Jutros, malo prije 9 sati, izbio je požar u potkrovlju obiteljske u kuće u Bijelom Viru.
Vatra se nije proširila na ostali dio kuće, zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca JVP Metković. Za sada nije utvrđen uzrok požara. Nastala je velika materijalna šteta, nasreću, nema ozlijeđenih.
Foto: JVP Metković
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 88 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađeno je 466 uzoraka.
Radi se o 45 osoba iz Dubrovnika, 18 iz Metkovića, 7 iz Ploča, 5 iz Župe dubrovačke, 4 iz Opuzena, po 2 iz Korčule i Slivna te po 1 iz Dubrovačkog primorja, Konavala, Kule Norinske, Orebića i Trpnja.
Izliječene su 44 osobe: 16 iz Dubrovnika, sedam iz Konavala, četiri iz Ploča, tri iz Orebića i Vele Luke, dvije iz Kule Norinske i Župe dubrovačke te jedna iz Blata, Korčule, Lumbarde, Metkovića, Opuzena, Smokvice i Stona.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 25 osoba pozitivnih na koronavirus, a pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb i nalaze se na respiratoru. U samoizolaciji je 1086 osoba.
Sinoć, nešto prije ponoći, u luci Ploče ugašen je požar na brodu MV Mehmet unlu, koji plovi pod turskom zastavom. Brod je privezan na Obali 3 i treba voziti staro željezo iz Bosne i Hercegovine prema Turskoj. Za sada nije poznat razlog požara, ali kako neslužbeno doznaje Rogotin.hr, do njega je vjerojatno došlo iskrenja prilikom utovara.
Trenutačno ukrcatelj tereta i vlasnici tereta utvrđuju nastalu štetu, koji prema svemu sudeći nije velika.
Požar je izbio sinoć oko 20 sati i 30 minuta. Prema riječima Dragana Azinovića direktora Vatrogasne postrojbe Vizir u luci Ploče i zapovjednik lučkih vatrogasaca, oni su od Lučkog kontrolnog centra dobili dojavu da gori brod sa starim željezom. Dežurna smjena izašla je teren, a došli su i vatrogasci iz pričuve. Nakon što su se svi okupili, u dogovoru sa zapovjednikom broda otvorena je štiva. Nije se mogao vidjeti otvoreni plamen nego samo dim, pa su gašenje počeli najprije hlađenjem a onda topovima. Pokušali su pjenom pokriti cijelu štivu, potrošili su oko 800 litara pjene iz dva vozila, ali nije bilo dovoljno.
Nakon toga su dizalicama istovarili jedna dio tereta i nastavili gašenje dok požar nije ugašen. Na teren su došli i vatrogasci iz JVP Ploče, ali nije bilo potrebe za njihovom intervencijom. Oni su infracrvenom kamerom mjerili temperaturu u brodskoj štivi. U akciji gašenja sudjelovalo je pet vatrogasnih vozila i remorkeri, a bili su prisutni i predstavnici Lučke kapetanije i policije. Azinović je zahvalio svima koji su pomogli da se požar ugasi.
Foto: Rogotin.hr
Prije nekoliko dana prvi sloj crnog pokrivača stigao je na Pelješki most. Neuobičajen za domaću cestogradnju, lijevani asfalt postavlja se od sredine prema kopnu.
Prilikom postavljanja prvog sloja asfalta na Pelješkom mostu pazi se na svaki detalj. Radnici ručno zagrijavaju dijelove starog i novog asfalta kako bi sve bilo precizno u milimetar, piše Dalmacija danas.
Asfaltira se trak po trak, a sve bi trebalo biti pokriveno do kraja idućeg mjeseca. Time će se most “udebljati” za dodatnih 7 i pol tisuća tona, nakon čega će konstrukcija poprimiti svoj konačni oblik po kojem će prva vozila prelaziti na proljeće.
Kako to trenutno izgleda iz zraka, pogledajte u sljedećem videozapisu…
Foto i video: Edostuff Aviation
U luci Ploče gori brod Mehmet unlu, koji plovi pod turskom zastavom. Brod je privezan na Obali 3 i vozio je staro željezno. Kako neslužbeno doznaje Rogotin.hr, u plamenu je štiva broj 3 iz koje je željezo istovareno, pa je uzrok požara za sada nepoznat.
Požar je izbio oko 21 sati, a u akciju gašenja uključili su se vatrogasci s pet vozila. Na mjesto nesreće došli su predstavnici policije, Lučke kapetanije, te dva remorkera.
Udruga Prijatelji životinja zgrožena je rješenjima Ministarstva poljoprivrede, na temelju nalaza Državnog inspektorata, o odstrelu domaćih životinja koje lutaju bez nadzora, zbog čega je zatražila reviziju tih rješenja, piše Dubrovački vjesnik.
-Zabrinuti smo zato što se čini da postaje ustaljena praksa države da ‘zbrinjava’ odlutale zanemarene i zlostavljane životinje pucanjem po njima umjesto da im pronađe novi dom i sankcionira neodgovorne skrbnike. Životinje ne smiju plaćati životom ljudske pogreške i sramotno je što se u 21. stoljeću na prostoru Europske unije propisuje odstrel domaćih životinja. Slike okrvavljenih konja, koza i ostalih životinja brutalno ubijenih vatrenim oružjem nije nešto po čemu bi se Hrvatska trebala prepoznavati i pamtiti – stoji u priopćenju udruge.
Iz Udruge pojašnjavaju da je u lipnju ove godine izdano rješenje kojim se Lovačkom društvu „Jarebica” iz Novalje dopušta odstrel „podivljalih” koza, s obrazloženjem da slobodno i bez nadzora lutaju prostorom lovišta, nisu registrirane, nemaju vlasnika ili posjednika, nisu propisno označene i nisu pod veterinarskim nadzorom. Iz nekog razloga Ministarstvo je smatralo opravdanim za sve navedeno, za što jedino mogu biti odgovorni ljudi a ne životinje, kazniti koze pucanjem po njima, iako su se već u sličnim situacijama životinje koje se smatraju podivljalima hvatale puškom za uspavljivanje.
No koze nisu bili divlje. Iz fotografija koje su primili Prijatelji životinja od mještana i turista vidljivo je da su prilazile ljudima koji su ih mazili i napajali vodom, fotografirali ih i boravili u njihovoj blizini, iz čega jasno proizlazi da niti su podivljale niti su predstavljale opasnost za građane.
„Fotografije nesporno pokazuju da su koze koje su, nažalost, ustrijeljene bile pitome i čak su bile turistička atrakcija. Mogle su biti zbrinute u nekom od utočišta za domaće životinje ili prodane s obzirom na to da je vlasnica zatražila pomoć u njihovu zbrinjavanju, a ne njihov odstrel, tj. ubijanje. Nesretne životinje lako su se mogle uhvatiti jer su bile povjerljive prema ljudima pa je upotreba vatrenog oružja, i to u blizini šetnice i preneraženih turista, bila suvišna, nehumana i izrazito okrutna”, navode Prijatelji životinja.
Upozoravaju da ista brutalna sudbina prijeti i „podivljalim” govedima, ovcima, magarcima, konjima i drugim domaćim životinjama na predjelu Luke. I za njih je Ministarstvo poljoprivrede već izdalo rješenje o „nužnom odstrelu” i temeljem Zakona o lovstvu naložilo Lovačkom društvu Prepelica iz Opuzena korištenje lovačkog oružja za „uklanjanje” tih životinja, a sve to „radi zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže staništa, divljači i divlje faune i flore”.
„Domaće životinje koje su žrtve svojih neodgovornih skrbnika bez problema se hvataju elektropastirom i hranom ili, u najgorem slučaju, puškom za uspavljivanje. Neopravdano je, skandalozno i nedopustivo pucati vatrenim oružjem u životinje koje ionako već dovoljno pate zbog ljudskog iskorištavanja, nemara i nedostatka suosjećanja. Ako netko ne drži konje ili koze pod nadzorom, tada treba kazniti skrbnike koji su napustili svoje životinje i time prekršili zakon, a ne iživljavati se na životinjama. Bez sustavne i temeljite provedbe zakonskih propisa nadležna tijela tek su nalogodavci barbarskog odnosa prema nedužnim životinjama, što je civilizacijski i etički poraz”, zaključuju Prijatelji životinja, piše Dubrovački vjesnik.
U sklopu projektnih aktivnosti projekta Monitoring prodora slane vode u obalne vodonosnike i testiranje pilot projekata za prevenciju prodora soli (MoST), u razdoblju od 24. do 29. listopada 2021., na području Kuti, Opuzen ušće, Jasenska, Vidrice, Crepina, Mala Neretva, Luke, Komin i Ploče, provodit će se zračna snimanja zaslanjenosti podzemnih voda i poljoprivrednih površina.
Riječ je o neinvazivnoj geofizičkoj metodi istraživanja i tehnologiji koja nema štetnih utjecaja kako po objekte tako ni po ljudsko zdravlje, a koja se provodi niskim preletom helikopterom 20 do 40 metara iznad tla.
Cilj projekta MoST je kroz terenske istražne radove, analizu poljoprivredne proizvodnje, uspostavu sustava praćenja slanosti u površinskim i podzemnim vodama, kao i modelskim ispitivanjima učinkovitosti predloženih mjera zaštite od štetnog djelovanja morske vode, zaštititi poljoprivrednu proizvodnju i okoliš u područjima pod utjecajem morske vode.
Uz Regionalnu agenciju DUNEA na projektu sudjeluju partneri iz Italije: Sveučilište u Padovi, Nacionalno vijeće za istraživanja, Upravno tijelo za sanaciju zemljišta „Adige Euganeo“, Regija Veneto, te hrvatski partneri Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Hrvatske vode. Projekt vrijedan nešto više od dva i pol milijuna eura ugovoren je u sklopu programa Interreg Italy – Croatia 2014.-2020. uz stopu sufinanciranja bespovratnih sredstava od 85%. Proračun Regionalne agencije DUNEA iznosi 120 tisuća eura.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 134 nova slučaja zaraze koronavirusom, obrađena su 564 uzorka.
Radi se o 61 osobi iz Dubrovnika, 17 iz Metkovića, 13 iz Ploča, 8 iz Blata i Trpnja, 5 iz Opuzena i Župe dubrovačke, 3 iz Korčule, Orebića, Pojezerja i Vele Luke, 2 iz Konavala te po 1 iz Dubrovačkog primorja, Slivna i Stona.
Izliječeno je 29 osoba: 13 iz Dubrovnika, šest iz Ploča, dvije iz Blata, Lumbarde i Metkovića te jedna iz Konavala, Korčule, Vele Luke i Župe dubrovačke.
U OB Dubrovnik hospitalizirane su 23 osobe pozitivne na koronavirus, a četiri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb i nalaze se na respiratoru. U samoizolaciji je 857 osoba.
Profesori Srednje škole Metković Petar Nikolić i Ivan Đerek borave na Islandu na edukaciji za nastavnike u sklopu Erasmus+ projekta SmARTecology. Domaćin susreta je partnerska škola Holabrekkuskoli iz Reykjavika.
Tijekom provedbe projekta učenici će se baviti temama poput obnovljivih izvora energije, kreiranja odjeće od recikliranog materijala, održive prehrane i zaštite okoliša te održivog razvoja.
Projekt će obuhvatiti i mobilnosti u koordinatorsku školu Lycée Bellepierre Officiel na Reunion – francuski prekomorski teritorij u Indijskom oceanu, Španjolsku i Njemačku.
Mobilnost u Hrvatskoj održat će se u svibnju 2023. godine. Projekt u Srednjoj školi Metković koordinira nastavnik Petar Nikolić. Projekt sufinancira Europska unija iz programa Erasmus+.
Registriraš firmu ili obrt za poljoprivrednu proizvodnju ili stočarstvo. Apliciraš za sredstva EU-a, preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Dobiješ nekoliko milijuna kuna, za mliječno govedarstvo, ekstenzivan uzgoj stoke, podizanje voćnjaka i vinograda, pokretanje prerađivačkih pogona voća i povrća, piše Slobodna Dalmacija.
Od tih poticaja bogovski živiš nekoliko godina. Nenamjenskih ih potrošiš, umjesto u unaprjeđenje poljoprivrede, primjerice, putuješ po svijetu ili ulažeš u nekretnine.
U međuvremenu ugasiš obrt, firma ode u stečaj. Novac nikada ne vratiš, niti dragovoljno niti prisilno, i nemaš velike brige. Nijedan sud ne može obaviti prisilnu naplatu od nečega što ne postoji, nema žiro-računa niti odgovorne osobe jer je firma za hrvatsko zakonodavstvo prestala postojati. A milijuni eura naplaćeni i potrošeni…
Tako bi otprilike glasio “modus operandi” onih koji su se obogatili na poticajima koje je Hrvatska uz potporu EU strukturnih fondova unatrag petnaestak godina dijelila šakom i kapom.
I nakon što je novac potrošen nekoga boli glava, ne ove što su ih spiskali već one koji su im ga odobrili. A da je tomu tako svjedoči nalaz državnih revizora, koji su češljajući poslovanje Ministarstva poljoprivrede utvrdili postojanje milijunskih dugova pojedinaca, koji se zasigurno nikada neće naplatiti, jer poduzeća i obrti su već odavno otišli u stečaj. Dobiveni i potrošeni poticaji nisu evidentirani u stečajnoj masi, narodski rečeno “pojeo vuk magare”.
A najlakši način ubiranja poticaja je kroz sustav “krava – tele”. Riječ je o ekstenzivnom uzgoju goveda na kojem se “okreću” milijuni kuna. I ništa ne bi bio problem da se vlasnici brinu o kravama na koje ubiru novac. Takve krave su prepuštene same sebi, same se tele, žive ili ugibaju. Ljeti krepavaju od žeđi, zimi od studeni. Vlasnici za njih znaju samo kada treba popisati serijske brojeve za obračun poticaja.
I nisu to samo slučajevi u Dalmatinskoj zagori, dolini Neretve, zaleđu Makarskog primorja, već i na otoku Braču.
Njima su samo važni poticaji, a kontrole na terenu nema…
Revizori su utvrdili da su korisnici pretpristupnih fondova EU-a IPARD i SAPARD (dakle prije 2013. godine, odnosno pristupanja RH u punopravno članstvo EU-a) nenamjenski potrošili čak 18,6 milijuna kuna. Zbog nepoštovanja ugovornih obveza i nenamjenskog utroška sredstava u prethodnim godinama, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je donijela odluke o povratu sredstava te pokrenula postupke prisilne naplate.
Međutim, nad korisnicima tih mjera je zaključen stečajni postupak i trgovačko društvo je brisano iz sudskog registra, pa je potraživanje nenaplativo jer dug nije “upao” u stečajnu masu.
A nisu samo problemi povrata nenamjenski potrošenih potpora iz vremena pretpristupnih fondova. Revizori evidentiraju slične stvari i u protekloj, 2020. godini. Tako potraživanja od korisnika Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014. – 2020. iznose 5.365.546 kuna. Vrijednosno najznačajnija potraživanja iskazana su prema pravnoj osobi iz Postira, korisniku mjere “Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture u iznosu od 1.989.205 kuna (isplaćeno je ukupno 2,8 milijuna kuna), što čini 37,1 posto ukupnih potraživanja od korisnika Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Međutim, to poduzeće nije vratilo dug u propisanom roku, a državni revizori zamjeraju Ministarstvu poljoprivrede zašto nije pokrenulo prisilnu naplatu sudskm putem. Osim toga ribari – korisnici potpora iz mjere “Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti” duguju iznos od 3.372.928 kuna, koji nisu vratili niti su s Ministarstvom zaključili izvansudske nagodbe i rokove povrata.
Vezano uz ovaj problem Ministarstvo poljoprivrede je revizorima obrazložilo da su tri korisnika vratila sredstva u ukupnom iznosu od 103.633,37 kuna, dok je trinaest korisnika zatražilo obročnu otplatu duga koja im je odobrena, a sedam korisnika nije zatražilo obročnu otplatu, od kojih je jedan korisnik pokrenuo upravni spor na Upravnom sudu.
Osim poticaja, državna revizija našla je još čitav niz nepravilnosti oko raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta. Po mišljenju revizije, nužno je utvrditi je li državno poljoprivredno zemljište u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je samo sredstvo za ostvarenje novčanih potpora. Veliki problem za državu je što poljoprivredno zemljište u njezinom vlasništvu nije evidentirano.
Više o ovome možete pročitati na portalu Slobodna Dalmacija.
