Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s Ministarstvom zdravstva kontinuirano, tijekom cijele godine provodi program preventivnih sistematskih pregleda koji su namijenjeni svim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, pa tako i onima s područja Dubrovačko neretvanske županije.
Kako je poznato da je riječ o populaciji koja je, zbog svega proživljenog, podložnija raznim oboljenjima, išlo se u ovu akciju s ciljem što ranijeg otkrivanja onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti, ali i skretanje pozornosti hrvatskim braniteljima na važnost ranog otkrivanja bolesti odnosno što ranijeg početka liječenja bolesti te motiviranje hrvatskih branitelja da aktivno sudjeluju u očuvanju, unapređenju i kontroli svog zdravlja.
Sistematski pregledi uključuju laboratorijsku dijagnostiku, ultrazvučne te specijalističke preglede, a obavljaju se u Općoj bolnici Dubrovnik.
Svi koji žele proći ponuđene preglede pozivaju se da se za sve dodatne informacije i prijavu obrate Područnom odjelu Ministarstva hrvatskih branitelja u Metkoviću (Kralja Zvonimira 22, kontakt telefon 020 690 040, e-mail metkovic@branitelji.hr) te Područnom odjelu Ministarstva hrvatskih branitelja u Dubrovniku (Branitelja Dubrovnika 41, kontakt telefon 020 311 091, email dubrovnik@branitelji.hr) svaki radni dan u vremenu od 8 do 14 sati.
Natječaj za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Ploča vjerojatno će biti raspisan već do kraja ove godine, ako ne bude nepredviđenih okolnosti. Najavio je to Danijel Štula, pročelnik gradske Službe za opće poslove na sjednici pločanskog Gradskog vijeća. Ostaje vidjeti hoće li se konačno riješiti dugogodišnje pitanje oko kojega su se u prošlosti lomila koplja, dizale tenzije i padali raspisani natječaji.
Na gradskome području za zakup je određeno oko 670 hektara. Maksimalna površina koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi je deset hektara, prenosi Rogotin.hr.
Do sada su bezuspješno raspisana dva natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na gradskome području. Cijelo vrijeme jedan dio zemljišta se obrađivao, posebno na području k.o. Komin. Prije nešto više od tri godine od strane Općinskog državnog odvjetništva pokrenuta je inicijativa za sklapanje nagodbi za korištenje zemljišta. Iz nagodbi je proizlazila obveza plaćanja za korištenje zemljišta u razdoblju od 2012. do 2017. godine, kao i obveza za tekuću godinu sve do konačnog rješavanja pitanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
Tu mogućnost iskoristili su prvenstveno poljoprivredni proizvođači iz Komina koji su sklopili veliku većinu od ukupno pedesetak nagodbi s Općinskim državnim odvjetništvom. Osim toga, u zadnje tri godine poljoprivrednici su, temeljem sudskih nagodbi, uplatili preko 2,9 milijuna kuna na račun otvoren u HNB. S obzirom da je zakup državnog poljoprivrednog zemljišta prihod koji se dijeli na tri dijela, i to: 65 posto općini ili gradu, 10 posto županiji i 25 posto državnom proračunu, u gradski proračun temeljem tih uplata slilo se oko 1,9 milijuna kuna, prenosi Rogotin.hr.
Iz PU dubrovačko-neretvanske obavještavaju vozače da zimski uvjeti na cestama koje pokriva PP Metković vrlo rijetko nastupaju uslijed obilnijih snježnih padalina, već isti najčešće nastaju zbog pojave poledice na kolniku.
Poteškoće u odvijanju prometa tijekom zimskog razdoblja najčešće nastaju na dionicama cesta u brdovitim predjelima, a posebnu opasnost predstavljaju kada je cesta u znatnijem uzdužnom nagibu sa opasnim zavojima, te u slučajevima pojave jakih vjetrova.
ZIMSKI UVJETI NA CESTI
Zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica. Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim vozilom. Vozač motornog vozila dužan je, prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg na vozilu, led ili vodu.
ZIMSKA OPREMA
Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cesti propisano je sljedeće:
– pod zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 t sukladno ovom Pravilniku, smatraju se zimski pneumatici (M+S) na svim kotačima ili ljetni pneumatici s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače,
– pod Zimskom opremom autobusa sukladno ovom Pravilniku, smatraju se lanci ili zimski pneumatici (M+S) postavljeni na pogonske kotače, a autobusi i teretna vozila koja ne mogu postaviti lance na pogonske kotače moraju imati zimske pneumatike (M+S) na pogonskim kotačima. Na vozila se ne smiju postavljati pneumatici s čavlima. Pneumatici na istoj osovini vozila moraju biti jednaki po obliku šara gazne površine, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti (zimske/ljetne) konstrukciji (radijalne/dijagonalne, itd.) i marki/tipu.
Gore navedenu zimsku opremu vozila su u obvezi koristiti za vrijeme nastupanja zimskih uvjeta na cestama, kao i na dionicama cesta koje su navedene u „Odluci o obveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj“(NN 145/2013) u razdoblju od 15. 11. 2011.godine do 15. 4. 2022 godine.
SAVJETI ZA SIGURNO SUDJELOVANJE U PROMETU ZA VRIJEME ZIMSKIH UVJETA NA CESTAMA
Za vrijeme nastupa zimskih uvjeta na cestama, uvjeti u kojima se odvija promet su otežani, pa je potrebna daleko veća koncentracija i pomnije praćenje ceste. Osim oborina koje se mogu vidjeti (kiša, snijeg), na prometnicama su moguća i iznenađenja u vidu poledica i leda. „Glavni recept za sigurnu vožnju u zimskim uvjetima na cesti je povećan oprez.“
Prilikom vožnje na kolniku prekrivenom snijegom i ledom potrebno je:
prije početka vožnje s vozila (krov, stakla. svjetla) skinuti sav snijeg i led kako bi se spriječilo padanje snijega na vjetrobranska stakla, omogućila dobra vidljivost ceste, te osigurala dobra uočljivost vašeg vozila od strane ostalih sudionika u prometu
prilagoditi brzinu kretanja uvjetima na cesti – smanjiti brzinu kretanja
povećati razmak između vozila prilikom vožnje u slijedu
obavezno upaliti dnevna ili kratka svjetla na motornom vozilu
izbjegavati pretjecanja vozila ispred vas
izbjegavati iznenadna/nagla zaustavljanja
pravovremeno uključiti pokazivače smjera prilikom skretanja
prilikom vožnje unazad obavezno uključiti sva četiri pokazivača smjera
u slučaju kvara na dovoljnoj udaljenosti postaviti sigurnosni trokut kojim će se ostali vozači upozoriti ne predstojeću opasnost na cesti, te obući reflektirajući prsluk
obavezno poštivati prometne znakove a posebice one koji se odnose na ograničenje brzina kretanja, zabrane pakiranja i zaustavljanja, korištenje zimske opreme i koji reguliraju promet na raskrižjima
u slučaju potrebe, na ljetne gume postaviti lance za snijeg
ne upravljati vozilima nakon konzumacije alkohola ili drugih opojnih sredstava.
Susret s pticama oči u oči je poseban doživljaj kojega članovi Ornitološkog društva Brkata sjenica imaju priliku doživjeti svake sezone prstenovanja ptica u dolini Neretve.
Bariša Ilić je napravio fotogaleriju koja je nastala ove godine kod Vida, u kampu Brkate sjenice, za vrijeme prstenovanja. Možete je pogledati na njihovoj FB stranici.
Ministar je rekao da će mjere stupiti na snagu u utorak, 16. studenog.
“Sve javne službe, u našem slučaju to znači sve škole, sve visokoškolske ustanove i instituti će trebati provjeravati imaju li zaposlenici COVID-potvrde ili neke druge dokumente kojima će dokazati preboljenje. Bit će sigurno osiguran dovoljan broj mjesta za testiranje. Moramo svima koji to moraju obaviti, osigurati da što lakše i bliže moraju provesti testiranje. Predočenje o mogućnosti ulaska u prostore javnih zgrada provjeravat će se dva puta tjedno”, objašnjava Fuchs.
“Ravnatelji itekako voljni sudjelovati”
Ministar je kazao da će ravnatelji posložiti samo odvijanje cijelog procesa kontroliranja COVID-potvrda i testiranja zaposlenika.
“Kontrolu će obavljati same institucije. Možda je to nama organizacijski nešto jednostavnije jer imamo čitače na vratima koje se mogu programirati na način da se COVID-potvrdom može omogućit ulaz. U školama imamo osoblja koje se može u tom smislu posložiti. Ja sam bio neki dan na skupu ravnatelja osnovnih škola i stekao sam utisak da su itekako sposobni i voljni sudjelovati u ukupnoj borbi protiv pandemije”, govori.
Pojasnio je kako će se zaposlenici moći testirati u školama i izvan škole.
“Ja mislim da nemamo baš škola u kojima će biti jako puno nastavnika koje će trebati testirati. Ipak je procijepljenost u obrazovnom sustavu porasla zadnjih nekoliko tjedana, sad smo na razini od 74 cijela nešto posto”, rekao je ministar.
Što će biti s onima koji odbiju testiranje?
Napomenuo je da osobno ne može razumjeti zašto se netko ne bi htio testirati, ali da ako netko odbije testiranje ta osoba neće moći ući u radni prostor.
Iako su neki fakulteti već najavili da će tražiti COVID-potvrde i od studenata, ministar kaže da odlukom Stožera nije predviđeno da studenti moraju dokazivati svoj status COVID-potvrdama.
“Osim za one kategorije koje moraju obavljati praksu u okviru svoje edukacije u institucijama u kojima je to nužno (studenti medicine, studenti sestrinstva i studenti učiteljskih fakulteta koji odlaze na nastavu u učionice)”, ističe.
“Testiranje će za sve državne zaposlenike i za sve javne službenike biti besplatno, odnosno troškove će snositi državni proračun”, pojasnio je ministar.
“Najvjerojatnije će škole na kraju mjeseca fakturirati iznos, a mi ćemo onda isplaćivati”, kazao je.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 223 nova slučaja zaraze koronavirusom, obrađeno je 645 uzoraka.
Radi se o 111 osoba iz Dubrovnika, 26 iz Konavala, 23 iz Metkovića, 19 iz Župe dubrovačke, 14 iz Opuzena, 9 iz Ploča, 8 iz Stona, po t3 osobe iz Korčule i Kule Norinske, po 2 iz Vele Luke i Slivna te po 1 osoba s Lastova, Mljeta i iz Smokvice.
Preminula je jedna muška osoba iz Ploča (rođ. 1945.)
Izliječene su 103 osobe: 40 iz Dubrovnika, po 12 osoba iz Metkovića i Župe dubrovačke, 10 iz Konavala, 7 iz Vele Luke, po pet iz Ploča i Stona, 3 iz Slivnog, po dvije iz Dubrovačkog Primorja, Opuzena i Orebića te po jedna osoba iz Blata, Lumbarde i s Lastova.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 58 osoba pozitivnih na koronavirus, sedam pacijenta zahtijeva intenzivnu skrb, a pet ih je na respiratoru.
Danas je u Galeriji GKS-a održana 4. sjednica Gradskog vijeća Grada Metkovića.
Glasovima vladajuće većine su usvojena Polugodišnja izviješća (za prvih šest mjeseci 2021.) o izvršenju gradskog proračuna i o radu gradonačelnika.
Usvojen je i plan (godišnji i srednjoročni) za davanje koncesija u području komunalne djelatnosti – dimnjačarski poslovi.
Jednoglasno je usvojen i Prijedlog odluke o izradi UPU-a za Gradsko groblje sv. Ivana Nepomuka u Metkoviću s ciljem njegova proširenja prema Lovačkom putu.
Usvojeni Program mjera za poticanje poduzetništva za 2021. godinu u Gradu Metkoviću predviđa iznos od 500 tisuća kuna. Primjedbu na prijedlog je imao vijećnik Zoran Kozina (Most) koji bodovanje u jednom dijelu smatra diskriminirajućim jer nejednako tretira ove koji su od sada dobili poticaje iz ovoga Programa i one koji to nisu.
Isti iznos je predviđen i u Programu potpora za ublažavanje posljedica uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 tijekom 2021. godine.
Vladajuća većina je usvojila i Rješenje o imenovanju članova Upravnog vijeća Ustanove za kulturu i sport Metković, a oni su Ivica Kuran, Stanko Vidović i Mihaela Pavlović.
Jednoglasno je usvojen Zaključak kojim se Skupštini trgovačkog društva Metković Razvoja d.o.o. predlaže da imenuje Nikolu Manenicu za novog/starog direktora, kao i Skupštini trgovačkog društva Metković d.o.o. da za direktora imenuje Filipa Dominikovića, dosadašnjem direktora Društva.
Posljednja točka današnje sjednice Gradskog vijeća je bila Prijedlog Odluke o izradi UPU-a Poslovne zone Dubravica jer je postojeći DPU predetaljan i nefleksibilan. Cilj je prilagodba planiranih prometnica prema pojedinim parcelama Poslovne zone.
Na kraju su uslijedila vijećnička pitanja.
Josip Talajić (Most) je pitao da li se što radi po pitanju rješavanja križanja kod mosta na križanju Branimirove i Ul. A. Hebranga, gradonačelnik Dalibor Milan je odgovorio da Hrvatske ceste imaju u planu za 2022. izradu idejnog projekta.
Nikica Hajvaz (Most) je tražio da se vijećnicima pismeno dostavi popis članova uprava sportskih klubova koji su za to financirani od strane Grada.
Hajvaz je postavio pitanje izbora ravnatelja Doma zdravlja Metković jer dosadašnjem ravnatelju Štimcu nije iskazano povjerenje nakon provedenog natječaja. Premda to nije u ingerenciji Grada, zatražio je aktivnije sudjelovanje jer se to tiče našim građana, da se potakne djelatnike ove zdravstvene ustanove da se kandidiraju. Gradonačelnik je najavio novi natječaj i predložio dr. Hajvazu da se on prijavi.
Mario Galov (HSP) je pitao gradonačelnik da li se razmatra lokacija za heliodrom jer su postojeća igrališta neprikladna za to. Nije bilo odgovora na ovo pitanje.
Miljenka Manenica (HSLS) je pitala o završetku Jadranske ulice i rekonstrukcije Dječje vrtića Radost. Gradonačelnik je rekao da će vrtić biti u funkciji do početka sljedeće pedagoške godine, radovi u Jadranskoj kasne zbog arheološkog nalazišta i vremenskih uvjeta te da će biti gotovi do veljače sljedeće godine.
Davor Boras (HDZ) je pitao da li se što može napraviti u određenim zonama u kojima zbog arheoloških nalaza nije moguće graditi. Gradonačelnik je podsjetio da je nedavno izglasan prijedlog za izradu UPU-a za naselje Vid i da se ide prema rješavanju toga problema.
Oglasio se disciplinski sudac Županijskog nogometnog saveza Dubrovačko – neretvanskog Arian Čustović po pitanju prekida u Smokvici utakmice 6. kola između Jadrana i Gusara pri rezultatu 1:1. Domaćin je poveo u 20. minuti (Nemanja Šešlija), a gost izjednačio u 30. minuti (Alen Oršulić).
U završnici utakmice, u 83. minuti, sudac Deni Franulović iz Vele Luke dosudio je kazneni udarac za domaćina, a pokazao drugi žuti igraču Gusara Antoniu Bubalu. Opkolili su ga tad gostujući igrači, u zapisnik utakmice je upisano kako ga je udario Domagoj Jerković ‘pesnicom u donji dio leđa’. Nakon što je sudac označio prekid, nastala je opća gužva, bilo je nagruravanja s domaćim igračima. Sudac je na kraju zatražio liječničku pomoć.
Utakmica je registrirana 3:0 za Jadran. Gusar je kažnjen oduzimanjem dva boda, a Domagoj Jerković zabranom igranja do 9. svibnja 2022. godine, prenosi Dubrovački vjesnik.
Dalmatinski pas sa svojim crno-bijelim mrljama jedna je od najprepoznatljivijih hrvatskih autohtonih pasmina. Poznat širom svijeta kao omiljeni lik animiranog filma „101 Dalmatinac“, popularan je među svim generacijama. Međunarodna kinološka federacija (FCI) 1994. godine priznala je dalmatinskoga psa kao autohtonu hrvatsku pasminu a hrvatsko porijeklo pasmine zasnovano je na slikama i zapisima iz crkvenih kronika još iz 16. stoljeća.
Zašto pas na kovanici?
Kako bi obilježila ovu međunarodno priznatu pasminu, Hrvatska narodna banka je na inicijativu Hrvatske kovnice novca izdala prigodne kovanice – dva zlatnika i jedan srebrnjak s motivom dalmatinskog psa. Dalmatinski pas poznat je u cijelome svijetu te je time i svojevrstan ambasador Republike Hrvatske, a kovanice s motivom ove poznate pasmine ujedno su i poseban oblik osnaživanja prepoznatljivosti Hrvatske.
Uoči blagdana Svetog Martina Generalni konzulat Republike Hrvatske u Los Angelesu i Croatian Premium Wine Imports, Inc., internetska trgovina hrvatskih vina u SAD-u, organizirali su virtualnu edukaciju i kušanje vina.
Sveti Martin je poznat kao zaštitnik vinograda i vinara, a Martinje obilježava veseli tradicionalni narodni običaj simboličnog prevođenja mošta u mlado vino (krštenje vina). U Hrvatskoj se slavljem dočekuju nova vina, a proslava u SAD je učinjena virtualno upoznavanjem regija i kušanjem vina iz svih vinskih regija Hrvatske, piše Dubrovački vjesnik.
– Diljem SAD-a je povećan je interes za butikna hrvatska vina zbog čega smo proširili inventar na više od 80 vina koja se isporučuju u većinu kontinentalnih američkih država, objasnila je Mirena Bagur, suosnivačica Croatian Premium Wine Imports, Inc.
– Vrijeme Martinja u SAD-u tradicionalno označava vrijeme za predblagdansku pripremu, posebno ove godine kada nudimo vina iz sve četiri hrvatske vinske regije- rekla je Bagur.
Generalna konzulica Republike Hrvatske u Los Angelesu, Renee Pea otvorila je proslavu pozdravivši govornike i goste, uključujući američku hrvatsku dijasporu koja se pridružila iz cijele zemlje – od zapadne obale, počevši od Kalifornije i države Washington, preko Teksasa, do Istočne obale.
Konzulica Pea predstavila je hrvatsku vinsku povijest koja seže u 6. stoljeće prije Krista na otocima, te naglasila povjerenje koje vidi na američkom tržištu kako se Amerikanci počinju upoznavati s hrvatskim vinskim sortama, posebice nakon posjeta Hrvatskoj.
Daniel Čečavac, zvan Che, diplomirao je na Rochester Institute of Technology, Dubrovnik Campus, sa koncentraciujom za ugostiteljstvo. Svoju strast prema gostoprimstvu i ulozi vina u njemu pretočio je u WSET diplomu na Wein Akademie Institutu, u Rustu, blizu Beča, Austrija, gdje se njegova teza fokusirala na Zinfandel. Uz to, shvaćajući izrazitu kvalitetu hrvatskih vina kao jednu od ključnih ponuda za luksuzni turizam, Daniel je organizator vinskih festivala u Makarskoj, pa je i osnovao Wine Club Croatia, organizaciju usmjerenu na vinske ture i vinsku edukaciju.
Na ovoj proslavi, Daniel je vodio kušaonicu koja je uključila pjenušac iz Bregovite Hrvatske, graševinu iz Slavonije, teran iz Istre i plavac mali iz Dalmacije. U razgovoru su sudjelovali i predstavnici vinarija — Dominik Jagunić, Vinarija Jagunic, Jastrebarsko, Plešivica, Bregovita Hrvatska; Marko Fakin, Vinarija Fakin, Motovun, Istra; i Vedrana Martinović-Trutina, Terra Madre, Apelacija Komarna, Dalmacija.
Podsjetimo, Mirena Bagur, magistrica ekonomije, rođena Metkovka s adresom u Bostonu, prije dvije godine otvorila firmu za uvoz hrvatskih vina u SAD (Croatian Premium Wine Imports, Inc) i od tada aktivno radi na širenju znanja o hrvatskim vinima u Americi.
– Želimo povezati Hrvate u domovini s njihovim obiteljima ili prijateljima u Americi kako bi zajedno mogli ne samo sebi priuštiti okus Hrvatske kroz vrhunska hrvatska vina, nego time mogu direktno pomoći širenju znanja o hrvatskom vinarstvu, reći će Mirena Bagur.
