Predstava za djecu, prepuna duhovitih pjesama i edukativnog sadržaja, Keko eko izvedena je večeras u Gradskom parku u sklopu Metkovskoga ljeta.
Kako je riječ o edukativnoj predstavi kojoj je cilj motivirati djecu za brigu o okolišu, naši najmlađi su mogli naučiti o vrstama otpada i kako s njim ispravno postupati te na taj način potaknuti ih na stvaranje pozitivnih navika.
Neretva – kada ju zazovemo, ona dolazi s toliko značenja koji premašuju samu rijeku. Možda baš jer teče tako malim dijelom Hrvatske, simbolizira cijeli svoj kraj i ljude. Toplinu juga, mentalitet i govor, bogatu dolinu kojoj tepaju „hrvatska Kalifornija“, vagone mandarina, vezu s Hercegovinom…
Nedavno smo ju spominjali kao odličnu destinaciju za uživanje na daskama uz zmajeve i vjetar, a prizor njenih rukavaca, ušća i tradicionalnih lađa u poljima vrijedan je dugog puta, makar samo da ga vidite s ceste.
Ali… uvijek taj zlosutni „ali“. Kad bismo skrenuli pogled sa strane, malo dalje od turističkih dijelova, makadamskim puteljcima gdje nitko ne gleda, imali bismo što vidjeti. U moru lijepih prizora, zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta, kulturnog doba – pliva smeće.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pogled iza kulise
Kao šaka u oko, iz mora očaravajućih fotografija Neretve, izronili su iz feeda „ne-instagramični“ prizori zagađenih dijelova zemlje: folije s poljoprivrednih površina, plastični otpad, ambalaže otrova, zaštićeno kulturno dobro obraslo u bršljan… Sve to ispresijecano fotografijama zaštićenih kornjača, macaklina i cvijeća kao očajnički vapaj da bez naše brige njima prijeti velika opasnost.
No, ono što je uistinu šokantno jest to da se o ovom problemu govori već desetljećima, a situacija danas nije ništa bolja. Naši sugovornici koji objavljuju fotografije domaći su ljudi, i sami poljoprivrednici, zaljubljenici u svoj kraj i zabrinuti građani koje nitko ne sluša.
Zato su počeli s ovom malom gerilskom akcijom u kojoj na Instagram stranici Volim Neretvu razbijaju prividnu idilu realnim prikazima situacije na terenu. Cilj im je, kako kažu, za početak pokazati da postoji ogroman problem koji će eksplodirati ukoliko se ne krene u rješavanje.
„Kada ljudima koji nisu iz ovoga kraja pokažemo fotografije, oni ne mogu vjerovati koliki je to zapravo problem. Svi vide samo onu lijepu stranu – mandarine, poljoprivreda, ušće Neretve, surfing, kiting… No ovo što sad vidite, prostire se po cijelom području Neretve koji se obrađuje, od Opuzena pa šire. Gdje god se ukaže dobra lokacija, bila rupa ili nasip, stvaraju se divlji deponiji“, objašnjavaju.
„Najlon i folija iz poljoprivredne proizvodnje do prije par godina nisu se mogli legalno zbrinuti pa su se pronalazili razni načini: „odlaganje preko veze“ na komunalnim odlagalištima, paljenje najlona, zaoravanje malč folije u zemlju te bacanje po dolini gdje se god stigne.
Godine 2017., firma iz doline Neretve koja se bavi otpadom je proširila svoju registraciju i na tu vrstu otpada. Dakle, danas je situacija takva da je omogućeno svima po cijeni 1kn/kg zbrinuti plastični otpad s poljoprivrednih površina. Međutim, stvari u praksi ne funkcioniraju, otpad se ne odvozi nego se i nadalje baca okolo ili pali, što znači da trebaju sve strane sjesti i riješiti ovakvu neodrživu situaciju. Paljenjem tona i tona najlona radi se velika šteta svom živom svijetu doline.
Drugi problem je opasni otpad, odnosno ambalaža od zaštitnih sredstava koja se koriste u poljoprivredi. Iz sljedećeg linka se vidi koliko se ambalaže pravilno zbrine u dolini, odnosno jedan kamion godišnje, i to samo od proizvođača sredstava koji financiraju projekt. Realnost je da se ambalaža zaštitnih sredstava baca gdje se god stigne, najčešće u jendeke, kanale i u rijeku, izravno prijeteći vodenom svijetu Neretve koji je bogat i endemskim vrstama.“
Bitno je da smo krenuli
Ovaj problem nije previše uznemirio osobe i institucije s kojima su pokušali razgovarati. U objavama na Instagramu redovito označavaju profile Vlade, lokalnih vlasti i ministarstava. Kada su uz priču o zanemarenoj kulturnoj baštini, Kuli Norinskoj, htjeli označiti Ministarstvo kulture i medija, shvatili su nešto zanimljivo. Ministarstvo medija u 21. stoljeću nema profil na najpoznatijoj društvenoj mreži svijeta.
Unatoč depresiji na svakom koraku, razgovor završava u pozitivnom tonu.
„Nama je dosadilo stalno gunđati „strašno, strašno“… Odlučili smo barem ovako pokušati proširiti svijest o tome, u nadi da će i mediji reagirati. Umrežavamo se, povezujemo s ljudima kojima je stalo, a koji isto ne znaju otkuda početi. Nekad stavimo i lijepe slike – to je podsjetnik zašto se borimo i zašto volimo našu Neretvu. Za sad smo mali, ali uporni i strpljivi. Bitno je da smo krenuli.“
Piše: Lidija Čulo / punkufer.dnevnik.hr
Luka Ploče je jedan od glavnih gospodarskih subjekata na području Hrvatske jer se nalazi na sjecištu važnih prometnih pravaca, i kao takva je nezaobilazna na europskoj razini, a ima i veliki utjecaj na malu sredinu poput Neretvanske doline.
Tim s Pomorskog fakulteta u Splitu, Jurica Batinović (3. časnik palube) i Anamarija Batinović (mag. ing. admin. nav.) u suradnji s izv. prof. dr. sc. Tatjanom Stanivuk i asist. mag. ing. Ladislavom Stazićem, istražio je i objavio znanstveni članak o utjecaju bolesti COVID-19 na pomorski promet u Luci Ploče.
U radu koji je objavljen u časopisu European Transport, jednom od prestižnih i uglednih znanstvenih časopisa na području Europe, prikazana je analiza prometa u zadnjih nekoliko godina te utjecaj pandemije na cjelokupne teretne operacije.
Kriza uzrokovana virusom COVID-19 posljedično je dovela do usporavanja gospodarske aktivnosti, kao i problema u pomorskom prometu, što je pak utjecalo na poslovanje Luke Ploče. Nakon istraživanja dokazano je da se zbog COVID-19 opseg poslovanja smanjio, a zbog kašnjenja u isporukama došlo je do značajne nestabilnosti u opskrbi teretom.
Prema procijenjenom modelu, u prvoj polovici 2020. godine očekivao se promet od 1964,44 milijuna tona tereta, dok je prema podacima tvrtke Luka Ploče Ltd dioničko društvo Luka Ploče ostvarilo 1338,57 milijuna tona, što je 31,86 % manje od planiranog, što ukazuje na utjecaj vanjskih čimbenika poput COVID-19.
Cjeloviti rad: Tatjana Stanivuk, Ladislav Stazić, Jurica Batinović, Anamarija Batinović – Impact of Sars-Cov-2 virus on Maritime Traffic in the Port of Ploce
Za vikend i početkom novoga tjedna na kopnu osjetno toplije – većinom vruće, mnogima i sparno, uz južinu. Pritom i dalje pretežno sunčano – veći dio subote i vedro, ali u nedjelju i ponedjeljak mogući su rijetki pljuskovi, uglavnom u gorju.
Na Jadranu stabilnije – uz malo ili nimalo oblaka, te u subotu još uz slabu do umjerenu buru pa maestral, a od kraja subote sve češći jugozapadnjak, zatim i jugo, koje će u ponedjeljak ponegdje biti i jako. Stoga će se uz tople noći te vruće, suhe, sunčane i vjetrovitije dane povećati vjerojatnost požara na otvorenom.
Pred nama je novi toplinski val, u Neretvanskoj dolini temperatura zraka će biti do 35°C…
Danas, u ranopopodnevnim satima je izbio požar na predjelu Bočina u Gabela Polju i to poprilično blizu prvim kućama,
Koliko se može vidjeti iz daljine, gori tršćak. Nemamo saznanja o tome da li su vatrogasci izašli na intervenciju.
NAcionalni stožer je na današnjoj konferenciji za medije objavio nove, strože mjere za Jadran. Mjere se uvode za Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Primorsko-Goransku i Istarsku županiju te za grad Novalju.
Brojke novozaraženih iz tjedna u tjedan rastu, a incidencija je najveća u Dalmaciji. I na jučerašnjoj novoj karti ECDC-a Jadranska Hrvatska obojena je narančastom bojom, upravo zbog epidemiološke situacije u nekoliko dalmatinskih županija. Stožer zabrinjava i to što je procijepljenost tamo niža u odnosu na ostatak zemlje.
Na čitavom će se Jadranu, a ne samo u Dalmaciji, odlukom Stožera, koja stupa na snagu u ponedjeljak, a najavio ih je ministar Davor Božinović:
Jutros, 33. srpnja, u mrežu se ulovila mala štijoka (Porzana pusila), rijetka preletnica i vrlo rijetka gnjezdarica Neretve
– Ovo smatram vrijednim događajem za dolinu Neretve po pitanju ove vrste štijoke. Ptica je prstenovana uzeti su svi podatci, vrsta, starost, dužina krila, ptica je izvagana i pregledom je ustanovljeno da je ptica u dobroj kondiciji i na kraju smo pticu vratili nazad u prirodu. Radi se o mladoj ptici i moja pretpostavka jeste da se ptica vjerojatno izlegla tu u Neretvi budući je(po dostupnoj literaturi a i osobnom iskustvu) još rano za selidbu štijoka, objavio je Bariša Ilić iz udruge Brkata sjenica.
Danas, na Blagdan sv. Liberana, središnje misno slavlje s početkom u 10 sati kod kapele sv. Liberana na Gomilama predvodio je Vidonjac, novi hvarski biskup mons. Ranko Vidović.
Uz župnika Vidonja don Mladena Margetu u koncelebraciji su bili svećenici rodom iz ove župe, tri Vidovića: don Mile, don Marinko i don Boris. Misi je prethodio ophod oko kapelice sa svečevim kipom u kojem je sudjelovao veći broj vjernika iz ovoga kraja.
Na kraju mise je župnik biskupu Vidoviću uručio poklon, uokvirenu fotografiju stare župne crkve sv. Ivana Krstitelja.
U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se oko 7,15 sati dogodila u Opuzenu tri osobe su teže ozlijeđene.
Do prometne nesreće je došlo kada je 62-godišnjakinja, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, prilikom uključivanja u promet iz ulice Crepina na kolnik lokalne ceste 69010, oduzela prednost prolaska osobnom vozilu dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljala 40-godišnjakinja.
Uslijed sudara, na vozilima je nastala materijalna šteta, a 62-godišnja vozačica je zadobila teže ozljede te je prevezena u splitsku bolnicu gdje je zadržana na liječenju.
Vozačica drugog vozila, kao i njen suputnik su također teže ozlijeđeni te su, nakon ukazane liječničke pomoći, prevezeni u dubrovačku bolnicu gdje su zadržani na liječenju.
Dubrovačko-neretvanska županija donijela je odluku o cjelovitom sufinanciranju kamatne stope poduzetnicima registriranim na području županije, po kreditima odobrenim od strane HAMAG BICRO-a u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 2021.
Poduzetnička djelatnost i njihov održivi razvoj okosnica su županijskih aktivnosti, a u posebnom su fokusu u ovim izazovnim vremenima. U svrhu poticanja gospodarstva i ublažavanja posljedica pandemije Covida-19, ovom Odlukom proširene su sveobuhvatne mjere oporavka.
Odluka se primjenjuje na sve poduzetnike s područja Dubrovačko-neretvanske županije kojima su odobreni krediti HAMAG BICRO-a. Ukoliko poduzetnik nije suglasan s primjenom navedenog sufinanciranja na zajam, potrebno se pismeno očitovati te potpisani dokument uputiti na e-mail adresu: zajam@hamagbicro.hr do 31. srpnja 2021.
