Tema o kojoj se poprilično mnogo govori posljednjih dana – izmjene su pravila o prekoračenjima na tekućem računu. Odnosit će se na oko milijun i 800 tisuća građana koji, zahvaljujući minusima, žive iz dana u dan.
Dobra je vijest da se od 1. rujna smanjuje kamata na prešutno prekoračenje, a do kraja lipnja sljedeće godine banke će klijentima poslati novu ponudu, kojom će se regulirati minusi. Da ne bude zabune i zabrinutosti – trenutačni iznos prekoračenja neće se mijenjati. Koje sve novosti donosi memorandum koji su nedavno banke potpisale s Hrvatskom narodnom bankom i Vladom objasnio je u emisiji “Studio 4” financijski savjetnik Davor Banović.
– Kod prešutnog minusa problem nastaje zbog toga što nije potpisan nikakav ugovor, stranka nije obaviještena, jednostavno je sve prebačeno u prešutni minus, kamate su bile iznad onih koji bi trebale biti zakonski definirane. Zanimljivo, oni koji su bili u većem prekoračenju, imali su manju kamatu, dok oni koji su bili u manjem prekoračenju su imali kamatu veću od najviše dopuštene. Kroz izmjene propisa se jednostavno omogućilo bankama da uđu u sivu zonu bez da su učinili ništa za zaustavljanje tog trenda i bez da su omogućili ljudima da lakše otplate te svoje dugove, objasnio je Banović.
Najveći problem je, kaže, što kolikogod bile visoke kamate i zapravo kolikogod je to nepogodno ljudima, oni koriste taj minus. Sve je to, naglašava, zbog prihoda koji ne prate troškove života, što će sada doći još više do izražaja.
Memorandum
No, memorandum će, kaže Banović ipak ljudima omogućiti zaustavljanje tog negativnog trenda – rast minusa po tekućim računima, a istodobno će omogućiti bankama da mogu normalno poslovati i raditi s klijentima s kojima ostvaruju profit jer banke nisu socijalna ustanova, nego profitabilna društva.
– Najvažnija odredba memoranduma je da će se niža kamatna stopa, odnosno ona ista koja je za dopušteno prekoračenje, primjenjivati i za prešutno prekoračenje. Time će se izbjeći manipulacije oko visine kamate, ona će biti određena i olakšat će ljudima da otplate svoj dug, naglasio je financijski savjetnik.
Što se tiče pokrenutih ovrha, oni se neće prekidati, ponudit će se potrošaču da napravi otplatu – jednokratnu ili na rate ili da u potpunosti ukine taj prešutni minus. Radi se o ogromnom broju ljudi pa će cijeli proces trajati do godinu dana – od 1.9.2022. do 1.9.2023.
– Svi smo potpisali ugovor a da nismo ni svjesni toga. To je ugovor po pristanku kada smo metnuli kvačicu da razumijemo i prihvaćamo ugovor kada kupovali na primjer nešto preko interneta. Sada u samom memorandumu je rečeno da će se ići na ugovaranje koje će biti najprikladnije, izjavio je.
Minusi do iznosa plaće
Minusi se neće smanjivati, samo će se prebacivati unutar tih godinu dana. Prema memorandumu nećemo moći prelaziti preko iznosa naše plaće, odnosno tromjesečnog prihoda u prethodnom razdoblju.
– Djelomično će to ograničiti mogućnost da živimo na dug i daleko iznad svog standarda. Ali za korištenje minusa, nažalost ima različitih motiva – neki su opravdani, neki nisu. Najmanji problem je kod onih koji idu u minus zbog nekog hira – zbog novog mobitela, recimo. Ali ljudi često imaju problem s energijom, prehranom, imaju male prihode i to je zapravo puno teži slučaj, smatra Banović.
Što se tiče komunikacije banaka s klijentima, najčešće problemi nastaju s ljudima koji nemaju informatičke i financijske pismenosti pa bi oni trebali češće posjećivati banke i razgovarati sa stručnjacima.
Kamatne stope i krediti
Svjetske banke podižu kamatne stope, podići će se i kamate na kredite građanima. Svjedočili smo, kaže Banović, povijesno najnižim kamatama, to su čak bile i negativne kamate. Amerika je prva digla kamatne stope, ona ima daleko jednostavniju proceduru. Europska monetarna unija će to napraviti u dva navrata kako bi smanjila taj šok jer će doći i do povećanja zaduženja. Mora se, kaže Banović, vidjeti što se događa s kreditima jer će obveze izrazito porasti, prenosi HRT.
– Kako se uskoro uvodi euro, svi koji su zaduženi na višegodišnje kredite, trebaju malo razmisliti i vidjeti što im znači kod otplate rate samo podizanje kamatnih stopa – hoće li to biti 3, 4 ili 5 posto, teško je još reći. Ali ako otplatna rata raste preko 30 posto njihovih primitaka, onda bi bilo pametno otići do banke i vidjeti mogu li napraviti reprogramiranje, zatvaranje kredita i dogovaranje novi, ako je moguće, ili na neki način produljiti rok pa smanjiti ratu… Morat će se nešto napraviti jer u protivnom ćemo imati rast negativnih stanja po računima građana, upozorava Banić.
Psihološki šok
– Nakon uvođenja eura mnogi će građani vidjeti na svojim računima jedan troznamenkasti iznos nakon isplate plaća. Bit će to sigurno psihološki problem, zato će se još godinu dana cijene iskazivati i u kunama, bez obzira na to što on neće više biti platežno sredstvo, rekao je.