Godine 2013. godine u Gradišću je održan trodnevni festival “90 ljet tamburica u Gradišću/90 Years of Tamburica in Burgenland”.
Tada je istaknuto da je za gradišćanske Hrvate tamburica više od instrumenta: …među gradišćanskim Hrvatima u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj djeluje 47 tamburaških sastava. Tambura je postala nositelj hrvatske glazbe, ali posebno hrvatskoga jezika. Etnologinja Christine Schedl u svom predavanju o fenomenu tamburice u sklopu trodnevne manifestacije u Baumgartenu/Pajngru bavila se značenjem i funkcijom ovog instrumenta za gradišćansko-hrvatsku etničku skupinu, objavio je ORF.
U lipnju 2023. godine u Železnom je proslavljena 100. obljetnica100. obljetnica okupljanjem velikog broja tamburaških orkestara iz Gradišća.
Ono što je potrebno istaknuti je doprinos jednog Neretvanina, Klementa Viskovića. Naime, prvi gradišćanskohrvatski tamburaški sastav nastao je na inicijativu ravnatelja škole Baumgarten/Pajngrt Slavka Marholda 1923. godine. Učitelj je bio Klemo Visković, rođen u Opuzenu (Hrvatska), a studirao je glazbu u Beču, istaknuto je na skupu.
Tako je ostalo upamćeno da je jedan Neretvanin naučio gradišćanske Hrvate (13 seoskih muževa) svirati tamburicu koja je danas važan dio njihova nacionalnog identiteta, kao sredstvo za posredovanje glazbe i hrvatskoga jezika.
U monografiji Gradska glazba Metković 1886.-1986. prof Ivan Jurić je napisao da je Klemo Visković rođen 20. 11. 1901. u Opuzena i da je do 1921. živio u Metkoviću. Potom je otišao u Ljubljanu na Višu muzičku akademiju a školovanje je nastavio na Visokoj muzičkoj akademiji u Beču gdje je diplomirao 1936. i gdje je radio kao profesor do 1972. godine.
Napisao je dvije koračnice Neretva i Gabela koje je izvodila metkovska glazba. Zanimljivo je da je kao student bio boležljiv i da je Gradska glazba Metković 1924. organizirala koncert za potrebe njegova liječenja. Jedno vrijeme metkovska gradska glazba, jedna od najstarijih kulturnih institucija u gradu, nosila je ime ovog svog znamenitog sugrađanina.
