Od Nove godine smo čekali, a jučer i dočekali rođenje prve bebe u rodilištu Doma zdravlja Metković u ovoj godini. Naime, u srijedu, 4. siječnja 2022., u 14:45 Kristina Njavro je rodila djevojčicu Luciju.
Čestitamo roditeljima na najljepšem daru kojega su mogli dobiti na početku nove godine i neka se u ovoj godini što češće čuje plač novorođene djece u metkovskome rodilištu.
Foto naslovnice: Ilustracija
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u Mlinskoj i Mostarskoj ulici da će danas, 5. siječnja, od 10 do 14 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
Korisnici se mole za razumijevanje.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 646 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađen je 1421 uzorak.
Preminule su dvije osobe; jedna muška osoba iz Korčule (rođ. 1942.g.) i jedna ženska osoba iz Metkovića (rođ. 1951.g.).
Iz Stožera napominju kako zbog velikog broja uzoraka, danas nisu bili u mogućnosti objaviti broj novozaraženih po jedinicama lokalne samouprave.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 59 osoba pozitivnih na koronavirus od čega pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb i svi su na respiratoru.
Danas od 13.30 ispred županijskoga Zavoda za javno zdravstvo Stožer civilne zaštite DNŽ je održao konferenciju za medije.
Načelnik Stožera Joško Cebalo je izvijestio da je jutros održan sastanak na kojem je analizirana epidemiološka situacija na području Županije: veliko dvotjedno povećanje broja zaraženih je na području Konavala, Župa dubrovačke, Dubrovnika i Lumbarde, a postupno se situacija pogoršava i na području Neretve. Smatraju da je to posljedica božićnog i novogodišnjeg okupljanja.
Ipak, od ponedjeljka će nastava početi u školama (model A), a drugačija odluka ovisi o lokalnim stožerima i stanju na njihovu području.
– U ovom trenutku nećemo uključivati nove epidemiološke mjere, već ćemo više kontrolirati postojeće epidemiološke mjera u čemu će svoj doprinos trebati dati lokalni stožeri civilne zaštite, naglasio je Cebalo.
Preporuka županijskog stožera je odgađanje svih velikih javnih događanja na području Županije i o tome će biti obavješteni gradski i općinski stožeri.
Premda još nema službene potvrde, ravnatelj županijskoga Zavoda za javno zdravstvo dr. Mato Lakić smatra da je među populacijom prisutna omikron verzija COVID-a što pokazuje veliki skok novooboljelih. Naveo je podatak da je sve više onih koji su po drugi put zaraženi, među njima koji su bolest preboljeli i prije mjesec dana.
Ravnatelj OB Dubrovnik dr. Marijo Bekić je kazao da su hospitalizirano 55 osoba svih životnih dobi, od novorođenčadi do osoba izrazito stare dobi, i da je među njima veliki broj necijepljenih.
Članovi Stožera su pozvali građane da se cijepe jer je to za sada jedini učinkoviti alat u borbi s epidemijom koronavirusa.
Godina je počela tragedijama na našim cestama. Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija u Otvorenom HRT-a je rekao da se daleko najveći broj nesreća događa zbog ljudskog faktora. “Uz kombinaciju lošije prometnice, lošijeg asfalta ili nedovoljne signalizacije, lošeg vozila, naša istraživanja pokazuju da je čovjek ipak ključan. Razlog zašto se događa najveći broj prometnih nesreća je grubo kršenje prometnih propisa”, ustvrdio je.
Kaže su za novogodišnji vikend imali 90-ak prometnih nesreća.
“Imali smo ukupno 90-ak prometnih nesreća. Nažalost, ova je bila najteža. U jednoj prometnoj nesreći tri smrtno stradala, i to mlada života. Osim toga, imali smo 16 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, dok su ostale prometne nesreće na sreću bile samo s materijalnom štetom. Da nije bilo ove najteže prometne nesreće, mogli bismo reći da je vikend, s obzirom na blagdane i slavlja, prošao relativno mirno. Međutim, kad se izgube tri mlada života, moram reći – nepotrebno, onda moramo reći da se dogodila tragedija”, rekao je Mataija.
Ističe kako je u usporedbi s 2020. u 2021. godini došlo do pogoršanja svih statističkih pokazatelja.
“Imamo 20% više prometnih nesreća, 20% više lako ozlijeđenih osoba i, ono što je najgore – imamo 55 više smrtno stradalih osoba u 2021. u odnosu na 2020. Međutim, svi znamo kakva je bila 2020., pandemijska godina, godina s puno ograničenja, godina i s manjim brojem vozila i s manjim brojem turista, bile su propusnice. Ali ako 2021. usporedimo s 2019., onda ipak imamo određeno poboljšanje – u 2021. smrtno su stradale 292 osobe, dok je u 2019. smrtno stradalo 297 osoba”, rekao je Mataija, dodavši da nam je protekla godina druga po najmanjem broju smrtno stradalih osoba.
No, kaže, prošle su godine zabilježili veći broj stradavanja biciklista i motociklista. Kaže kako se čeka da izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama dođu na dnevni red saborske sjednice.
“Bit će dva čitanja, ali mi se nadamo da bi s proljećem zakon stupio na snagu. Zbog novih prijevoznih sredstava, a tu ne mislim samo na električne romobile, mi smo morali uvesti jednu novu kategoriju – osobna prijevozna sredstva – i ovim smo zakonom morali regulirati načine na koje će oni prometovati i uvjete koji će trebati vozačima da mogu upravljati tim prijevoznim sredstvima.
No taj zakon ima i nekih drugih promjena – povisili smo kaznu za neprilagođenu brzinu s 500 na 1000 kn. Osim toga, uvodimo i jednu obvezu liječnicima da, ako kod vozača dođe do privremene promjene zdravstvenoga stanja, najduže na 6 mjeseci, zbog koje on nije u stanju sigurno upravljati vozilom, liječnik mu to mora reći, upozoriti ga, to evidentirati u medicinsku dokumentaciju i to upisati u centralni zdravstveni informacijski sustav, a mi ćemo imati informaciju o tome”, istaknuo je Mataija, dodavši da policija neće imati uvida u to o kojim se dijagnozama radi.
“Koje će to zdravstvene dijagnoze biti, to će se naknadno utvrditi dopunama Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače koje će donijeti Ministarstvo zdravstva”, dodao je.
Što Hrvatska i njezini građani dobivaju s izvjesnim skorim ulaskom u šengenski prostor? Da bi se to lakše shvatilo, valja ukratko objasniti što Schengen zapravo jest. A on je jedan od temelja europskog projekta, donosi Slobodna Dalmacija.
Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Građani mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi svoje umirovljeničke dane bilo gdje u Europskoj uniji. Ovo pravo olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.
Šengenski prostor obuhvaća 26 država: 22 države Europske unije i četiri izvan nje.
Samo pet država članica Europske unije nije dio Schengena: Irska, koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom s Ujedinjenom Kraljevinom, te Bugarska, Cipar, Rumunjska i Hrvatska, koja uskoro ulazi.
Schengenu su se priključile i četiri države izvan Europske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Evo deset prednosti konačnog ulaska unutar strože nadziranih “vanjskih granica” Europske unije, nakon što se “zidine” s kratke granice između Hrvatske i Slovenije prebace na našu jako dugačku granicu s BiH:
1. Schengen, uz euro, znači završetak hrvatskog procesa europskih integracija. S jedne strane “verificira” povjerenje drugih zemalja u Hrvatsku, a s druge – ulazak u šengenski prostor i eurozonu znači da se građani Hrvatske baš u svim aspektima izjednačuju sa zemljama jezgre Europe odnosno “starim” članicama Unije. Prihvaćajući ovaj najviši međusobni stupanj obveza, Hrvatska se s “periferije” – bez obzira na geografsku poziciju – pomiče prema tom europskom centru.
2. Specifična je prednost – manje važna za uređenije države – u tome što će s “kompletiranjem” integracija hrvatski građani biti mnogo sigurniji da buduće političke garniture, koje će oni izabrati, neće moći napraviti preveliku štetu u zemlji jer će ih standardi ovakve, pune integracije, u tome kočiti. Ta je prednost, doduše, naglašenija kod ulaska u europrostor, više nego u Schengen.
3. Tko zna što budućnost nosi! Ako se Europa ponovno jako zatvori – ekonomski, granično ili na bilo koji drugi način – ipak je bolje biti unutar zidina Europe, a ne pod njima i s vanjske strane. U kriznim situacijama, zemlje Schengena imat će viši stupanj sigurnosti. Čak i ako se Schengen uruši, zemlje koje su bile članice međusobno će bliže surađivati, nego s onima koje nisu.
4. Punom integracijom postiže se bolji položaj u svim dogovorima oko bilo koje odluke. Glas Hrvatske u Europskoj uniji u tom je trenutku “teži”. Neformalno, politički, svakako vrijedi više.
5. Povoljnija situacija za biznis, jednostavno zbog bolje percepcije zemlje koja je u Schengenu, a time sigurnija i za ulaganja.
6. Znatno poboljšan nadzor nad putovima organiziranog kriminala u EU. (Rezerviranost koju je nadavno pokazala Nizozemska oko ulaska Hrvatske u Schengen ima veze upravo s činjenicom da je Hrvatska na balkanskoj ruti krijumčarenja droge i oružja.) To znači i jaču prepreku ulasku ozbiljnog organiziranog kriminala u zemlju. Država će u svakom slučaju biti manje “porozna” za kriminalne tokove.
7. Nešto bolja pozicija zemlje kad je riječ o ulasku ilegalnih migranata, a samim time i u suzbijanju organiziranog kriminala trgovine ljudima. Pritom, kao i u prethodnoj “točki”, instrument od kapitalne važnosti je Schengenski informacijski sustav (SIS), opsežni “sabirni centar” informacija koji podupire kontrole vanjskih granica i međusobnu suradnju u provedbi zakona.
8. Nadzor nad vanjskim granicama dijelit će se s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koja u ime EU-a nadzire prekogranični kriminal – od terorizma do trgovine ljudima. To će značiti i veću kontrolu granica, kao i nadzor postupaka hrvatske granične policije, koja se dosad nalazila na meti kritika.
9. Hrvatska će i dalje biti u mogućnosti postaviti privremene interne granične kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj, ako to ocijeni potrebnim, a naši granični policajci moći će kontrolirati strana vozila na teritoriju Hrvatske.
10. Ne toliko presudno, ali “običnim” građanima nikako najmanje važno: na zimovanje, ili nekim drugim povodom – u Sloveniju, Austriju i dalje – ulazit će se bez ikakvog zastoja i kontrole, kao da putujemo unutar Hrvatske. Graničarima nećete morati ni mahnuti.
Iz ovog proizlazi da u Europskoj uniji najbolje prolaze oni koji su si međusobno najbliži, a u to društvo napokon ulazi i Hrvatska, kada ćemo i mi postati europski “naši”.
U tijeku je sanitarna rezidba stabala u Ulici Ivana Gundulića, kod Male tržnice.
Vozači, pripazite na posebnu regulaciju prometa koja trenutno provodi navedenom ulicom.
Hrvatski autoklub ovih je dana objavio novi online test u kojem možete testirati poznavanje prometnih propisa, a možete mu pristupiti OVDJE.
Predviđeno vrijeme za rješavanje ovog ispita je do 5 minuta, a rješavanje testa sastoji se od odabira ponuđenih odgovora koje pristupnik smatra točnima. U nekim pitanjima treba upisati broj u predviđeno mjesto.
– Test je u potpunosti anoniman, njegovi rezultati nigdje se ne pohranjuju, a cilj nam je, kao i uvijek, podizanje razine prometne sigurnosti. U ovom testu imate deset pitanja. Dobro razmislite o svakom i klikom miša ili prstom na pametnom telefonu označite kvadratić s odgovorom za koji mislite da je točan (negdje je potrebno selektirati i više odgovora). Na kraju pritisnite Podnesi i saznajte rezultate. Želimo vam mnogo sreće u ispunjavanju testa, a ako niste točno odgovorili na sva pitanja, ponovite prometno gradivo, poručili su iz HAK-a.
Ovisno o pitanju pristupnik može ostvariti tri, četiri ili sedam bodova, dok je ukupni broj bodova koje možete dobiti 40. Na svako pitanju točan može biti jedan ili više odgovora.
Iz komunalnog redarstva obavještavaju građane da će u utorak, 4. siječnja, u jutarnjem vremenu od 4:00 pa do završetka radova bit posebna regulacija prometa u Ulici Ivana Gundulića zbog izvođenja radova na sanitarnoj rezidbi stabla na površini Male tržnice.
Mole se sudionici u prometu da poštuju privremenu prometnu regulaciju te da ne parkiraju vozila na adresi Ivana Gundulića 20.
U utorak, 4. siječnja 2022., održati će se punkt cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u Gimnazijskoj sportskoj dvorani od 15 do 18 sati za sve doze.
Na raspolaganju su sve vrste cjepiva a cijepiti se mogu osobe sa važećim zdravstvenim osiguranjem.
