Županijski vijećnici na današnjoj tematskoj sjednici odbili su prijedlog oporbe za dopunskim hidrogeološkim trasiranjem na cjelokupnom lokalitetu Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Vijećnik Marko Giljača objasnio je uvodno prijedlog oporbe, prenosi DuList.
– Trasiranjem 2008. neosporno je utvrđeno kako se Lučino razdolje nalazi u trećoj vodozaštitnoj zoni te kako nije prihvatljiva lokacija za CGO. Bilo je predloženo da se izvrši novo istraživanje i da se pronađe nova lokacija. 2013. je u međuvremenu promijenjen pravilnik o sanitarnim zonama i tada je dopušteno da Centar bude u toj trećoj zoni. Boja trasera nije se pojavila na izvorima, već su se razlili po trereniu. Odluka o prihvatljivosti CGO-a temelji se na rezultatima tog istraživanja ne uzimajući u obzir druga istraživanja. Proteklih 60 godina kontinuirano se istražuje. Dobiveni rezultati drugog trasiranja ne mogu negirati negativne posljedice. Trasiranje Geo Aque nije dokazalo vezu s izvorištima, ali to ne znači da povezanosti automatskih nema. Takav stav izrekao je i Zdravko Brajević iz Hrvatskih voda. Naglasio je kako se tim prvim trasiranjem nije dobilo ništa novo. Ovo je jedno od tri najgora mjesta od Neretve do Konavala za Centar za gospodarenje otpadom. To je područje s najviše vrtača velike propusnosti i poroznosti stijena – iznio je vijećnik Marko Giljača.
Dodao je kako je ova sjednica bila prilika za postaviti temelje za novi sustav gospodarenja otpadom.
– Nemojmo izgubiti idućih 10 godina. Jer ako napravimo centar na krivoj lokaciji, kada ga zatvorimo, još 30 godina je potrebno raditi monitoring na takvom području jer je opasan za zdravlje i okoliš – dodao je Giljača.
Vijećnik Teo Andrić iznio je stav odbora koji je donio zaključak da se ne prihvati prijedlog oporbe o novom trasiranju. Župan Nikola Dobroslavić otvorio je raspravu te je podsjetio na kronološki razvoj događaja oko Centra za gospodarenje otpadom.
– Centar za gospodarenje otpadom ključan je dio ukupnog sustava gospodarenja otpadom svake županije i predstavlja zakonsku obvezu. Drugi dio sustava je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave po pitanju razvrstavanja otpada i sve to treba dovesti do ukupnog sustava. Naš program usuglašen je sa svim pozitivnim propisima RH i direktivama Europske unije. To podrazumijeva i zatvaranje svih postojećih odlagališta. On treba riješiti noćnu moru svih naših sugrađana, a to je napuljski scenarij. To je osjetljiv projekt i razumijemo oprez oko njega zbog krškog terena. Zato je i postupak koji smo provodili trajao toliko dugo i bio je transparentan. Projekt se razvija preko 12 godina, a počeo je 2010. odabirom lokacije. Trasiranje je izvršeno 2013. i nitko ne osporava njegove rezultate. Centar je 2010. uvršten u Prostorni plan županije, a 2012. i u plan Općine Dubrovačko primorje. 2010. je počela izrada Studije utjecaja na okoliš koja je završena 2013. Trasiranje iz 2008. i 2013. napravljeno je uredno sukladno svim propisima. Rađeno je u kišnom razdoblju kako bismo odgovorili na razne dezinformacije koje su se tada pojavljivale. Trasiranje se odvilo pod kontrolom Hrvatskih voda u svim fazama kao i nadležnog ministarstva. Trasiranje je rađeno na 54 hektara obuhvata koji je tada bio u Studiji utjecaja na okoliš i studiji izvodljivosti. Nakon sugestija EU sužen je obuhvat Centra. Oba trasiranja pokazala su da su obje zone dio treća zone vodozaštite. U toj zoni moguće je raditi Centre za gospodarenje otpadom. Kao kruna nadzora nad zaštitom okoliša bilo je rješenje o objedinjenim okolišnim uvjetima izdano 2014. – rekao je župan Nikola Dobroslavić.
Vijećnik Ivo Karamatić istaknuo je da bi više volio da župan nije ni govorio, da bi to bilo puno bolje.
– Rekao je da je ovo projekt ‘jedan više-manje’. Ovo nije takav projekt. Ovo je najvažniji projekt koji ova županijska vlast vodi. Ovo je najvažniji problem koji ova vlast ima riješiti u ovoj županiji. Ako ponovno trasiramo i rezultati pokažu da lokacija nije dobra, a mi to ignoriramo, to će biti katastrofa. Idemo napraviti novo trasiranje, to je moj apel. Idemo maknuti strah iz sugrađana. Pelješki most grade Hrvatske ceste, novcem Europske unije angažmanom kineskog izvođača, a uloga DNŽ je prestala kada je na inicijativu pokojnog župana Iva Šprlje Pelješki most kao strateški prometni projekt integriran u Prostorni plan DNŽ 2002. za koji sam i sam glasao kao vijećnik u tadašnjem sazivu Skupštine DNŽ. Stoga je neprimjereno da se aktualni župan Nikola Dobroslavić na predizbornim plakatima ‘kiti’ projektom u kojem je njegova uloga nikakva odnosno samo deklarativnog karaktera. U isto vrijeme najveći i najvažniji projekt kojeg županija operativno vodi Županijski centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje nakon 12 godina mandata župana Dobroslavića tapka u mjestu daleko od realizacije. Način na koji se projekt vodi opravdano izaziva sumnju i zabrinutost građana DNŽ i općine Dubrovačko primorje što je rezultiralo nedavnim zahtjevom Općinskog vijeća Dubrovačkog primorja da se hidrogeološko ispitivanje – trasiranje na lokalitetu Lučino razdolje ponovi. – naglasio je Karamatić.
Vijećnik Josip Mikuš upitao je tko će biti odgovoran ako dođe do onečišćenja u Malostonskom zaljevu? Vijećnik Vedran Kunica podsjetio je na vrijednost Malostonskog zaljeva te je naglasio kako je ‘logika ljudima odavno nalagala da kiša koja pada u zaleđu Malostonskog zaljeva izvire na kraju iz vrulja i izvora’.
– Najstariji zapis iz 16. stoljeća napisao je o tome Sorkočević kao stonski knez. Direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić, u jednom dopisu školjkarima, zaključio je i da neumsko odlagalište kad pada kiša utječe na Malostonski zaljev. Župan je naglasio da bi budući trebinjski aerodrom mogao biti opasan za izvorišta vode. Sve ovo potvrđuje i znanost od 50-ih do danas i sve to je logično. Onda dolazi 2013. i u sklopu trasiranja tvrtka utvrđuje da voda koja se prolije u Trnovici, ne završava nigdje. Mislim da je to nelogično – naglasio je Kunica.
Vijećnik Nikola Duper pitao je zašto vijećnici HDZ-a ne žele čuti glas naroda?
– Zašto ne čuju zabrinute školjkare? Kamenica živi od Rimljana do danas. Imate li snage vi biti ti koji će je možda uništiti? 70 vrtača po četvornom kilometru postoji na Lučinom razdolju. Najgušće je to područje vrtača prema radu Iva Lučića. Čega se boje HDZ-ovi vijećnici? Zašto nam stručnim i jeftinim trasiranjem ne začepite populistička usta? – pitao je Duper.
Vijećnik Teo Andrić naglasio je kako su se danas naslušali svega ‘od kamenica, vode i milijun brojki’.
– Vijećnik Duper misli kad izbaci 744 brojke da djeluje uvjerljivo, ali ne djeluje. Nije mi jasno zašto smo mi danas uopće ovdje i zašto imamo ovu tematsku sjednicu kad se oko naslova svi slažemo. Znamo da se Lučino razdolje nalazi u trećoj zoni vodozaštite i to nitko ne spori. Zašto pričamo pola sata da tamo imamo krš pa to svi znamo. Znamo i da krš pije vodu i da je kao spužva. Postoji zatvoreni sustav i iz CGO-a se voda ne prelijeva. Postoje mogućnosti i opasnosti. Što će se dogoditi ako dođe do jakog potresa? Ako ćemo ne ići u to jer bi se nešto moglo dogoditi, onda nemojmo nikada ništa graditi pa ni kanalizaciju. Ako bi to trasiranje nešto pokazalo, ja bih odmah bio za. Ali, ništa novo neće pokazati – naglasio je Andrić.
Vijećnik Marko Mujan pozvao je vijećnike da naprave minimum i da naprave trasiranje. Vijećnik Ivica Dajak istaknuo je kako ‘ne bi mogao biti miran ako bi oni bili ti koji će presuditi kamenici’.
Predsjednica Skupštine Terezina Orlić rekla je kako nitko od vijećnika kao i ona nisu stručnjaci za ovo područje, ali da je sigurna da svi razmišljaju u istom pravcu.
– Nitko od nas ne želi uništiti naše naslijeđe i okoliš za buduće generacije. Sigurna sam da nam je to svima cilj. Potpuno razumijem sve stanovnike Dubrovačkog primorja koji ne žele smeće u svom dvorištu, a pogotovo ako svi imamo percepciju Grabovice. Ona je stvarno ‘Bože sačuvaj’ i ekološka bomba. Međutim, u Lučinom razdolju se ne radi o tome. Dobila sam čvrste garancije da je moguće napraviti potpuno zatvoreni vodonepropusni sustav da ne dođe do onečišćenja. Što je otpad, a što je smeće? Tu imamo veliki problem. Nedostaje edukacije o recikliranju i odlaganju otpada. Sigurno je 40 posto sadašnjeg otpada jedino moguće staviti u Centar na Lučinom razdolju, ali situacija danas nije takva. Županija je na zadnjem mjestu po odvajanju otpada. Jedini je pozitivan primjer Lastovo. Ovo moramo riješiti pod hitno, moramo tri puta brže raditi nego što smo do sada. Nisam stručnjak, ali danas imamo cijeli niz otvorenih ekoloških pitanja na izvorištima Omble, Ljute, a tu su i Gornji Horizonti koji ugrožavaju Neretvu, opasnost od odlaganja smeća u Neumu, najava izgradnje aerodroma u Trebinju. Sve to prijeti našoj pitkoj vodi i Malostonskom zaljevu – rekla je Orlić.
Župan Nikola Dobroslavić zaključio je kako ostaje pri onome što je rekao na samome početku.
-Nema sumnje u projekt, nikakvo novo trasiranje nema smisla, ono je samo pokušaj politizacije. Kada imate građevinsku dozvolu za kuću i kada vam netko dođe i kaže da isto misli da bi prozore trebalo malo drukčije, vi to nećete poslušati. Trasiranje je izvršeno dva puta. Nema tu ništa sporno. Ako napravimo novo trasiranje, bit će opet nešto drugo. Neki od vas žele zaustaviti projekt, ali mi ćemo ga nastaviti. Sve se do sada radilo uredno, transparentno i javno i nećemo od toga odustati. Neće ići više od 40 posto otpada na Centar. Moramo ga napraviti, ne želimo napuljski scenarij ni noćnu moru našim sugrađanima – zaključio je Dobroslavić, prenosi DuList.
