Više od dvije tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta na području doline Neretve sredinom prošlog stoljeća melioracijom je oteto moru i močvari. Prostor od Opuzena do ušća Neretve je ispod razine mora, pa se voda za natapanje često zaslanjuje jer prodire kroz nasipe i tlo.

Taj se problem barem donekle može riješiti Projektom Delta sal predstavljenom u Opuzenu. Postavljene su mjerne postaje koje putem aplikacija poljoprivrednicima svakih 10 minuta šalju podatke o zaslanjenosti vode sve kako bi ljudi na vrijeme poduzeli odgovarajuće agrotehničke mjere, piše HRT.

S velike uzbrdice prema Rabi najljepši je pogled na plantaže neretvanskih mandarina. No malo tko od turista koji predahnu na jednom od tri odmorišta zna da je kraj od Opuzena do ušća Neretve zapravo mala Nizozemska – područje koje je polovinom prošlog stoljeća oteto od mora i močvare.

Zemljište u Vidricama metar je ispod razine mora, a razina vode u kanalu iz kojega se mandarine navodnjavaju još je metar niža. Nadmorska visina prednost je u proizvodnji agruma i zimskog povrća, ali prodor mora u kanale ni brane ni kilometarski nasipi ne mogu zaustaviti.

– U Neretvi je proces da se zemljište sve više zaslanjuje, kaže Joško Erceg, voditelj Ispostave Hrvatskih voda Opuzen.

– U području, recimo, Luka imamo dosta lošu poljoprivrednu proizvodnju, a tla su sigurno zaslanjena jer se koriste vode koje nisu podobne za navodnjavanje, ističe.

– Luke su trenutno najgora pozicija vjerojatno u dolini Neretve jer se tu EC kreće nerijetko i preko 10 deci simensa, što je iznimno visoko, i čak je pitanje uopće rentabilnosti proizvodnje gdje se zalijeva takvom vodom, kaže Niko Ujdur iz Krvavca.

Voda za navodnjavanje uzima se iz odvodnih kanala jer drugog načina još nema. Na područjima koja su bliža Maloj Neretvi, u koju kvalitetna voda dolazi dovodnim kanalom iz Neretve u Metkoviću, prinos je mnogo veći.

– Voda je zadovoljavajuća jer da nije tako, jer slanoća strašno djeluje na mandarine, to bi se pokazalo na mandarinama. One, evo, izdržavaju, redovno rađaju jer su na takvome području, ali zemlja ima manu da obvezno treba imati vodu, kaže Živko Mustapić iz Opuzena.

Suvremene mjerne postaje

Slanost vode u kanalima ovisi i o vremenskim prilikama te o plimi i oseci na moru. Agronomski fakultet iz Zagreba i Građevinski fakultet iz Splita klasični monitoring voda i poljoprivrednog zemljišta obavljaju već 20 godina i o svemu imaju zabilježene podatke.

– Te informacije su bile potrebne da instaliramo novi sustav suvremenog monitoringa ili naprednog monitoringa koji ima za cilj da u realnom vremenu daje informacije o stanju parametara koje smo mi predvidjeli. Na dvije lokacije u Lukama i ovdje u Vidricama instalirali smo tu suvremenu opremu koja nama u vremenskom intervalu od 10 minuta daje informacije o kvaliteti površinskih i podzemnih voda i kvaliteti tla, ističe prof. dr. sc. Davor Romić, voditelj projekta Delta sal.

Suvremene mjerne postaje postavljene su u okviru projekta Delta sal vrijednog tri milijuna kuna, a financiranog iz europskih fondova. Projekt je predstavljen u Opuzenu.

– U ovom projektu sudjeluju Fakultet elektrotehnike i računarstva, Građevinski fakultet, Institut Ruđer Bošković, Hrvatski geološki institut zajedno s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, znači multidisciplinarni tim napredne tehnike i tehnologije. One se mogu komparirati s bilo kojim svjetskim istraživanjima koja upravo problematiku zaslanjivanja obrađuju na način na koji mi to trenutno to radimo u Neretvi, kaže Romić.

Fakultet elektrotehnike i računarstva razvio je aplikaciju koja prikuplja podatke sa senzora. Dosad ih je prikupljeno četiri milijuna.

– Tipa temperatura zraka, što je najjednostavnije, do električne vodljivosti, koja onda indirektno pokazuje zaslanjenost vode i upotrebljivost za poljoprivrednu proizvodnju. Mi ćemo te podatke izložiti kroz javnu aplikaciju dionicima u dolini Neretve koji će moći promatrati kakvo je stanje s tim pokazateljima kroz vrijeme, a s druge strane postoji jedna puno kompliciranija aplikacija za one koji su duboko u tom sustavu u kojem mogu vidjeti puno toga više, kaže prof. dr. sc. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

– Imajući u vidu navedene parametre, poljoprivrednici će moći bolje planirati agrotehničke mjere koje se odnose na gnojidbu, navodnjavanje, i na taj način sigurno će imati bolji prinos i kvalitetu plodova, a proizvodnja će se odvijati u skladu s načelima dobre poljoprivredne i okolišne prakse, kaže Ivana Talajić iz Ministarstva poljoprivrede.

Ublažavanje problema

Ali to je samo ublažavanje problema, nastalog na samom početku melioracije.

– Jasno je, kad čovjek pokuša riješiti jedan problem, onda i generira druge probleme. A isto tako taj sustav koji je u toj prvoj fazi orijentiran na projekt odvodnje, da bi bio stvarno cjelovit, on mora i završiti s tim dijelom projekta koji se odnosi na navodnjavanje, kaže prof. dr. sc. Neven Kuspilić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

A kad je riječ o navodnjavanju, nedavno je izgrađen sustav navodnjavanja Glog kojim će se kvalitetna voda iz Male Neretve dovesti na površinu od 300 hektara.

– Do kraja ove godine očekujemo uporabnu dozvolu za rad sustava, a sljedeće godine i županija bi trebala pokrenuti potpisivanje ugovora s krajnjim korisnicima, odnosno organizaciju javnog isporučitelja koji bi bio u vlasništvu županije za potrebe isporučenja vode do krajnjeg korisnika, kaže Erceg.

No to je samo mala površina u odnosu na više od dvije tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta u Neretvanskoj dolini, koje se trenutačno obrađuje. Cjelovito rješenje jest izgradnja brane na Neretvi koja bi zaustavila slani klin.

– Koncept je postavljen negdje tamo 2005., 2006. godine. Osigurati kvalitetnu vodu, osigurati poljoprivrednim proizvođačima da na svojoj parceli imaju kvalitetnu vodu – to je jedan od bitnih koraka za opstojnost ovog prostora, kaže Romić.

I to prostora na kojem se obavlja cjelogodišnja proizvodnja agruma te drugog voća i povrća. Upravo zbog toga plodnu neretvansku dolinu mnogi zovu hrvatska Kalifornija.

Autor: Pero Štrbe / HRT