Ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se na kritike predstavljenih poreznih mjera i potvrdio poskupljenje cigareta i alkohola…

‘Nije se još rodio taj koji je svima ugodio. Što se tiče kritika, nismo jedini koji se suočavaju s problemom iseljavanja. Vidi se da se pokušava pronaći rješenja u nacionalnim zakonodavstvima. Eto, odlučili smo se poreznim ustavom na poticaj’, kazao je Marić za RTL Direkt pa se osvrnuo na kritike koje tvrde da su mjere diskriminatorne, po nekima i protuustavne:

‘Nisam ustavnopravni stručnjak, prepustit ću to njima. Ustav propisuje određene stvari, isto tako propisuje da država treba voditi posebnu skrb o mladima, ženama, invalidima, djeci. Isto se tako može dovesti u pitanje olakšicu za djecu prema onima koji nemaju djecu. Bit će prilike za raspravu i mislim da ćemo ostvariti dobar rezultat.’

Problem je, slažu se mnogi – što onda kad netko napuni 26 ili 31 godinu? Plaća bi mu trebala pasti? To je penalizacija zbog dobi.

‘Zaboravlja se onaj dio kad mladi imaju benefitPretpostavlja se da će napredovati u tim godinama, zasnovati obitelj. Svi znamo da je na početku karijere najmanja plaća’, govori ministar financija.

Kritika je i da će mladi osjetiti razliku samo ako imaju plaću veću od 6000 kuna. Prema izračunu RRiF-a, recimo onaj tko ima 4000 kuna – dobit će 56 kuna više. A nema puno mladih koji puno zarađuju. Očito je da se tom mjerom želi zaustaviti iseljavanje mladih. Eto, novi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je najviše iseljenih lani, njih 45 posto, u dobi od 20 do 39 godina. Može li ih ova mjera, odnosno 600 kuna više na plaći, zadržati kod kuće?

Bilo bi neodgovorno reći da bi to riješilo naše probleme. Već sam rekao da se kroz porezni sustav naši problemi ne mogu riješiti’, smatra Marić i komentira tvrdnje sindikata i oporbe da treba povećati neoporezivi dio plaće na 4370 kuna ili na 5000 kuna:

‘To ne bi osjetilo 1,8 milijuna ljudi. To je brojka onih koji nisu u ‘škarama poreza na dohodak’. Što god se promijeni u osobnom odbitku, njih se ne dotiče. Ono što moram apostrofirati to je da su mjere dobrim dijelom pozdravili sindikati i poslodavci. Jer poslodavcima smo dali mogućnost isplatiti radnicima u prosjeku mjesečno tisuću kuna i na to ne treba platiti porez ni doprinose. To je vrlo jasna poruka, signal i doprinos izvršne vlasti poslodavcima koji apeliraju na promjenu. Sad je imaju.’

U prošlom krugu reformi kritiziralo ga se i prozvalo Superhikom. Sad ponovno stižu kritike o minimalnoj plaći.

‘Minimalna plaća nije sastavni dio poreznog sustava, Vlada će se o njoj očitovati potkraj godine. Pogledajmo brojke Državnog zavoda za statistiku kad spominjemo usporedbu sa Superhikom. U ove tri godine plaće su prosječno porasle za 15,4 posto. A 23 posto su porasle one najniže plaće’, tvrdi Marić.

Uz oporbu, koalicijski partner HNS želio bi jedinstvenu stopu poreza, ukidanje PDV-a na prijevoz…

Želje i volje su jedno, fiskalne mogućnosti drugo. Moj tim i ja nikad nećemo predložiti Vladi nešto što će s jedne strane otvoriti prostor u poreznom prostoru, a biti u suprotnosti s ukupnom fiskalnom politikom. Sve u skladu s mogućnostima.’

Ministar zdravstva Milan Kujundžić zauzima se za povećanje poreza na cigarete i druge proizvode koje smatra štetnima za zdravlje, no ministar Marić s tim se ne slaže.

‘Razgovarat ćemo o tome i kad je posljednji put predlagao nešto slično za duhan, cijene su porasle oko dvije kune u prosjeku te mogu potvrditi da će tako biti i ovaj put. S jedne strane, gledamo element trošarinskog sustava, ali ne možemo zanemariti činjenicu da dijelimo 1300 kilometara granice sa zemljama koje nisu u EU, a tamo su cijene niže.’

Dakle potvrđuje se da će pri kraju godine porasti cijene duhana i alkohola, ali i bezalkoholnih pića.

Također, odlučio je smanjiti opću stopu PDV-a, iako mnogi analitičari kažu da to nije ostvarilo rezultate u drugim zemljama. Čini se kao da je to zbog predizbornog obećanja.

‘Ta mjera je izglasana otprije i vrijedit će od 1. siječnja 2020. Kad gledamo o efektima, je li dovoljno to što će se sniziti s 25 na 24 posto, vidjet ćemo. Ali u konačnici, ako ostane više novca u džepovima poslodavaca, mogli bi ga rasporediti u zapošljavanje i rast plaća’, govori ministar, a morao je komentirati i snižavanje PDV-a ugostitelja na 13 posto zbog želje premijera Andreja Plenkovića:

‘Ne bih o detaljima, ne volim to.’

Naravno, sad treba vidjeti hoće li se sniziti cijene u kafićima, restoranima…

‘Vidjeli smo dosta ograda kod ugostitelja, ali i ako ne dođe do njih, rekli su da će doći do zapošljavanja i porasta plaća. Dakle, bit će nekakav efekt, to je najbitnije. U pravilu, kad se snizi PDV, oči su uprte u to hoće li se smanjiti cijene. U povijesti, vidjeli smo, pale bi cijene voća, povrća i mesa. Jer treba u obzir uzeti i tržište. A tko je kriv za to… To je sastavni dio ukupnog paketa kojim smo rasteretili poslodavce i građane za deset milijardi kuna. Zato, ako su već uvedene mjere, neka se to pretoči u plaće. Idemo svi skupa stvoriti pritisak tržišta, konkurencije i svega da se efekti izmjena vide tamo gdje treba’, zaključio je Marić.