U rujnu 2025. godine zabilježen je masovni pomor ribe i drugih organizama u gornjem toku rijeke Neretve, nizvodno od strojarnice hidroelektrane „Ulog“, koja je u vlasništvu kompanije EFT Group Vuka Hamovića. Ovaj događaj izazvao je zabrinutost javnosti i otvorio pitanje odgovornosti za ekološku katastrofu.

Stručna analiza

Iako su nadležne institucije o uzrocima govorile oprezno i bez konkretnih zaključaka, terenska istraživanja i analiza koju su proveli Gabriel Singer, Muriz Spahić i Mirza Čelebičić ukazuju na jasnu povezanost između rada hidroelektrane i pomora živog svijeta.

Prema njihovim nalazima, postoji osnovana sumnja da je nezakonit način rada HE „Ulog“ direktno doveo do uginuća tisuća jedinki ribe i drugih organizama u Neretvi.

Rezultati analize predstavljeni su na konferenciji „Jačanje dijaloga o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša – vode i slučaj rijeke Neretve“, održanoj u studenom 2025. godine u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Tom prilikom istaknuto je kako postoje ozbiljna odstupanja od uvjeta definiranih u ekološkoj dozvoli za rad hidroelektrane.

Zabranjeni režim rada

Ekološka dozvola za HE „Ulog“ propisuje isključivo protočni način rada. Međutim, znanstveni monitoring i satelitske snimke pokazali su da elektrana radi u takozvanom vršnom režimu (hydropeaking), koji je izričito zabranjen.

Ovakav način rada uključuje nagla ispuštanja velikih količina vode iz dubokih slojeva akumulacije. Ta voda je siromašna kisikom, što ima pogubne posljedice za živi svijet nizvodno.

Znanstvenici su fenomen koji nastaje opisali kao „zonu smrti“. Riječ je o ekološkoj zamci u kojoj tijekom zastoja u radu riba ponovno naseljava područje, nakon toga dolazi do iznenadnog ispuštanja vode bez kisika i vodeni organizmi se guše i ugibaju

Osim ekoloških posljedica, ovakvi umjetno izazvani vodni valovi predstavljaju i ozbiljan sigurnosni rizik za ljude koji borave uz rijeku.

Utjecaj na donji tok Neretve i Hutovo blato

Iako su najvidljivije posljedice zabilježene u gornjem toku, stručnjaci upozoravaju da negativni učinci rada HE „Ulog“ imaju potencijal širiti se nizvodno cijelim riječnim sustavom Neretva sve do Ušća.

Promjene u režimu protoka, nagle oscilacije vodostaja i smanjena razina kisika mogu dugoročno narušiti ekološku ravnotežu donjeg toka rijeke, uključujući i osjetljiva močvarna područja poput Hutovo blato.

Hutovo blato, kao jedno od najvažnijih staništa ptica močvarica i ribljih vrsta u jugoistočnoj Europi, posebno je ranjivo na promjene u hidrologiji. Stručnjaci upozoravaju da bi kontinuirani utjecaj hydropeakinga mogao dovesti do poremećaja u migraciji i mriještenju riba, smanjenja bioraznolikosti, degradacije močvarnih ekosustava, promjena u kvaliteti vode i sedimentaciji.  Takvi procesi ne bi imali samo lokalni, već i regionalni ekološki značaj.

Zbog svega navedenog, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT uputila je dopis desecima nadležnih institucija na državnoj i entitetskoj razini, tražeći hitne mjere zaštite.

U suradnji s inicijativom Save the Blue Heart of Europe, izneseni su ključni zahtjevi: hitna obustava vršnog režima rada HE „Ulog“, uspostava transparentnog monitoringa u stvarnom vremenu  trajna zaštita preostalih očuvanih dijelova riječnog sustava Neretve.

Slučaj Neretve ponovno je otvorio pitanje održivosti hidroenergetskih projekata i njihove usklađenosti s ekološkim standardima. Stručnjaci upozoravaju da bez hitne reakcije nadležnih institucija postoji rizik od daljnjeg narušavanja jednog od najvažnijih riječnih ekosustava u regiji, s posljedicama koje se mogu osjetiti duž cijelog toka rijeke – od izvora do Ušća.