Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, stožerni general Petar Stipetić preminuo je danas u Zagrebu. Bit će zapamćen po svojoj ulozi u operaciji “Oluja” kada mu se predao cjelokupni srpski 21. kordunski korpus.
Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. u Ogulinu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA.
Na poziv predsjednika Franje Tuđmana u rujnu 1991. general Stipetić prelazi u Hrvatsku vojsku, gdje je obnašao najviše zapovjedne dužnosti: zamjenik načelnika Zapovjedništva Zbora narodne garde, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednik Sektora Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, zapovjednik Zbornog područja Zagreb. Bio je i zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta te pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za borbeni sektor.
General Stipetić bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2000. do 2002., a s te dužnosti umirovljen je u činu stožernog generala.
Za aktivno sudjelovanje u Domovinskom ratu i doprinos u stvaranju Hrvatske vojske dobio je brojna odličja: Spomenicu Domovinskog rata, Red Nikole Šubića Zrinskog, Red bana Josipa Jelačića, Red hrvatskog pletera, Red kneza Domagoja s ogrlicom i Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom.
Također, dobio je medalje Oluja i Bljesak te pohvalu i nagradu ministra obrane i načelnika Glavnog stožera.
General koji je u “Oluji” zarobio cijeli 21. kordunski korpus
Tokom razrade plana za Operaciju Oluja, general Stipetić je obnašao dužnost pomoćnik načelnika GS-a za borbeni sektor. Aktivno je sudjelovao u razradi plana, a 3. kolovoza 1995. bio je član hrvatske delegacije u Ženevi na pregovorima sa Milanom Babićem i ostalim vođama pobunjenih Srba.
General Stipetić je imao zadatak da okonča te razgovore na način da Srbi pristanu na mirnu reintegraciju, te da dobiju široku autonomiju. Nakon što je srpsko vodstvo odbilo mirnu reintergraciju, predsjednik Tuđman je donio odluku o pokretanju operacije Oluja.
General Stipetić je po naredbi načelnika GS-a, generala Zvonimira Červenka, upučen da zapovijeda obrambenim sektorom Istok. 5. kolovoza ujutro, generala Stipetića je nazvao predsjednik Tuđman i naredio mu da zbog zastoja operacije preuzme zapovijedanje sektorom Sjever kod Petrinje od generala Ivana Basarca.
General Stipetić je upozorio predsjednika Tuđmana da nije uputno u toku operacije vršiti smjenu zapovjednika, ali je predsjednik Tuđman inzistirao rekavši “Vi ste vojnik i ovo je zapovijed”, poručivši mu još da mora uvesti red na bojištu.
Dane 6. kolovoza 1995. general Stipetić je zapovjedio napad na cijelom bojištu prema postojećim planovima. Rezultata toga je bio da je HV već sutradan ujutro 7. kolovoza ušao u Petrinju, zatim oko podne u Kostajnicu i na večer u Glinu.
Nakon oslobođenja Gline generalu Stipetiću se obratio general UN-ovih snaga Peters sa viješću da se srpske snage namjeravaju predati, te da se zaustavi napredovanje HV-a. General Stipetić nije vjerovao tim vjestima, te je samo naredio usporavanje napredovanja svoje jedinice.
Predaja srpskih snaga je bila dogovorena 8. kolovoza u 10 sati u bazi UN-a u Glini. No kako se predstavnici srpskih snaga tada nisu pojavili, general Stipetić je zaprijetio da će u 13 sati započeti topničku pripremu za daljnji napad iako su jedinice pod zapovjedništvom generala Stipetića do tada već bile ušle u Dvor.
21. kordunski korpus srpskih snaga se predao HV-u 8. kolovoza u 14 sati, predaju generalu Stipetiću je izvršio pukovnik Čedo Bulat. Sastavljajući dokument o predaji general Stipetić je pukovniku Bulatu sugerirao da civili koji žele ići put Srbije idu naprijed u koloni, a da poražena vojska čak i u predaji čuva zaleđe naroda koji je povukla za sobom. Međutim, pukovnik Bulat nije poslušao savjet generala Stipetića nego se striktno držao uputa iz Beograda i odlučio da se najprije povlače vojska i oficiri, a narod neka ostane za njima. Na to je general Stipetić reagirao rekavši pukovniku Bulatu neka radi što hoće kad očito nije svjestan povijesne odgovornosti pred kojom se nalazi.
Da bi zapamtio ovu časnu pobjedu HV-a, pukovniku Bulatu i svim njegovim oficirima general Stipetić nije oduzeo osobno naoružanje. Zadnji puta u povijesti je sličan slučaj predaje zabilježen tokom Drugog svjetskog rata u bitci za Staljingrad.
