremeni NRS koristiti samo za potrebe inicijalnog određivanja visine kamatne stope na kredite stanovništvu na datum uvođenja eura.

– Kod svakog sljedećeg izračuna kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristit će se NRS za eure koji će objavljivati HNB. Budući da se NRS objavljuje s vremenskim odmakom, u početku će taj NRS za eure obuhvaćati i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije datuma uvođenja eura. Kako vrijeme bude odmicalo, iz izračuna NRS-a će iščeznuti kunski i eurski izvori sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, pa će NRS obuhvaćati isključivo eurske izvore sredstava nakon datuma uvođenja eura. NRS za eure objavljivat će se do daljnjega u svrhu osiguranja kontinuiteta ugovora za kredite odobrene prije datuma uvođenja eura. Međutim, nakon datuma uvođenja eura novi krediti s promjenjivom kamatnom stopom neće se smjeti vezati uz NRS, nego isključivo uz euribor, potvrdio je HNB.

Dakle, novi krediti s promjenjivom stopom (tko ih odabere), kada uđemo u eurozonu, automatski će se morati vezati uz referentni kamatnjak eurozone – euribor, te odmah ‘hvataju vlak’ s eventualnim (i očekivanim) podizanjem ključnih kamata u eurozoni.

Više neće biti mogućnosti vezivanja promjenjive kamate uz našu nacionalnu referentnu stopu (jer ona nestaje za nove kredite), koja je i do sada slijedila euribor, ali ipak s određenim zakašnjenjem. NRS za euro, koji ostaje u bazi starih kredita, i dalje će s određenim odmakom kasniti za euriborom, ali će ta korelacija jačati.

HNB ovdje upućuje na materijal o rizicima za potrošača u kreditnom odnosu koji je na njihovom webu, a koji, kažu, opisuje vezu između kretanja euribora i NRS-a.

– Euribor odražava trošak financiranja banaka na međubankovnom tržištu u europodručju, dok NRS odražava troškove svih izvora financiranja banaka u Hrvatskoj, pri čemu najvažniju ulogu imaju depoziti domaćih sektora. S obzirom na to da su hrvatske banke orijentirane primarno na domaće depozite kao glavni izvor financiranja, uvjeti na međubankovnom tržištu u europodručju (euribor) danas imaju tek posredan utjecaj na trošak izvora financiranja banaka u Hrvatskoj (NRS).

Kako piše Novi list, izgledno je da će se korelacija između NRS-a i euribora pojačati nakon što Hrvatska uvede euro, s obzirom na to da će domaće banke time dobiti izravan pristup operacijama refinanciranja eurosustava koje imaju snažan utjecaj na kretanje euribora.

U slučaju stezanja monetarne politike ESB-a, a time i rasta euribora, NRS bi kao i do sada reagirao s vremenskom odgodom s obzirom na to da se izračunava ‘unazad’ i da su u njegovom obuhvatu i depoziti kod kojih se kamatne stope ne resetiraju trenutačno, nego s vremenskim odmakom (npr. kod isteka roka oročenja), te da na njega utječu i drugi faktori, zaključuju u HNB-u.

Trenutno je 38 posto kredita kućanstvima ugovoreno uz fiksnu kamatnu stopu. Njima će se glavnica konvertirati po spomenutom tečaju, a kamata ostati ista. Oko 42 posto kredita kućanstvima trenutno je vezano uz neki od NRS-ova (NRS1, NRS2 i NRS3), dakle, odobreni su uz promjenjivu stopu, i to s nacionalnom stopom u bazi. Kod njih bi konverzija trebala biti izvršena na opisani način, s tim da bi trebali ili ostati na istom, ili ‘dobiti’ i manju stopu.

Oko 10 posto kredita kućanstvima već je sada odobreno uz promjenjivu stopu euribor (kod tvrtki je postotak značajno veći).

Prema evidenciji HNB-a, ostatak do sto posto svih kredita otpada na tzv. administrativno promjenjivu stopu, te ‘ostalo’. HNB je potvrdio da će, kad uđemo u eurozonu, svi novi krediti koji će se ugovarati uz promjenjive stope smjeti biti vezani isključivo uz euribor.

STOŽER: U Županiji 604, a u Metkoviću 108 novozaraženih, preminula osoba s područja Zažablja

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 604 nova slučaja zaraze koronavirusom, obrađeno je 1098 uzoraka.

Radi se o 238 osoba iz Dubrovnika, 108 iz Metkovića, 56 iz Konavala, 49 iz Župe dubrovačke,  44 iz Ploča, 18 iz Blata, 16 iz Opuzena, 13 iz Orebića, 13 iz Vele Luke, deset s Lastova, dest iz Stona, sedam iz Kule Norinske, pet iz Dubrovačkog Primorja, po četiri iz Korčule i Mljeta, tri iz Trpnja, dvije iz Lumbarde te po jednoj osobi iz Pojezerja, Slivnoga, Smokvice i Zažablja.

Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1934. g.) i jedna ženska osoba iz Zažablja (rođ. 1959. g.).

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 51 osoba pozitivna na koronavirus, pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb te su na respiratoru. U samoizolaciji je 1 709 osoba.

OBAVIJEST! Počinju radovi u ulicama Eugena Kvaternika i kneza Trpimira

By
LIKEmetkovic.hr
-
U sklopu izvođenja radova u sklopu projekta Aglomeracija Metković započinju radovi u ulicama:
  • 03.02.2022 – Eugena Kvaternika – od CB Longo (trgovina Tommy) prema trgovini Studenac u Zagrebačkoj ulici
  • 03.02.2022 – kneza Trpimira  – od trgovine Studenac prema križanju s Mileževcem
Navedeni radovi će trajati do daljnjeg a izvođač radova će javnost obavještavati o daljnjim promjenama u regulaciji prometa.

OBAVIJEST! Sutra bez struje naselja od Rabe do Kleka

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zbog dogradnje elektroenergetske infrastrukture na na DV 10(20)kV Klek-Blace  isporuka električne energije bit će obustavljena 3. veljače 2022. (četvrtak) od 9 do 16 sati u naseljima: Raba, Kremena, Duba, Komarna, Duboka, Repić, Radalj, Klek.

Napomena! U slučaju prijevremenog završetka radova, napon će biti pušten ranije.

Most Metković: „Psi laju, karavane prolaze!“

By
LIKEmetkovic.hr
-

To bi bio najkraći opis i zaključak obraćanja javnosti gradonačelnika Milana povodom gubitka gradske tvrtke Metković d.o.o. Jer dok je on lajao, i po svojoj tvrdnji obišao Zagreb i svoje šefove šest puta, karavane su prošle – Metković je izgubio svoju gradsku tvrtku, stoji u priopćenju za javnost Mosta Metković povodom izbora komunalnog poduzeća Izvor Ploče d.o.o. za glavnog vodoopskrbljivača u dolini Neretve, Vrgorske krajine i dijela Makarskog primorja:

Nažalost, i dalje se laje jer se obećava da se cijena vode neće mijenjati, ali i to je samo još jedna laž u nizu. I opet će karavane proći i opet će biti po leđima građana Metkovića. Matematika je jednostavna: cijena vode ne smije se razlikovati unutar uslužnoga područja, Ploče imaju previše zaposlenih da bi smanjivali cijenu vode (broj zaposlenih neće smanjiti), gradonačelnik Milan opet će obići Zagreb pet-šest puta i isto toliko puta dobiti odbijenicu. Upitno je uopće je li i dosad stizao dalje od portira na ulaznim vratima.

Još nije jasno kako je gradonačelnik Milan uspio izgubiti tvrtku koja je po svemu bila jedno od ponajboljih komunalnih poduzeća u Hrvatskoj. Metkovska komunalna tvrtka za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda imala je najbolji prihod po zaposlenom, najmanje gubitke u mreži i povukla najviše novaca iz EU fondova. Izgubiti nju isto je kao da vam netko u nogometu namjesti loptu na 11 metara, makne vratara i vi uspijete promašiti kazneni udarac. Toliko o sposobnosti.

O političkoj podrangiranosti našega gradonačelnika nećemo ni govoriti. Nije mu pomoglo ni to što se poput kamikaze žrtvovao za Istanbulsku konvenciju. Od karavana ministara i premijera, koje su prodefilirale Metkovićem obećavajući megaprojekte, stigli smo do toga da ta ista vlast i njegova stranka s njegovim ministrima iz doline Neretve ukida Metkoviću najbolje gradske tvrtke i povećava cijenu vode. Gdje je sada ta njegova stranka i njegova vertikala, s kojom se pred građanima prsio uoči izbora, od državne preko županijske do lokalne razine? Ta je vertikala oduzela Metkoviću najbolju gradsku tvrtku dok je Dalibor Milan statirao, ili bolje rečeno, čak je šest puta lajao u Zagrebu. Na kraju je zaključio da je zakon loš. Ingeniozno, nema što. Riječ je o Zakonu koji je napisala i provela njegova stranka za vrijeme njegova upravljanja Metkovićem.

Možda bi bilo pametnije da nije nitko lajao nego da je samo ugasio svjetlo, priopćio je Most Metkoivć.

„Kako samostalno voditi paušalni obrt“ – snimka radionice i aplikacija PaushApp

By
LIKEmetkovic.hr
-

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije održao je radionicu “Kako samostalno voditi paušalni obrt”.

S obzirom na relativno niska davanja i jednostavnu papirologiju, paušalni obrt postao je najpopularniji poslovni subjekt među mladim poduzetnicima. Sukladno tome, i ova je radionica popularna i vrlo posjećena. Imajući na umu brojne obaveze mladih poduzetnika i nemogućnost prisustvovanja radionici u fiksnom terminu, Centar za poduzetništvo objavljuje snimku radionice koja je dostupna na YouTube kanalu.

Osim edukacije o načinima samostalnog vođenja paušalnog obrta, Centar je razvio alat kojim se proces dodatno pojednostavljuje. PaushApp je besplatna aplikacija koja je proizašla iz dugogodišnjeg iskustva djelatnika Centra te je u potpunosti prilagođena poduzetnicima koji su u potrazi za što bržim i jednostavnijim rješenjima.

Od lansiranja aplikacije u lipnju 2021, 138 poduzetnika aktivno koristi Paush App te su recenzije izrazito pozitivne. Ono što je posebno važno, kako i za Centar, tako i za naše korisnike, upravo je brzina prilagodbe potrebama pojedinog poduzetnika. Cilj je u najkraćem mogućem roku odgovoriti na sve upite korisnika, a unutar 24 sata optimiziramo funkcije prema Vašim potrebama.

Pet godina zatvora za šverc 56 kilograma kokaina preko Luke Ploče

By
LIKEmetkovic.hr
-

Na pet godina zatvora osuđen je Goran Bebić (42), zbog krijumčarenja preko 56 kilograma kokaina vrijednog najmanje 50 milijuna kuna!

Bebić je treći član zločinačkog udruženja koje je švercalo kokain iz Južne Amerike u Hrvatsku preko Luke Ploče – istina, on je ujedno i najmanje bitan ‘kotačić’ u cijeloj priči – dok su Oliver Čokara (48) i Anđelko Oršulić (36) već osuđeni nakon priznanja krivnje te nagodbe s Uskokom prošle godine, pišu 24sata.

Sva trojica uhićeni su početkom ožujka prošle godine dok su vadili kokain iz skrivenog ‘boksa’ u rashladnm kontejneru s bananama koji je stigao u skladište tvrtke Frigo Bonsai. Firma, inače u vlasništvu obitelji Katarine Ujdur, nekadašnje metkovske gradonačelnice, nema veze s kokainom; jednostavno su ih kriminalci ocijenili kao ‘najpogodnijima’ jer kao dio svog trgovanja često uvoze banane iz Ekvadora pa im je bili najlakše ubaciti kokain u neku od redovitih kontejnerskih pošiljki.

Bebić je djelomično priznao krivnju, no inzistirao je na tome da nije imao pojma kako je u pitanju droga…

‘Jasno nam je i logično je da negirate taj dio. Međutim, zašto bi vam netko davao deset tisuća eura, a to je veliki novac, da mu nešto izvadite iz kontejnera ako to nije droga? Još se taj posao odvija u 23,30 sati, dobijete torbe, bušilice, voki-toki, morate ući u skladište druge firme, a onda ste i uhićeni dok ste prebacivali kokain iz kontejnera u torbe. To da vi niste znali gdje i zašto idete, to van narodski rečeno ne drži vodu…’ – kazao je u kratkom obrazloženju sudac na splitskom Županijskom sudu Dinko Mešin, dodajući kako je kazna (mogao je dobiti od tri do 15 godina zatvora) odmjerena imajući u vidu raniju neosuđivanost, obiteljske prilike, djelomično priznanje, ali i otegotne okolnosti poput velike količine droge iznimne čistoće (preko 80 posto) te raširenost ovakvih djela. Jer Čokarina skupina je ‘pala’ u jednoj od nekoliko akcija u posljednjih godinu i pol dana tijekom kojih su pronađene veće količine kokaina koje su i druge bande krijumčarile kroz Luku Ploče…

Čokara je kao organizator koji se nagodio s Uskokom dobio šest i pol godina zatvora te novčanu kaznu od 1,5 milijuna kuna, a Oršulić je prije nekoliko mjeseci pravomoćnom presudom osuđen na pet godina iza rešetaka te 400 tisuća kuna kazne.

‘Mjesec dana prije događaja javio mi se poznanik iz Švicarske i ponudio posao u kojem bi mogao zaraditi. Znao je da sam u financijskim problemima jer mi je supruga vlasnica malog obiteljskog hotela opterećenog kreditima koji zbog situacije s Covidom-19 jako slabo posluje. Rekao mi je da će u Metković stići kontejner s 50 kilograma kokaina i ja sam trebao drogu izvaditi te prebaciti do Zadra.’ – dio je Čokarina priznanja.

Tvrdi kako je za taj ‘poslić’ trebao dobiti 50 tisuća eura. Autom je došao u Metković iz Zagreba kada mu je javljeno za kontejner, a za prebacivanje droge u torbe angažirao je Oršulića i Bebića. ‘Sada smatram da sam napravio najveću glupost u životu, upropastio sam živote svoje djece i supruge, svoj život.’ – pokajao je Čokara tada, koji ipak nije mogao odati ime osobe koja ga je angažirala u strahu za svoj život i živote cijele obitelji.

Piše: Mario Matana / 24sata

Lasta izbacila prve slastice: Omiljene štrudle uskoro u trgovinama!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Radovi na obnovi tvornice keksa i vafla “Lasta” Čapljina privode se kraju, a iz proizvodnih pogona se već šire mirisi slasnih delicija, tako da će se povratkom lasta u Hercegovinu ove godine vratiti i poznati “Lastini” keksi i vafli na bh. tržište, piše Klix.ba.

Vlasnik tvornice Petar Ćorluka, koji je kupio i oživio nekadašnjeg privrednog giganta na juguBiH, kada su svi digli ruke od “Laste”, i donio malo optimizma u sivilo bh. ekonomije, kaže kako su probni proizvodi iz pogona već izašli, ali još nisu na tržištu.

Prve proizvode su besplatno dijelili kupcima kako bi dobili povratne informacije o kvalitetu i potražnji te su zadovoljni reakcijama već uhvatili puni zamah u proizvodnji za plasman na tržište.

Planski rad

Kako je u više navrata Ćorluka isticao, sve se radi pažljivo i planski u skladu s europskim standardima te proces svih radova prate odgovarajući stručnjaci i neće izlaziti na tržište dok se za to ne stvore svi potrebni uvjeti.

“Povratkom prvih lasta u Hercegovinu na tržištu će biti i ‘Lastini’ keksi, a krajem drugog mjeseca bi proizvodi trebali probno biti u nekim prodajnim centrima u BiH”, kaže Ćorluka.

Dodaje kako je osiguran plasman proizvoda i za europsko tržište, ali da je cilj prvo zadovoljiti domaće potrošače vrhunskim proizvodima.

Izlazak na europsko tržište

“Ako sve bude uredu i ako budu zadovoljni domaći kupci, proizvodi će ići dalje, jer ako na uspije na domaćem tržištu, nema se šta pokušavati na europskom”, otvoreno govori Ćorluka.

Dok pripremaju slasne delicije za tržište, pažljivo se radi i na završetku preostalih građevinskih radova koji se odnose na završni sloj fasade i asfaltiranja prilaznog puta, kako bi “Lasta” bila svečano otvorena u punom sjaju i odmah zauzela prepoznatljivo mjesto u bh. proizvodnji.

Čapljinska “Lasta” je obnovljena iz temelja, u što je investirano više od 20 milijuna KM. Opremljena je modernom tehnologijom najpoznatijih njemačkih proizvođača, u što je samo za strojeve investirano više od 10 milijuna eura.

U sklopu modernizacije su na objekt postavljeni solarni paneli koji će im proizvoditi struju, što je od neprocjenjivog značaja, posebno ako se uzme u obzir činjenica da su zbog visokih računa za struju hercegovačke tvornice doživljavale propast.

1...962963964...2.252Page 963 of 2.252

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr