Bebe do 18 mjeseci ništa, do 5 godina maksimalno 1 sat na dan pred ekranom – je li to uopće realno sada, koje su posljedice i kako se uopće postaviti objašnjava psihologinja Marija Crnković za portal 24sata.hr
Sa zatvaranjem vrtića i škola te radom od kuće život roditelja i djece diljem svijeta se promijenio, a nekadašnji red i raspored promijenio se u kaos. Ne tako davno propagiralo se ograničavanje vremena koje djeca provode pred raznim ekranima – od TV-a i tableta do mobitela zbog njihove dobrobiti, a svaka je obitelj radila vlastita pravila.
No, s karantenom, rijetko tko je više u stanju poštovati ih. U situaciji gdje roditelj radi od kuće, djeca ne mogu izaći van igrati se u park, a ne mogu ih čuvati djedovi i bake – tehnologija je posljednja slamka spasa za brojne obitelji.
Generalno, konzumiranje takvih sadržaja se drastično povećalo, a pedijatri i stručnjaci za razvoj djece kažu kako je to očekivano, jer i odrasli sada provode više vremena pred ekranima. No, koje su posljedice toga i jesu li one nepovratne te šteti li to djeci?
– Dok vam odgovaram gledam situaciju u svom domu, ja sam na laptopu, moj 5-godišnji sin je na tabletu. Slika je to za predavanja o utjecaju modernih tehnologija prije korona virusa. Ne znam uopće kako to komentirati, no bez tableta moj odgovor (kao samo jedan od poslova koje moram odraditi od kuće u ovoj situaciji) izgledao bi otprilike ovako ‘jhjlakjgaiogaklgj’. Jer kad sjednem za laptop, on je odmah pored mene – od pune kuće igračaka preko kojih padamo i pokušavamo ostati bez ozljeda, naravno da su ekrani najzanimljiviji. Iskustava i mojih klijenata u Poliklinici kod većine je situacija slična – objašnjava psihologinja Marija Crnković, klinički psiholog iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.
Debata o dječjoj dobrobiti
Američka Akademija za pedijatriju odavno je tvrdila da bi roditelji trebali onemogućiti gledanje u ekrane za djecu mlađu od 18 mjeseci, onima do pet godina starosti ograničiti to vrijeme na maksimalno sat vremena na dan, dok bi starijoj djeci trebalo prilagoditi i sadržaj i vrijeme konzumiranja sukladno njihovim obavezama. Slične upute prošle je godine izdao i WHO, prenosi BBC.
Danas ta djeca vrtićke sadržaje mogu pratiti online, a internet i TV nastava je doslovno obavezna zbog zatvorenih škola.
No još prije pandemije, kontingent medijskih istraživača dovodio je u pitanje ideju da tehnologija zaslona šteti djeci tvrdeći da sadržaj i sigurnost imaju mnogo veći utjecaj na dobrobit djece nego same minute pred ekranima.
Čak i sama fraza ‘vrijeme pred zaslonom’ treba se tumačiti s obzirom na kontekst, tvrdi Andrew Przybylski, izvanredni profesor na Sveučilištu u Oxfordu i direktor istraživanja na Oxford Internet Institutu. FaceTiming s bakom i djedovima, igranje šaha online i gledanje neprimjerenih videa na You Tubeu služe različitim potrebama i imaju različite posljedice te bi ih trebalo zasebno promatrati.
Przybylskijevo istraživanje pregledalo je podatke o upotrebi tehnologija na više od 17.000 tinejdžera u SAD-u, Velikoj Britaniji i Irskoj. Utvrđeno je da ukupno dnevno zaslonsko vrijeme ima malo mjerljivih učinaka na mentalno zdravlje tinejdžera. Drugo istraživanje koje je Przybylski napisao prošle godine pregledalo je podatke više od 35.000 američke djece i njihovih skrbnika otkrilo je da djeca koja su provodila jedan do dva sata dnevno s tehnologijom pokazuju višu razinu blagostanja od one koja uopće nemaju pristup takvoj tehnologiji.
– Oduvijek smo zabrinuti zbog novih tehnologija koje djecu pretvaraju u zombije. To seže tisućama godina unazad, doslovno se vraćajući Platonu. U trenutnim okolnostima, nadam se da će roditelji malo smanjiti očekivanja od sebe i opustiti se – kaže Przybylski.
Trebamo malo popustiti – no ne i ukinuti sve granice
Ono što nam psihologija kaže je da trebamo kao roditelji voditi računa o emocionalnim i razvojnim potrebama djece. Važno je imati na umu da je ovo specifična situacija, koja će i završiti, svi se nadamo brzo. Sasvim je u redu sada malo i popustiti, proširiti odgojne granice, no nije dobro ako u potpunosti nestanu. Potrebno je truditi se da djeca ipak zadrže određenu rutinu, raspored jer im to daje osjećaj sigurnosti i predvidljivosti, ističe Marija Crnković.
Važno je da postoji vrijeme za obitelj, pokušati cijelu situaciju gledati i s pozitivne strane – napokon imamo mogućnost više vremena provoditi s djecom, što u ovom modernom vremenu bez izolacije je bio mnogima izazov.
Psihologinja Crnković kaže da možemo vratiti društvene igre, zajedno se igrati skrivača, čovječe ne ljuti se, monopoly i sl. Iskoristite pozitivne strane modernih tehnologija – gledati zanimljive, edukativne sadržaje, zajedno igrati i video igrice, gledati film koji vam se sviđa, a ne prikazuje se baš u ovom trenutku na TV-u.
‘Sagledajte širu sliku’
To ne bi trebalo značiti da se ukida sav red, smatra pedijatrica Cori Cross, koja je u posljednje vrijeme i sama prilagodila pravila o vremenu pred zaslonima u svojoj obitelji. Ukinula je zabranu upotrebe tehnologije u spavaćim sobama kako bi njezino troje djece moglo imati mirna mjesta za školske obaveze i improvizirala im je kućno kino kako bi ona mogla u miru obavljati svoj posao online.
Također pokušava osigurati trenutak u kojem će njezina djeca isključiti uređaje i pronaći alternativne načine zabave. Unatoč pandemiji, djeci su i dalje potrebne zdrave doze tjelesne aktivnosti, vanjsko vrijeme, nestrukturirana igra i povezanost s obitelji, uz zdrav san i prehranu.
U redu je djeci reći kako je sada ‘posebno vrijeme’
Ništa nije u redu s činjenicom da djeca znaju da je ovo neobično doba u kojem su pravila malo drugačija – i da će se, kada se život vrati u normalu, pravila opet mijenjati. Stvar je gledanja šire slike, i prilagođavanja sebi.
– U danima kad imamo više posla i izmoreni smo, naravno da će djeca biti više vremena pred ekranom. Kao roditelji moramo sami sebe slušati. Kad imamo dodatnu energiju, možemo se više posvetiti djetetu. Najvažnije je sebe slušati – smatra Cross.
Nema jedinstvenog odgovora o vremenu koje je u redu u ovim okolnostima provoditi pred ekranima, budući da se razlikuje ovisno o dobi djeteta, potrebama obitelji i mješavini drugih aktivnosti koje dijete ima u danu.
Pritisak na roditelje da budu savršeni može imati i negativne posljedice na dijete, a ako postoji bilo koja tehnička vještina koju bi roditelji trebali naučiti sada svoju djecu kako bi se život vratio u normalu nakon pandemije, to je sposobnost samoograničavanja tehnologije. To u slučaju djeteta znači mogućnost isključivanja uređaja dobrovoljno (čak i ako im treba timer ili podsjetnik za to).
Roditelji bi trebali svoju djecu, ali i sebe, podsjetiti da ovo neće trajati zauvijek – na kraju će se škole, parkovi i knjižnice ponovno otvoriti i obitelji će se moći vratiti pravilima koja za njih imaju najviše smisla.
Pokušajte razumjeti svoju djecu
Pokušajte razumjeti svoju djecu, i njima nedostaju prijatelji, škola, vrtić, izlasci, park, igra, šetnje na otvorenom…
Zbog toga mogu imati različite reakcije, od tuge do razdražljivosti i ljutnje bez jasno vidljivog razloga. Tada razgovarajte s njima, utješite ih, važno je da se osjećaju sigurno s vama da mogu otvoreno izraziti sve svoje emocije. Dozvolite im neometane video pozive s vršnjacima (ovo je osobito važno adolescentima), pokušajte ih nasmijati, zabaviti jer humor je jedan od najboljih obrambenih mehanizama.
Roditelji, ne zaboravite i na svoje dobro
Važno je da roditelji vode računa i o sebi – kad ste zabrinuti, pod stresom (zbog zdravlja, posla, egzistencije…….) ili morate obaviti posao od kuće i prepoznajete da nemate trenutno kapaciteta i strpljenja za dijete, sasvim je u redu dati djetetu ‘ekran’ dok odradite posao ili se malo posvetite sebi – nađite aktivnost u kojoj se možete odmoriti i opustiti, nakon toga ćete biti i bolji roditelj.
– Naravno, biti roditelj znači stavljati potrebe djeteta ispred svojih potreba, pa ovdje moram reći kako ne bi bilo dobro da to vrijeme traje ‘stalno’, jer većina djece se neće buniti ako su i cijeli dan na ekranima – uistinu je puno različitih i zanimljivih sadržaja. Olakšat će vam ako unaprijed odredite koliko ce trajati vrijeme na ekranu, upozorite dijete npr. 15 min prije isteka tog vremena kako bi mogao završiti igricu, film…- savjetuje Crnković.
Uz to predlaže i puno razgovora s djetetom i objasnite im da morate napraviti posao ili se odmoriti. Iznenadit će vas kako djeca mogu biti suosjećajna i mogu vam i pomoći. Ako ne razumiju ili se neadekvatno ponašaju, nemojte zaboraviti i dalje postavljati granice i sankcionirati neprikladna ponašanja.
– Iako se nalazimo u stresnoj i zahtjevnoj situaciji, brinemo o zdravlju svojih bližnjih i sebe, pokušajte misli usmjeriti na to da čaša može biti i napola puna, ne samo napola prazna te iskoristite vrijeme za zajedničke aktivnosti s djecom, puno razgovora, smijeha i vedrine dok svi ostajemo doma – ističe Marija Crnković za portal 24sata.hr
