U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 22 nova slučaja zaraze koronavirusom.
Radi se o po pet iz Dubrovnika i Konavala, po tri osobe iz Metkovića i Opuzena, dvije osobe iz Korčule i dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije te po jedna osoba iz Zažablja i Župe dubrovačke.
Izliječeno je dvanaest osoba iz Dubrovnika.
U posljednja 24 sata obrađeno je 419 uzoraka. U OB Dubrovnik je hospitalizirano 10 osoba.
Jutros, oko 7,30, dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva osobna vozila marke Renault Clio i VW Golf, dubrovačkih registracijskih oznaka.
Ozlijeđene su tri osobe od kojih je jedna prevezena u KBC Split a dvije u OB Dubrovnik, doznajemo neslužbeno.
U tijeku je policijski očevid, promet se odvija otežano.
Vozači su zabrinuti jer cijene benzina u Hrvatskoj već mjesecima neprekidno rastu, a prošlog tjedna dosegnule su najvišu razinu u posljednjih sedam godina, prema internetskoj stranici Cijene goriva.
Litra benzina na crpkama u zemlji prošlog se petka prodavala za prosječnih 11,5 kuna, prema podacima Ministarstva gospodarstva.
No, čini se da je to bio vrhunac poskupljenja, jer je već tijekom vikenda cijena benzina pala na 11,18 kuna po litri, piše Novi list.
Hoće li gorivo nastaviti s pojeftinjenjem, teško je u ovom trenutku reći jer to ovisi i o reakciji vlasnika crpki. No, sigurno je da su nestali razlozi za poskupljenja jer je nafta na svjetskom tržištu u posljednja dva tjedna osjetno pojeftinila.
– Ne vidim sada nikakva razloga za povećanje cijena goriva, potvrdio je Davor Štern, stručnjak za energiju, napominjući da za to postoji više razloga.
Jedan je u tome što zemljama proizvođačima nafte trebaju veći proračunski prohodi, a rast cijena nafte bio im je u tom smislu kontraproduktivan. Stoga su proizvođači nafte na sastanku organizacije OPEC prošlog vikenda odlučili povećati proizvodnju kako bi, prema riječima Šterna, cijene održali na razini od oko 70 dolara.
Drugi razlog za sadašnji pad cijene nafte jesu najnoviji strahovi od širenja pandemije u svijetu, nakon što se broj zaraza u SAD-u prošlog tjedna povećao za 70 posto, uz naglo širenje delta soja u Ujedinjenoj Kraljevini i Izraelu, zemljama s visokom procijepljenošću stanovnika.
– Očito, euforija oko naglog ekonomskog oporavka u svijetu je splasnula, a to je utjecalo i na trgovce na burzama, kaže Štern, koji misli da će zbog toga vjerojatno splasnuti i potražnja za gorivom.
Sinoć je na Skalama II prikazan film Žene vojnika u sklopu ciklusa Skriveni ulični film.
Gledatelji su se mogli nadahnuti pričom o prijateljstvu, ljubavi i podršci. Naime, u filmu se prikazuje skupina žena čiji partneri služe u vojsci u Afganistanu, okupljaju se i čine prvi kor žena vojnika, međusobno si pomažući kroz neke od najtežih trenutaka u životu te postaju medijska senzacija i globalni pokret.
Ministar unutarnjih poslova i čelni čovjek Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović u Dnevniku Nove TV najavio je nove restrikcije za hrvatsko priobalje jer, kaže, ‘brojevi rastu i mi moramo nešto napraviti’.
Nove ‘mjere’ bi na snagu trebale stupiti u ponedjeljak, a odnose se na ograničenja javnih okupljanja i uvođenje COVID propusnica kao ulaznica za takve događaje. Restriktivni režim važio bi za sve županije koje su označene narančastom bojom na kontroverznoj karti ECDC-a.
Kada je riječ o javnim skupovima, limite broja ljudi na njima bi određivali lokalni stožeri, a kretali bi se u rasponu od 50 do 1.000 ljudi. Uvjet za sudjelovanje bila bi COVID potvrda.
Diljem Jadrana ljeto je rezervirano za mnoge seoske fešte. – Poanta je u tome da gdje se održavaju te fešte, da se one prijave i onda da lokalni stožer zajedno sa županijskim donese odluku mogu li oni to kontrolirati i mogu li pustiti. Ako se ne usuglase onda će Nacionalni stožer, naveo je Božinović.
Na svadbama bi bilo dozvoljeno, kako je rekao Božinović, najviše do 200-300 ljudi, a svi će morati doći s COVID propusnicom koja je, tvrdi ministar, ‘jedno visoko jamstvo da će sve proći u redu’ iako se, primjerice, najavljuje da covid potvrde neće biti tako visoko jamstvo za cijepljene državljane Ujedinjenog Kraljevstva od kojih će se, izgledno je, za dolazak u RH zahtijevati i negativan test.
– Sportska natjecanja isto će biti dostupna za one koji imaju COVID potvrdu. Bitno je cijepiti se, imati negativan test ili da je osoba preboljela koronu. Cijepljenje je jamstvo za osobu koja je cijepljenja. Sve dok traje epidemija treba se čuvati na ovaj ili onaj način, izjavio je Božinović napominjući da nove ‘mjere’ za cilj imaju spriječiti ‘barem da se neki događaji ne pretvore u superširitelje’.
Postoje tvrtke i institucije gdje je procijepljeno i po 80 posto djelatnika – moraju li oni nositi maske?, upitao je Božinovića novinar Mislav Bago. – U tako jednom kolektivu, gdje je 80, 90 posto je procijepljeno, mislim da se može maska reducirati bitno više, izjavio je.
Predsjednik Milanović rekao je da bi najesen trebalo ukinuti sve mjere. Božinović je rekao da su od samog početka “bdjeli nad situacijom” te će to činiti i dalje.
– Naš rizik, ako ukinemo sve mjere, veći je nego što je slučaj kod Velike Britanije jer oni imaju veću procijepljenost, ustvrdio je.
Foto: Jure Zovko
Naši mališani su još jednom imali priliku družiti se s omiljenim Disneyjevim animiranim likovima: s popularnom Minnie Mouse i Dinosaurom. A bili su tu i uvijek zanimljivi napuhanci.
Druženja s Disney junacima održavaju se u sklopu programa Metkovskoga ljeta. Iduće je na rasporedu u utorak, 27. srpnja na dječjem igralištu u Jadranskoj ulici, na desnoj strani grada.
Hrvati su najdeblji u Europi, prema najnovijoj studiji Eurostata koju su objavili danas. Riječ je o podacima iz 2019. godine. Više od 70 posto muškaraca Hrvata ima indeks tjelesne mase jednak ili veći od 25 što označava debljinu te nešto manje od 60 posto Hrvatica. Slijedi nas Malta s vrlo sličnim podacima u postotku muškaraca i žena, ali ipak nešto nižem, prenosi 24sata.
Ukupno 45 posto odraslih u EU bilo je normalne težine tijekom 2019. godine, nešto više od 53 posto je bio pretilo i gotovo 3 posto neuhranjeno. Koristili su BMI, odnosno indeks tjelesne mase kao mjeru.
Najmanje pretilih je bilo u najmlađoj odrasloj populaciji, od 18. do 24. godine, a najviše u starijoj životnoj dobi od 65. do 74. godine – čak 66 posto.
Što su ljudi bili obrazovaniji, to je među njima bilo manje pretilih. Među onima najnižeg obrazovanja bilo je 59 posto pretilih, kod onih srednje razine obrazovanja 54 posto pretilih, te kod visoko obrazovanih ljudi 44 posto pretilih.
Najviše pretilih u cijeloj Europi je u Hrvatskoj i Malti s ukupno 65 posto odraslog stanovništva.
Najmanje pretilih je u Italiji – 46 posto stanovništva te u Francuskoj (47%) i Luksemburgu(48%). U cijeloj EU muškarci su gotovo svugdje deblji od žena, a najveća razlika u spolu je u Luksemburgu gdje je debelo 59 posto muškaraca ali 38 posto žena.
Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima održao je danas kolegij s gradonačelnicima i načelnicima s područja Dubrovačko-neretvanske županije, prvi nakon lokalnih izbora.
Teme sastanka su bile cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na području županije, Plan razvoja DNŽ za razdoblje 2021. – 2027. i tijek turističke sezone u kontekstu COVID pandemije, pa su u radu sastanka sudjelovali i direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić, ravnateljica RRA DUNEA Melanija Milić, direktor TZ DNŽ Vladimir Bakić i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mato Lakić.
– Pozivam vas sve da paralelno s nama radite na sustavu gospodarenja otpadom u svojim lokalnim sredinama, jer taj dio odgovornosti je na vama kao što je i ovaj na nama, i moramo zajednički učiniti maksimalne napore da postignemo što uspješnije gospodarenje otpadom.”, rekao je župan, a s detaljima o temi sve sudionike sastanka je upoznao direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić. Na sastanku su istaknuti i svi oni dijelovi sustava koje trebaju odraditi jedinice lokalne samouprave – odvajanje, sortiranje i kompostiranje, a sve u cilju urednog gospodarenja otpadom. Cilj je, rečeno je, da se osigura cijena na način da oni koji odvajaju više manje plate, a oni koji stvaraju više otpada i više plate. Također, kao vrlo važno je istaknuto i da će Centar za gospodarenje otpadom, sukladno Planu gospodarenja otpadom RH, imati ograničene kapacitete i da je nužno da komunalna društva jedinica lokalne samouprave odrade svoj dio te da na Centar ide samo ostatak, koji je strogo ograničen na 40 posto ukupnog otpada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koliki je kapacitet tunela za obradu otpada, kazao je Dobroslavić.
O trenutnoj situaciji u turizmu uvodno je govorio župan Dobroslavić, istaknuvši kako je jako važno ostati odgovoran i zajednički činiti sve napore kako bismo održali povoljnu epidemiološku sliku i održali turističku sezonu.
Zamjenik župana Joško Cebalo, ujedno i načelnik Stožera civilne zaštite DNŽ, pozvao je stožere jedinica lokalne samouprave da se maksimalno angažiraju, kako u kontroli provođenja odluka i preporuka Nacionalnog stožera i HZJZ, tako i u pozivanju sugrađana na cijepljenje. Za sutra je sazvan sastanak načelnika stožera jadranskih županija, istaknuo je Cebalo, gdje će biti razmotrene eventualne nove mjere. Prema riječima ravnatelja županijskog Zavoda za javno zdravstvo Mate Lakića, situacija nije u potpunosti povoljna, jer brojevi zaraženih rastu, a procijepljenost nije na razini na kojoj bi trebala biti, pa je nužno strogo pridržavanje mjera i što veće procjepljivanje stanovništva.
Istaknuto je kako imamo iskustvo prošle godine pa moramo činiti sve što možemo da spriječimo brzo širenje virusa tijekom sezone, a posebno imajući na umu da se radi o novom, delta-soju, virusa.
– Stava smo da su i postojeće mjere dobre, odnosno dovoljno restriktivne, no imamo određeni problem u provedbi samih mjera i to je bio jedan od ciljeva ovog sastanka – da pozovemo sve stožere svih jedinica lokalne samouprave da se dodatno angažiraju na kontrolama, a da se sve manifestacije koje su potencijalno rizične otkažu”, kazao je Cebalo.
Također, zamjenik župana i načelnik SCZ DNŽ Cebalo podsjetio je na organizirana cijepljenja i punktove na području doline Neretve te na dubrovačkom području te najavio kako će cijepljenja na punktovima bez najave od četvrtka organizirati i Dom zdravlja Korčula te Dom zdravlja “Ante Franulović” Vela Luka.
Direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić predstavio je ovogodišnju turističku sezonu u brojkama; dosada smo na 65 posto turističkog prometa više nego lani, ali samo 34 posto od 2019. godine. To nam je ohrabrenje, ali isto tako daleko od onog što želimo te trebamo biti odgovorni, naglašeno je.
Informaciju o statusu izrade Strategije razvoja Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2021. – 2027. predstavila je ravnateljica RRA DUNEA Melanija Milić, rekavši kako je uloga jedinica lokalne samouprave u kreiranju toga Plana izuzetno velika, jer one su te koje trebaju naglasiti svoje projekte te tako osigurati mogućnost njihova financiranja iz EU fondova i drugih izvora. Također, istaknuto je kako će Županija vrlo skoro, nakon donošenja Nacionalne razvojne strategije, donijeti Plan razvoja Dubrovačko-neretvanske županije.
Čim ugrije, na našoj obali kreću građevinski radovi. Tako izgradnja trajektnog pristaništa u Trpnju nije jedini takav slučaj u srcu sezone. Gužve na trajektu Ploče – Trpanj i obrnuto su ogromne. Traži se mjesto više, a problem je što se zbog građevinskih radova u Trpnju ne može kupiti rezervacija mjesta na trajektu. “Jadrolinija” je nedavno ukinula rezervacije za vozila, što je izazvalo negodovanje vozača, piše Slobodna Dalmacija.
– U tijeku su radovi na rekonstrukciji i dogradnji luke u Trpnju. S obzirom na ograničenu površinu, nije moguće organizirati čekanje na ukrcaj na trajekt na način da se osiguraju odvojene kolone za vozila koja imaju rezervaciju mjesta i ona koja to nemaju. Za osiguravanje ukrcaja vozila s rezervacijom bilo je potrebno iz kolone izdvojiti putnike čija vozila nisu imala zajamčeno mjesto na palubi i zadržati ih na vrlo ograničenom prostoru, jer su se oni tek na kraju ukrcavali – pojašnjeno je iz županijske Lučke uprave.
Radovi koji koštaju više od 165 milijuna kuna trebali bi biti gotovi do 15. rujna, baš do kraja sezone. To i nije neka velika utjeha vozačima i putnicima koji putuju na relaciji Ploče – Trpanj i obrnuto, s kojima je novinarska ekipa provela dan. Svi s kojima smo razgovarali, i stari i mladi, jedva čekaju da se završi pelješki most pa da preko njega putuju na Pelješac.
– To će ubrzati put, ali i smanjiti stres jer nikada ne znate hoćete li se ukrcati na ovaj trajekt – kaže nam Ivica, jedan od nekoliko desetaka vozača kamiona koji su sat vremena prije isplovljavanja trajekta bili u redu u Pločama.
– Ma ovo je još i dobro, a da vidite što je na Trpnju. Jučer nisam uspio na trajekt u 14.40 pa sam morao čekati onaj u 17.15 – govori Ivica, koji vozi dostavno vozilo na Korčulu i gotovo svakodnevno je na trajektu, za koji je ukrcaj postao prava lutrija.
– Most će biti spas za sve nas. Ne mogu dočekati da se pusti u promet. Na svu sreću, moje vozilo je do 7,5 tona težine i moći ću prelaziti preko Brijeste na pelješku cestu i dalje na Korčulu – kazuje nam.
Mnogi se za trajekt Ploče – Trpanj odlučuju kako bi izbjegli granične kontrole u Neumu, a i na Kleku i Bistrini se čeka po sat vremena, pa računaju da će se trajektom lakše dokopati Pelješca i Korčule.
Tomislav Princivali je pogrebnik iz Trogira. Ide po pokojnika u Orebić i putovanje preko Neuma, zbog komplicirane papirologije, ne dolazi u obzir. Došao je ranije pa je sebi osigurao sigurno prolazno mjesto za ukrcaj na trajekt.
Ali gužve su u špici sezone prevelike. Izbezumljeni putnici strepe hoće li se ukrcati.
– Ne znam hoće li mi se ukrcati kćerka. Ona je u autu, a ja sam s djecom, da se ne prže na suncu, ušla na trajekt. Ne znam što ću ako ona ostane u Pločama – prestrašena je jedna postarija gospođa.
Kaže novinaru Slobodne Dalmacije da je iz Sarajeva i da ide na ljetovanje u Velu Luku.
Skupa s njom brojimo vozila na “čekanju” i tješimo je da će kći doći na red za ukrcaj. Držimo palčeve da se ukrca i, stvarno, njezino vozilo među zadnjima pristaje na trajekt, koji lagano diže rampu i isplovljava za Trpanj. Jedva se ukrcala i ekipa iz Petrinje. Najmlađi članovi Hrvačkog kluba iz Petrinje, hrvači i hrvačice, idu ljetovati na Korčulu. Pozvali su ih tamošnji vatrogasci koji su pomagali zimus kad je Petrinja stradala u potresu. Ostali su u dobrim odnosima i sada idu na more.
– Evo vidite, uspjeli smo stići na trajekt i mališani sada uživaju. Njima je ovo nezaboravan doživljaj. Preko mosta bi putovanje bilo brže i jednostavnije, ali dobro je i ovako. Dogodine sigurno idemo preko pelješkog mosta – kaže nam Vinko Kadečka, voditelj malih petrinjskih hrvača.
– Jutros smo krenuli u četiri sata iz Petrinje i evo nas oko deset u Pločama. “Jadrolinija” nam je osigurala besplatne karte i to nam puno znači – govori nam.
A gužvama na trajektu, poglavito radovima u trajektnom pristaništu, nisu zadovoljni ni stanovnici Trpnja. Kažu da će novo pristanište biti uže od staroga te da to ništa nema smisla.
– Svugdi se porti šire, a ovdje u Trpnju se sužavaju. Ovaj su smanjili za deset metara – kažu nam stari Trpanjci, koji ne mogu dočekati pelješki most pa da kamioni odu iz njihova mjesta, jer turizam i stotine kamiona nikako ne idu zajedno.
Smatraju da je trajektno pristanište moglo ostati onako kakvo je do sada bilo jer će vozila u budućnosti, umjesto trajekta, koristiti most, a novac je trebalo preusmjeriti u neke druge svrhe, primjerice uređenje mjesta koje je jako zapušteno.
– Ovo je posljednja godina trajekta prije dovršetka mosta i nije trebalo ništa raditi u pristaništu. Ne znam čija je to ideja bila. Ali što ćete, tako vam je sve kod nas – rezolutan je Josip Raguž.
– Ma ovdje su vam napravili kanalizaciju s 25 milijuna kuna iz Europe i već deset godina nitko se nije priključio – dodaje Josip, koji je četrdeset godina živio u Americi, a u Trpnju je obnovio staru kuću.
Zato ga ovo sve skupa zbunjuje.
– Teški nered je to – govori.
– Evo pogledajte. Što ću vam reći? Trpanj užasno izgleda – dodaje Lenka Raguž, koja nije zadovoljna ni turističkom sezonom.
– Prazni smo. Amerikanci ne dolaze, a ovi što dolaze traže noćenje za 20 eura. Ove radove sada nije trebalo izvoditi. Što nisu radili dok je bila korona. Ovako se razbježalo i ovo malo gostiju – rezolutna je Lenka.
Lenka Raguž: Ove radove sada nije trebalo izvoditi
Rijetki, a među njima je Bepo Radetić, podržavaju izgradnju novog pristaništa. Kaže da treba raditi i graditi.
– Super sam zadovoljan radovima u pristaništu – dodaje Bepo.
U koloni automobila i ljudi koji čekaju ukrcaj u pristaništu u Trpnju zatječemo i Tonija Matijaša iz Trstenika na Pelješcu, koji često koristi trajekt na liniji Ploče – Trpanj.
– Bliže nam je ovako putovati negoli se voziti okolo preko Neuma i čitavog Pelješca. Kad se dovrši pelješki most, na Pelješac će biti puno lakše doći – govori nam Matijaš, koji se s dovršetkom mosta i pristupnih cesta nada turističkom procvatu ovog dijela Pelješca.
A do tada domaćim stanovnicima i stranim turistima ne preostaje ništa drugo nego nadati se da će uspjeti “uhvatiti” trajekt “Mljet” koji će ih prevesti na drugu obalu.
Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
Nepuna dva mjeseca nakon velikog popuštanja mjera, sve je izglednije da nas čekaju nove, strože mjere. Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list od izvora bliskog Nacionalnom stožeru civilne zaštite, pripremaju se nove mjere, koje bi trebale stupiti na snagu i prije nego što isteknu trenutačne mjere, a za koje je najavljeno da će trajati do 31. srpnja.
Iako nije striktno rečeno na što bi se odnosilo pooštravanje, najvjerojatnije je riječ o okupljanjima koja se smatraju najrizičnijima za prijenos virusa. Nakon što je prije nekoliko dana cijela obala stavljena “u narančasto”, što je svojevrsno upozorenje, Stožer je, čini se, odlučio krenuti u smjeru pooštravanja kako bi sezona trajala što dulje.
Naime, naši sugovornici kažu da je gotovo nemoguće izbjeći veći porast brojeva, a isto tako ne žele zaustaviti sezonu. Stoga se, rekli su, trude pronaći najbolji mogući balans između epidemije i sezone, zapravo dva nespojiva pola.
Očekuju da će u Hrvatsku ući više turista nego što ima domaćeg stanovništva te je nerealno očekivati da netko od njih neće biti zaražen. Plan je da se pokušaju spriječiti velika žarišta, jer bi to gotovo automatizmom dovelo do stavljanja Hrvatske “u crveno” i samim time bismo postali epidemiološki nepoželjna destinacija.
Dodatan problem stvara i novi delta soj koji je postao dominantan, a čija je karakteristika brzo širenje. Iako su u Hrvatskoj brojke još stabilne, primjerice, u utorak je bilo oko tri posto pozitivnih u odnosu na testirane pa se smatra da je epidemija pod kontrolom, činjenica je da bilježimo porast zaraženih.
Dodatan strah predstavlja i potpuno otvaranje Velike Britanije, koja unatoč visokom postotku cijepljenih bilježi znatan porast oboljelih. Stoga se može očekivati da će s ukidanjem epidemioloških mjera porasti i taj broj.
Dio europskih zemalja već je pooštrio uvjete za prijelaz granice Britancima, a kako doznajemo, to će uskoro učiniti i Hrvatska.
Konkretno, britanski turisti više neće moći prijeći granicu ako se nisu testirali, a za razliku od trenutačne prakse kad se testiraju samo oni koji nisu cijepljeni ili nisu preboljeli covid, uvest će se obaveza testiranja i za cijepljene.
Naime, iako su cijepljeni najpoželjniji turisti, činjenica je da mogu biti asimptomatski prenositelji bolesti, što predstavlja problem Hrvatskoj u kojoj je procijepljenost još nedovoljna, osobito u turističkim središtima u Dalmaciji.
Inače, naši stručnjaci smatraju kako bi bilo dobro da Britanci koji nisu preboljeli covid ili nisu testirani, osim testa provedu i 14 dana u samoizolaciji. No, kako doznajemo od izvora bliskog Stožeru, to se ne razmatra jer bismo ostali bez gostiju. Naime, gotovo sigurno nema onih koji si mogu priuštiti dva tjedna samoizolacije zbog ljetovanja.
Bernarda Kaića, voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri HZJZ-u, pitali smo jesu li nam Britanci prijetnja za širenje delta soja.
– Naravno da jesu, kao i bilo tko drugi koji dolazi u zemlju. U Hrvatsku ulazi puno gostiju i logično je da u epidemiji dođe do prijenosa virusa – kaže Kaić.
Prema podacima od utorka, novodijagnosticiranih slučajeva bilo je 146, od čega je gotovo 60 posto vezano uz Splitsko Dalmatinsku (34), Zadarsku (26), Šibensko-kninsku (11), i Dubrovačku županiju (15), donosi Jutarnji.
